Posljednja Ćiro biciklijada u 2023.

Posljednja Ćiro biciklijada u 2023. godini promovirala cikloturističke potencijale grada Stoca

Više od stotinu učesnika, biciklista i zaljubljenika u aktivnosti na otvorenom, provelo je nedjelju na Ćiro rekreativnoj biciklijadi, održanoj u sklopu Plana upravljanja biciklističkom rutom Ćiro.

Ćirini rekreativni biciklistički događaji imaju za cilj valorizirati ljepotu hercegovačkog krajolika, promovirati historijske i kulturne destinacije, te prirodne resurse, a posebno trasu nekadašnje željezničke pruge Ćiro, koja je ovuda prolazila i doslovno značila život za stanovništvo u nekim davnim vremenima, saopćili su organizatori.

Na biciklijadu su došli zaljubljenici u rekreaciju iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, koji su proveli prelijep dan biciklirajući u sunčanoj Hercegovini, te upoznajući mnoge kulture i povijesne destinacije na svom cikloputovanju.

Biciklisti su ovom prilikom obišli stari grad Počitelj, nekropolu staćaka Radimlja, stari grad Vidoški uz obilazak grada Stoca i degustaciju nekih Stolačkih delicija. Ova biciklijada je mali korak u promociji biciklističkog turizma u Bosni i Hercegovini, ali nekoliko malih koraka čine veliku razliku, a Ćirine biciklijade su u ovoj godini napravile šest koraka, saopćeno je iz udruženja HerzegovinaBike.

“Kada govorimo o projektu Ćiro biciklijada koje se održavaju u sklopu plana upravljanja biciklističkom rutom Ćiro stazom, moramo kazati kako smo u 2023. godini imali šest biciklijada koje su okupile više od hiljadu direktno uključenih učesnika, a velika medijska promocija se vodila na društvenim mrežama. Ćiro je još jednom imao i veliku podršku medija koji su prenosili pozitivne vijesti i možemo slobodno kazati kako je Ćiro još jednom bio veliki uspjeh. Promovirali smo cikloturističke potencijale Bosne i Hercegovine u punom obliku”, kazao je Toni Zorić, predsjednik udruženja HerzegovinaBike.

On je dodao kako sve veći interes za Ćirnu stazu pokazuju i strani turisti,

“Svjedoci smo i čestim pisanjima stranih medija o Ćirinoj stazi, dok sve veći broj turističkih agencija u svoje angažmane uključuje bicikliranje Hercegovinom i Ćiro stazom. Upravo to je ono što nam govori da činimo dobar posao, to je ono što nas ispunjava i daje nam vjetar u leđa”, dodao je Zorić.

Iz udruženja HerzegovinaBike navode kako Biciklistički turizam značajno doprinosi ekonomiji, a posebno koristi malim preduzećima u ruralnim područjima.

Ekonomski efekti se maksimiziraju kada biciklizam postane dio cjelokupnog doživljaja, način da se otkriju i povežu fascinantne historijske, kulturne i prirodne značajke koje čine neko mjesto jedinstvenim i upravo to je misija udruženjaHerzegovinaBike.

Web stranica www.herzegovinabike.ba uključuje ključne informacije o svim dostupnim biciklističkim stazama i ponudu kulturnih, historijskih destinacija u Hercegovini, kao i gastronomsku ponudu po kojoj je Hercegovina poznata.

(Mostarski.ba)

Posljednja Ćiro biciklijada u 2023. godini promovirala cikloturističke potencijale grada Stoca - Mostarski.ba

Moderni mozaik - Umjetničko djelo za umjetnika

 

Učenici srednje škole u Grand Bourgu, gradu udaljenom oko 30 kilometara od centra Buenos Airesa, portretirali su nacionalnog heroja: Napravili su portret Lionela Mesija (36) od oko 90.000 plastičnih čepova za flaše - devet mjeseci nakon umjetnika lopte sa reprezentacijom osvojio Svjetsko prvenstvo u Kataru. Messi je rođen u Rosariju, a njegovi roditelji su se preselili u Barselonu kada je imao 13 godina, dijelom kako bi dobio bolji tretman zbog svog hormonskog poremećaja i niskog rasta.

