U Jugoslavenskom listu od 12. jula 1927. godine, objavljena je rubrika “Mostarska gradska hronika”, koju su uredili stalni dopisnici iz Mostara.
-:-
Glad na pomolu
Tek su se stišali malo glasovi o katastrofalnoj gladi u Hercegovini koja je prijetila i ljudskim žrtvama, već se čita zabrinutost svakog marljivog Hercegovačkog težaka. Iako gladan iz bojazni pred gladi, pred većom nevoljom, seljak je u svim kotarevima Hercegovine obradio i zasadio sva gola zemljišta, da do zadnjeg komadi
ka svoje zemlje iskoristi, kako bi što više dobio hrane i rasteretio se teškog tereta – duga.
Kad je sve to obradio, mnogi mi je seljak rekao, da, potraje li još nekoliko dana ova suša, da će prehrana biti mnogo teža nego lanjske godine, pa čak i nego 1918. godine.
Bojeći se katastrofe, koja će ga zadesiti u zimu, kad mora da se prehrani, seljak već sada, dok ima u izobilju trava, probire mnoge i suši ih, te ostavlja da se zimi s njome prehrani.
Ako ubrzo ne pane kiša vlasti bi trebale da se pobrinu i da pruže načina za uzdržavanje Hercegovine, kako ne bi bilo kasno dok ne nastupi katastrofa.
Ovdje iznosim što sam opazio, da se ne bi nadležni kasnije ispričavali da nijesu na vrijeme upozoreni, jer, dok je prošle godine svijet formalno gladovao u nekoliko kotareva, suša je danas općenita i nema niti jednog kotara u Hercegovini gdje nije već do sada usljed velike suše po četvrtina godišnjeg prihoda uništila.
O.Sefić
-:-
Akcija za bijedu u Hercegovini
Mostar, 10. jula. Veliki župan g. Dr. Avdo Hasanbegović sazvaće ovih dana sve narodne poslanike i kandidate da s njima povede jednu živu akciju za pomoć bijednika u Hercegovini. Veliki je župan ovih dana obišao cijelu Hercegovinu i dobio užasan utisak o njenome ekonomskome stanju. Bijeda je najjače izražena u bilećkom srezu gdje narod nema hljeba ni vode, po 12 km treba goniti stoku da pije vodu. Od suše je strašno postradao trebinjski i stolačni srez. Isto tako svi su izgledi da Popovo polje neće dati nikakve koristi, jer je potpuno propalo zbog suše.
-:-
Prodavala duhan financu
Mostar. 10. jula. Financijski pripravnik Miloš Avram došao je u brijačnicu Stjepana Sudara. Za njim uđe Hatidža Jonić supruga Mustafina i ponudi da mu proda duhana. Starica je bila prekrita feredžom i nije mogla po uniformi prepoznati financa. Ovaj je odvede u zgradu financijske kontrole i kod nje nađe 18 fišeka duhana težine 14 kg. Kažnjena je sa 180 Din. ali je izjavila da to ne može nikada platiti. Ta novčana kazna pretvorena je u 6 dana zatvora.
-:-
Otvorenje željezničkog prometa Mostar – aerodrom Jasenica.
Naročita komisija pustila je u saobraćaj novoizgrađenu željezničku prugu, koja spaja aerodrom sa glavnom željezničkom prugom. Ovo je značajno naročito zbog toga, što će se promet koji je do sada išao kroz Predhum ulicu, jednu od vrlo prometnih ulica naročito sa djecom biti upućen ovom prugom, te tako mirne građane Predhum ulice poštediti od čestih automobilskih nesreća, koje su se dešavale i nesnosne tuberkulozne prašine, koje u Mostaru ima i previše.
-:-
Tvornica engleskog štofa u Mostaru.
Tvornica štofa u Mostaru, koja se podiže na inicijativu g Vitkovića, napreduje punom parom. Naročiti majstori iz Engleske montiraju strojni uređaj. Kako smo informisani, rad u ovoj tvornici počet će sa novom 1928. godinom te će tako jadna mostarska sirotinja moći da zaradi koju koru hljeba.
-:-
Popis gladne djece za ekspediciju u Hrvatsku.
Veliki župan mostarske oblasti dao je naređenje sreskim poglavarima, da putem osnovnih škola popišu najsiromašniju djecu, da je pošalju u sjeverne krajeve. U tome smislu je danas oblasni odbor društva Crvenog Krsta dobio dopis od sreskog poglavara i spisak predložene djece. Ima ih u svemu 32 starih od 6-12 godina. Društvo Crvenog Krsta se najdostojnije odazvalo ovome pozivu i odmah je poduzelo sve potrebne mjere, da se ovoj potrebi nađe izlaza. Djeca su svih vjeroispovjesti. Još danas je poslan dopis glavnom odboru u Beograd s molbom, da se odmah pošalje potrebni novac i eventualne instrukcije.
-:-
Bolest zbog vrućine.
Ovdje su nastali dani nesnošljive vrućine. Zastali su skoro svi radovi, jer je narod jako olijenio, a uz to ima mnogo slučajeva bolesti. Ima ureda gdje je pola činovnika oboljelo od raznih bolesti, čiji je uzročnik velika vrućina. Samo onaj dio građanstva, koji ima sreće da se kupa u Neretvi od 11 izjutra do 6 naveče ne pati toliko od vrućine, koliko od umora zbog čestih “tranguza”.
Fotografija, Mostar, 1927. (foto Walter Leonhardt)
priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
%201927.jpg)