Kao dijete dobio je nadimak “La Pulga”, buha.

Sada je, međutim, najveći u Argentini.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

O Partizanskom spomen groblju u Mostaru

 

(tekst koji slijedi objavljen je na facebook stranici “Partizansko spomen groblje – Help to Preserve famous WW2 Memorial in Mostar”, autor je Eli Ćišić)

Razlog zašto pišem o Partizanskom spomen groblju je taj što većina građana misli da je to "samo" spomenik bez posmrtnih ostataka (kostiju).

Haj nije mi krivo kada to kaže neko ko je došao u zadnjih tridesetak godina u Mostar, ali kada to izvale osobe starijih godišta, koje su rođene u Mostaru e onda jbg. imamo problem.

Da li to kažu iz neznanja ili zbog revitaliziranja vandalizma koje se konstantno vrši nad Partizanskim grobljem to je već za neku dublju analizu.

Pa evo da im pojasnimo kako god bilo:

“Projektom izgradnje spomenika je bilo predviđeno 810 grobnih mjesta, ali je prikupljeno samo 560 ostataka poginulih boraca, od čega je 8 narodnih heroja. Njihovi ostaci su položeni u betonske komore, dimenzija 60x40x50 cm, ispod grobnih obilježja, dok su kosti iz zajedničkih grobnica položene u spomen-kosturnicu u polukružnoj niši u kojoj se polažu vijenci. Na spomen groblju postavljeno je 630 nadgrobnih spomenika koje su 2004. godine, uz suglasnost autora, zamijenjene novim od kamena «tenelije», istog oblika i natpisa.”

Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

Još par bitnih stvari za raju u neznanju.

"Partizansko spomen groblje je podignuto u ime stradalih mostarskih partizana i svih onih koji su živjeli i djelovali u dubokom antifašističkom uvjerenju, i danas je jedno od najvećih spomenika Narodnooslobodilačkom ratu i njegovim žrtvama na prostoru SFRJ i Balkana."

Gradilo se 5 godina, od 1960-1965. godine a neimar je bio Bogdan Bogdanović.

"U mozaik spomenika ugrađeno je 12.000 kamenih detalja, 1.193 metra kvadratna kamenih ploča sa dotrajalih mostarskih kuća. Preko 87. 000 kamenih oblutaka vađenih sa dna rijeke Neretve su pokrile 871 kvadratni metar kaldrme.
Postavljeno je 810 spomen-ploča, imena su uklesana na početku na oko 630, a kosti 560 antifašista se prebačene na spomen-groblje."

Više podataka na odličnoj web stranici:
https://partizansko.info

(Eli Ćišić/Partizansko/facebook)

(2) Partizansko Groblje u Mostaru | Facebook

Taj čudesni šareni svijet – Slike sedmice

 

Velika navala

Kada se dva svijeta sudare, sudar ne mora završiti u haosu. Na ovoj slici brod italijanske obalske straže kao da se gotovo skladno uklapa u raspored turističkih brodova - s tom razlikom što turisti poziraju polugoli, dok spašeni iz Afrike ne pokazuju golotinju. Već su dovoljno izgubili i ne žele da se odreknu dostojanstva dok ih posmatraju turisti. Fotografija i dalje sadrži haos, a izražen je u posljedicama teme: Veliki broj izbjeglica koje stižu na Lampeduzu otkriva neuspjelu migracijsku politiku EU. Tema se svom snagom gura na dnevni red jer nikada nije dosljedno obrađena, već je samo gurana iz vidokruga, a da se nije njome bavila. Činjenica da politički nemiri u nekoliko afričkih zemalja obeshrabruju veliki dio stanovništva, kao i nedavna prirodna katastrofa u Libiji, pogoršavaju situaciju. Zbog toga se mnogi ljudi usuđuju na bijeg preko Mediterana. Nedavno je šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen otputovala na Lampeduzu i rekla da je potrebno evropsko rješenje. Situacija je teška. Još jednom.

Dobra zabava

“O’ zapft is” – ovim tradicionalnim pozivom zvanično se otvara minhenski Oktoberfest svake godine. Za konobarice Oktoberfesta ove riječi označavaju i početak teškog dvonedjeljnog posla. Kao servisno osoblje u pivskom šatoru, svaki dan pređu oko 20 kilometara, a tovar krigli piva može biti težak čak 30 kilograma. To je iscrpljujuće. Ali, kažu, to je i prilično unosno. Očekuje se da će ulov piva u prosjeku donijeti visoke četverocifrene zarade. U nekim slučajevima govori se i o 15.000 eura. Nije ni čudo što je veliki broj žena koje se prijavljuju za taj posao. Mnogi čak uzimaju dodatni godišnji odmor za posao u šatoru. Nakon toga, imat će dovoljno finansijskih sredstava da se oporave od Oktoberfest ludila, negdje pod sjenovitom palmom. Dakle: uzmaju godišnji odmor da bi onda uzeli odmor od godišnjeg odmora. Drugi, oni s druge strane, odlaze na odmor kako bi doživjeli Oktoberfest zabavu dok piju pivo, a ne nose pivo. Svake godine Oko šest miliona posjetilaca dolazi u bavarsku prijestolnicu zbog spektakla, a mnogi od njih putuju hiljadama kilometara da bi to učinili. Bilo da zarađuju, ili troše novac – na kraju krajeva, prije svega, svi samo žele: “Miran Oktoberfest!”

Kraljevi planina

Bili su skoro izumrli. Činjenica da su kozorozi ponovo kod kuće širom Alpa, velika je priča o uspjehu za očuvanje prirode. Ali budućnost ovih veličanstvenih životinja je upitna, i to ne samo zbog klimatskih promjena. Umjetnici penjanja se mogu, kao ovdje na slici, u Hohe Tauernu, penjati gotovo okomitim stijenama. Njihovo kraljevstvo leži između šuma i ledenih granica.

Moćno poziranje. Ljeti mužjaci odmjeravaju snagu samo na razigran način. Stvari postaju ozbiljne kada žele da osvoje harem. »Tokom vremena parenja stvari postaju teže. Povrede se ne mogu isključiti." Samohrani roditelj. Ženke, koje se zovu koze, i njihova mladunčad žive u stadima, odvojenim od jarčeva.

Interesantni brojevi:

Početkom 19. stoljeća bilo je samo 100 alpskih kozoroga. Živjeli su u Gran Paradisu.

Danas ih ima oko 50.000. Njihova populacija je regulisana lovom.

Mnogi mužjaci su teški 100 ili više kilograma, a ženke oko 50 kilograma

Rogovi mužjaka mogu biti dugi 1 metar. A u suštini, oni su samo jedna vrsta koza.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Tragikomedija, lakrdija, žrtva sudija

 

Umjesto izvještaja sa utakmice u Banjaluci:

Velež najnovija žrtva sudija: Njegomirović i pomoćnici pogurali Borac do pobjede

Nogometaši Borca pobijedili su u derbiju 9. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine ekipu Veleža rezultatom 2:0, ali nakon utakmice odigrane u Banjoj Luci najviše se priča o suđenju glavnog sudije Aleksandra Njegomirovića.

Da će arbitar iz Prnjavora uzeti show igračima moglo se naslutiti već u 20. minuti kada je isključio gostujućeg igrača Asmira Suljića koji je, ruku na srce, na dosta bespotreban način dobio dva žuta kartona odmah na početku susreta.

Njegomirović je i u nastavku utakmice sudio dosta tendeciozno u korist domaćina, poput dodjeljivanja nepostojećih kornera, a najviše kritika od Veležovih igrača dobio je polovinom drugog poluvremena.

Naime, Sebastian Herrera je žestoko startovao s leđa i s obje noge na Giorgija Guliashvilija, ali Njegomirović u tim trenucima nije dosudio čak ni prekršaj za Rođene.

Sudije se nisu proslavile ni u sudijskoj nadoknadi kada je Borac postigao pogodak za konačnih 2:0 preko iskusnog Stojana Vranješa.

Pomoćnik Radislav Kačavenda, koji se nije dobro ni postavio, nije signalizirao Njegomiroviću da se Vranješ nalazio u očitom ofsajdu pa je ovaj gol priznat i time je zaključen susret.

Borac se sinoćnjom pobjedom učvrstio na prvom mjestu Premijer lige BiH s pet bodova više u odnosu na drugoplasirano Sarajevo, dok je Velež ostao na petoj poziciji. U narednom kolu Borac gostuje GOŠK-u, a Velež će ugostiti Posušje.

(klix)

Tragikomedija u Banjaluci: Skandalozna odluka Njegomirovića na štetu Veleža

Borac je poveo majstorijom Kvržića početkom drugog poluvremena, a vrijedi napomenuti da Velež od 21. minute igra sa igračem manje nakon što je drugi žuti karton dobio Asmir Suljić.

Ni ova utakmica Borca nije mogla proći bez skandaloznih odluka na štetu protivnika banjalučkog tima, a jednu takvu vidjeli smo sredinom drugog poluvremena.

Fudbaler Veleža Guliashvili je bio u napadu i u posjedu lopte kada ga je brutalnim startom pokosio igrač Borca Sebastian Herrera.

Za start koji bi se mogao sankcionisati čak i crvenim kartonom, sudija Njegomirović nije smatrao ni da treba dosuditi kao faul.

Nevjerovatno..

Drugi gol u posljednjoj sekundi postigao je Stojan Vranješ, ali je riječ o očiglednoj nedozvoljenoj poziciji koja nije dosuđena.

Nevjerovatno!

Lakrdija u Banjaluci

Novu pobjedu Borca u Premijer ligi Bosne i Hercegovine ponovo je zasjenilo suđenje. Ovaj put su lakrdiju napravili Aleksandar Njegomirović, Mirza Demir i Radislav Kačavenda.

Uprkos tome što je 70 minuta igrao s igračem manje, Velež je prikazao dobru igru i u nekoliko navrata bio u prilici i da izjednači, no sudije su im značajno odmogle u tom naumu.

Odnosi se to dosta na situaciju iz 65. minute kada je Herrera "pomeo" Guliashvilija, ali fudbaler Veleža nije dobio niti faul. Glavni sudija Njegomirović i pomoćnik Demir to jednostavno nisu vidjeli.

Radislav Kačavenda se također upisao u listu lakrdijaša 9. kola, jer je previdio očigledan ofsajd u kojem se nalazio Stojan Vranješ u 94. minuti kada je postavio konačan rezultat.

(sportsport)

Prije 128 godina – Prvi rentgenski snimak

 

“Ruka s prstenom”, fotografija iz 1895. godine, njen autor je bio Wilhelm Conrad Röntgen.

Sama “ruka duha” kako su je zvali, pripadala je Berti, njegovoj ženi. Roentgen je bio šokiran kada je koristio takozvanu Crooke cijev da ozrači ekran obložen barijumom u Würzburgu 1895. za vrijeme Adventa. Prvo što je vidio bio je ključ koji leži u knjizi, ali kroz knjigu. Tada je vidio svašta iza i u stvarima, uključujući i kosti svoje ruke koja je nešto držala ispred ekrana. Rentgen se plašio za svoje mentalno zdravlje - i pozvao je svoju ženu. I ona je zurila u svoje kosti prstiju i vjenčani prsten, koji kao da je slobodno lebdio u njenoj ruci. Kažu da nikada više nije ušla u laboratoriju. Berthina ruka na slici bila je dokaz naučne kulturne revolucije, a njena rendgenska fotografija postala je ikona moderne. Wilhelm Conrad Roentgen poslao ju je kao pozitiv Ludwigu Zehnderu, jednom od njegovih bivših pomoćnika, s dobrim vijestima: „Promatrao sam mnogo takvih slika iz sjene čije stvaranje ponekad nudi vrlo poseban šarm, a neke od njih su također i fotografisao.” Kao što su bili, unutrašnji dijelovi njegove lovačke puške ili i njegove vlastite ruke s prstenom.

Sada su ovi originali iz 1895/96. godine, iz Röntgen muzeja u Remscheidu, Njemačka, nominovani za svjetsku dokumentarnu baštinu UNESCO-a.

(welt)

(spagos)

Šetnja građana Mostara od Španjolskog trga do Fortice

 

U sklopu obilježavanja Dana srca, Sportski savez Grada Mostara (SSGM) u saradnji s Udruženjem kardiologa Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u nedjelju, 1. oktobra s početkom u 10 sati organizuje pješački uspon – šetnju građana Mostara sa Španjolskog trga do platoa Fortice. 

Istog dan, u razdoblju od 9 do 10 sati vršit će se određivanje/mjerenje faktora rizika oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti na Špankolskom trgu u organizaciji Udruženja kardiologa HNK-a, navodi se u saopštenju Sportskog saveza Grada Mostara. 

Učesnicima šetnje na Fortici će biti pripremljeno osvježenje, a u 13,30 sati je planiran bus s Fortice prema gradu

(mostarski.ba)

Taj čudesni šareni svijet – Slike dana

Ovaj biciklista je učesnik trke oko sela, u Knutsfordu (Engleska), trci visokih bicikla, koja se održava svakih deset godina.

Jedan opštinski radnik u Chenaiju, Indija, prska gas u stambenom kompleksu kao preventivnu mjeru protiv bolesti koje prenose komarci.

Bavarski pastiri tjeraju svoje životinje s ljetnih pašnjaka u planinama u blizini Oberstdorfa. U jesen se stada, koja su se ljeti hranila na alpskim pašnjacima, spuštaju u dolinu gdje provode zimu.

Ulični prodavač koji prodaje cvijetove lotosa čeka kupce duž ulice u Hanoju, Vijetnam.

Jedna art slika na trgu u Ženevi (Švajcarska) pod nazivom "Svi mi!" ima za cilj da skrene pažnju na težak položaj civila u oružanim sukobima, a kreirao ju je francuski umetnik Saype.

Motoristi čekaju jer je put blokiran za konvoj s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Hanoju, Vijetnam, tokom njegove nedavne dvodnevne posjete.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Prije 116 godina - Tablice za sve

 

Bilo je to vrijeme kada je na njemačkim ulicama vladao haos. Sudari i saobraćajni prekršaji svih vrsta su bili u porastu, a prekršitelji saobraćajnih propisa teško su mogli biti uhvaćeni jer je bilo vrlo malo vozila sa bilo kakvim registarskim tablicama.

To se promijenilo 1. oktobra 1907. U tadašnjem njemačkom Rajhu bilo je registrovano tačno 10.115 automobila, 15.954 motocikla i 957 kamiona. Tog dana uveden je jedinstven sistem registarskih tablica za sva motorna vozila u svih 26 zemalja Rajha.

Rimski broj II na registarskoj tablici Audija na slici pokazuje da je automobil bio registrovan u Bavarskoj. Pruska je dobila rimski broj I, i tako dalje.

Plakat sa sloganom Audija, kojim je ova marka reklamirala svoja motorna vozila, danas se smatra jednim od najboljih radova grafičara Josefa Wirtzela. Imao je dalekovidnost da vidi žene za volanom „trkačkog automobila“, a ona, kao pozdrav iz prošlih vremena, i dalje vodi konja vezanog ularom.

(welt)

(spagos)

Dijamantske krhotine

 

Još jedno pitanje za legendu Rolling Stonesa

U 62. godini svoje istorije, najuspješniji rock 'n' roll bend na svijetu objavljuje još jedan novi album: "Hackney Diamonds". Susret sa Mickom Jaggerom, Keithom Richardsom i Ronom Woodom u Londonu. 

Bitlsa više nema, Elvis je mrtav, godina je 2023., a Stounsi imaju novi rekord. 

Prelazak svih granica, učinili su svojom misijom.

par Richards, Pallenberg, sin Marlon 1970  

zvijezde Jagger, Richards 1967  

pjevač Jagger sa konfetnim topom 1976

muzičar Bill Wyman, Richards 1967,

par Marianne Faithfull, Jagger 1970.

»Osjećam se kao da sve to sanjam. Imao sam sreće, čoveče.” Keith Richards

»Herojstvo rok zvijezda je lažno. Ne živiš tako, nisi ta osoba, to je samo uloga koju igraš.” Mick Jagger

"Da nije bilo komunikacije između Micka i Keitha dugo vremena, onda bi to bilo teško i gorko." Ron Wood

Ponekad su velike istine vrlo jednostavne. Ron Wood, 75, gitarista britanske rok grupe The Rolling Stones, sjedi u hotelskoj sobi u Londonu. Nema puno vremena za gosta iz Njemačke, ima novi album za promociju i cijeli svijet je poslao novinare u britansku prijestolnicu. Svi imaju deset minuta.

Zašto postoji još jedna ploča Stonesa? Izgleda pomalo nepoverljivo, kakvo pitanje! Zatim kaže: "Moramo širiti poruku."

Šta je onda poruka? Još jedan nevjerovatan pogled: “Bend!" Poruka je bend.

To niko nikada nije uradio, Stounsi postoje više od 60 godina! Tako sam sretan što možemo nastaviti s ovim. Ulazimo na novu teritoriju!” Rolling Stonesi rade ono što rade jer još uvijek mogu. Barem bi se to razjasnilo.

Dakle nova teritorija. Dobra tačka. Bitlsa više nema, Elvis je mrtav, godina je 2023., a Stounsi imaju novi rekord.

Rad se zove "Hackney Diamonds", što je londonski žargonski izraz za krhotine koje leže na trotoaru nakon što neko razbije prozor.

Savršen naslov za album Stonesa.

London, dragulji, oluci: sve što je bend činilo odličnim je tu.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Iz svijeta – Slike dana

 

Slijepi kao nepravda

Režim teokratije se trese. I kako drhti dok nasiljem, čak i ubistvom, pokušava odgoditi rok trajanja. Moralni čuvari će vjerovatno požaliti zbog ubistva 17-godišnje Kurdkinje Mahse Amini. Nejasno je kako je pala u komu i umrla nakon tri dana. Pa ipak, rijetko ko sumnja u ono što se dogodilo. Iranka na slici demonstrira u Rimu na godišnjicu: vezanih očiju, ali vidovita.

Galaksije čitanja

Većinu vremena, kao što prijatelji ove rubrike znaju, ljudi koji se geometrijski disciplinuju pretvaraju fotografije iz Varstva sredine (Kina), u traženu robu. Biblioteka u jugoistočnoj kineskoj metropoli Shenzen, s druge strane, impresionira svojom arhitekturom, koja kombinuje futurističke perspektive sa pojavom vanvremenske učenosti. Roterdamska arhitektonska firma MLA+ stvorila je ovdje međunarodno priznatu atrakciju sa ogledalima, lukovima i zakrivljenim policama.

Jazavičar iza lava

Jazavčar sa lavljom grivom: okarakterisati Vladimira Putina na ovaj način može biti prerano, ili previše optimistično. Međutim, on ne bi bio prvi diktator kojem je njegova divlja strana bolno uklonjena pred očima svijeta. Tradicionalna parada jazavčara u Sankt Peterburgu svakako nije bez ove pikantne simbolike.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Obnova i ponovna postavka nedostajućih bisti narodnih heroja Mostara

 

UABNOR Mostar pokreće akciju obnove i ponovne postavke nedostajućih bisti narodnih heroja Mostara.

Za realizaciju ovog projekta potrebna su značajna sredstva. Kupovinom seta od 16 razglednica narodnih heroja Mostara ubrzaćete realizaciju ove ideje.

Set od 16 razglednica košta 10,00 KM.

Može se dobiti u UABNOR Mostar ili kod aktivista Udruženja.

Vratimo heroje Mostara zajedno gradu za koji su dali živote.

(UABNOR Mostar/Deni/20230930)

Ulicama moga grada

 

Street Art Festival Mostar, 12 po redu je održan, a nakon festivala, kao i svake godine ostaju trajno vidljivi tragovi, koji uljepšavaju grad. Ovdje jedan mix novih i stari murala, koji krase fasade grada.

Još jednom da ponovimo da su se ove godine predstavili umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Poljske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Portugala, Španije, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država.

I ovog puta u fokusu je bila Ulica Alekse Šantića, čija se galerija sve više nadopunjava, nakon razaranja pretrpljenih tokom rata. Vodilja festivala bila je umjetnost dostupna svima, a kroz solidarnost s ciljem unapređenja urbane kulture.

(spagos)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Brutalna vožnja

Ponor vreba i s lijeva, i s desna, a samo i najmanja greška može značiti smrt, ali George David "Gee" Atherton (38) je naravno uzeo u obzir sav ovaj rizik. Višestruki svjetski šampion u brdskom biciklizmu završio je svoje najnovije đavolske vožnje u Sextner Dolomitima na granici Južni Tirol do Veneto. Na kraju je sve prošlo dobro, za razliku od njegove avanture u Sjevernom Velsu prije dvije godine. Britanac je tada ozbiljno pao i povrijedio natkoljenicu slomio zglob, nekoliko rebara, povrijedio očnu duplja i nos, i zadobio je potres mozga. Nakon 15 mjeseci vratio se ponovo na bicikl.

Luda fantazija

Šefica ima lijepu kosu i drži govore dok normalni uposleni rade za stolom: Ovakvi uslovi očigledno vladaju u kompaniji za alkoholna pića “Dictador” u Mikolowu u Poljskoj. Zato što Mika – kako je ime humanoidnog robota kojeg kontroliše veštačka inteligencija, i kojeg je kompanija nedavno predstavila kao svog novog „izvršnog direktora“. Uprkos svojoj uzvišenoj tituli, ona ima samo vještine kojima se može upravljati. Odabir umjetnika, koji dizajniraju fleše za rum, samo na primjer. Druge kvalifikacije? „Ne treba mi vikend“, kaže Mika. Pa onda: živjeli!

Alejom na ostrvu Rügen

Gdje je samo put cilj i svaki cilj je samo na putu. Pod krošnjama lišća na ostrvu u Baltičkom moru, motoristi puštaju motor da buči toliko da im se suze ne vide. Brojna stabla avenije na Rügenu su stara između 80 i 100 godina. Da bi ih zaštitili, izbjegava se korištenje soli za put zimi 

Gut Üselitz: Na Rugenu se nalazi raskošno obnovljena dvorska kuća i okružena je voćkama. Putbus teatar, veličanstvena klasčna zgrada otvorena je 1820. godine, a akustika na koncertima i danas je doživljaj.

Rügen je najveće i najnaseljenije ostrvo u Njemačkoj. Nalazi se uz obalu Baltičkog mora i pripada okrugu Vorpommern-Rügen u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern. Ostrvo ima površinu od 926 km², maksimalnu dužinu od 52 km (od juga ka severu) i maksimalnu širinu od 41 km na jugu. Zbog ponekad ledenog vremena, Rügen je vrlo brdovit i bogat vodom. Obala je snažno strukturirana brojnim zalivima i lagunama (Bodden i Wieke), kao i isturenim poluotocima i rtovima. U junu 2011. UNESCO je Nacionalnom parku Jasmund na Rügenu, poznatom po ogromnim stablima bukve i bijelim liticama od krečnjaka, dodijelio status svjetske baštine

(stern)

(NovaSloboda.ba)