Sa stranice Cidom: Park na Musali kao modna pista

Serija narednih fotografija je pomalo neobična, ali se ipak često pojavljuje u albumima starih fotografija i na portalima. Sve četiri su snimljene istog dana u parku na Musali. Inače park je u današnjem obliku izgrađen 1929. g., dok je prije toga postojala mnogo manja bašta s vodoskokom, a pripadala je hotel Neretvi.

Na tri fotografije vidljiv je dio Vakufske kuće izgrađene ispred Ćose Jahja džamijom 1937. g. kao i prekrasna kamena ograda parka, a na jednoj zgrada Muzičke škole. Na prvoj fotografiji vidi se Alajbegovića česma, koja je u prvobitnoj varijanti, kad je bila tek podignuta 1883. g., bila smještena uz Vakufsku kuću – odmah s desne strane na početku Braće Brkića ulice. Tek naknadno, 1936. g., česma je premještena na današnju poziciju.

Iz svih navedenih podataka zaključujemo da je godina nastanka ovih fotografija između 1937. i 1941. g. Na slikama vidimo prve mostarske „manekenke“. Naime, očigledno da je fotograf sa sobom vodio par djevojaka koje su mu pozirale, kako bi snimak bio što uvjerljiviji, te kako bi se motiv Mostara što bolje prodavao. Motiv pokrivenih muslimanskih žena bio je veoma čest na razglednicama sve tamo od dolaska Austrougarske pa do početka II. svjetskog rata. Bila je to egzotika, dašak Orijenta, neistraženi pejsaži za nenavikle oči primatelja pošte u Europi. Tako su i ove djevojke odjenule odjeću kojoj je cilj zagolicati maštu modernog građanskog sloja Zapada. Posebice je zanimljiva bila ova crna nošnja karakteristična isključivo za Mostar, a u izvornoj varijanti se sastojala od crnog ili tamnoplavog grubog vojničkog šinjela, čije bi se ogromne kragne podigle i po rubovima zašile, ostavivši samo prednji dio nezašiven, te time dobila vrsta kapuljače. Tako bi žene poprimile oblik bube jelenka, a što su strani putopisci često naglašavali i opisivali. U modernijoj varijanti vidimo da su djevojke odjenule istu tu nošnju samo načinjenu od laganijih, lepršavijih materijala. I obuća kod djevojke na zadnjoj fotografiji je u trendu – sandale i obavezne štikle.

Tibor Vrančić

Iz stare štampe: Policijska posla – Musavat br. 6. i br. 7 iz 1906. g.

U časopisu Musavat, broj 6 iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst:

Utrka policajaca

“Policija. Dne. 3 dana bajrama jurila su na konjima svom brzinom dva stražara, kroz najužu ulicu Podhum, upravo kad je najviše svijeta po ulici i kad se ide u džamiju za akšam namaz. Mislili smo da se neki vanredni slučaj dogodio i neki su mlagji izmegju nas pohrlili za stražarima da vide šta se tako strašno dogodilo, pa kad tamo, a ono policajci od ćeifa trče na konjima da probaju koji je brži. Mi ovo registrujemo i tražimo da se ovakovim akmaklucima stane na put”.

U časpisu Musavat broj 7 iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst:

Gdje je policija?

“Gdje je policija. Prijatelj iz Ričine šalje nam ove retke: U subotu oko 2 sata u jutro probudi me iz kreveta užasna galama koja se dogagjala pred mojom kućom. Pošto više nisam mogao trpiti, jer je podulje trajalo, stanem kod prozora da vidim šta se dogagja. Upravo pred mojim prozorima svagjali su se neki pijani ljudi sa kočijašima radi plaćanja fijakera. Pošto „pašažer” nije htjeo da plati koliko je kočijaš zahtjevao, počne ga kočijaš po malo tući, a „pašažer” vikati: policijat, policijat. Premda se je užasno krivio, da je se mogao čuti na vrh Carine, ipak policijata ni od kle. Kod tolike silne policije pa ni jednog na najglavnijem mjestu”.

Fotografija: Donja mahala, 1899. godine

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago

San o herojima

Možda ovaj mladi posjetitelj „Armstrong Air & Space Museuma“ trenutno sanja o životu svemirskog heroja.

Atrakcija se nalazi u Wapakoneti, Ohio, SAD, rodnom mjestu Neil Armstronga, koji je prije 50 godina kao prvi čovjek stupio na Mjesec. Prema informacijama koje stižu ovih dana, NASA želi 2024. godine ponovo poslati ljude na mjesec, što bi bila osnova jedne kasnije ekspedicije na Mars.

Hože li ovo dati novi zamah fascinaciji mladih za svemirska putovanja?

Astronaut je prema nekim anketama još samo u Kini zanimanje iz snova broj jedan.

Američka djeca žele u životu postati nešto sasvim drugo: Youtuber!?

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Mostarom – Kod lijepe Emine, popularno sastajalište i nešto novo

Smail, Emica, Ajša, Ika

Caffe '' Fratello'' / Kod Galisa/

Jedan mali prostor kod Lučkog.mosta, kod spomenika lijepoj Emini, lijepo je iskorišten za sastajalište stanovnika Luke pa i šireg podrucja Mostara. Ne govorim napamet, jer stanujem tu blizu, u Ružnom sokaku. Posjetioci su svih uzrasta, ne od 7-77 godina, nego od beba u kolicima pa nadalje. Tu se dođe na osvježenje u ovim ljetnim vrućinama, Čest sam gost i mogu potvrditi da nikad nisam naišla na bačenu praznu plastiku ili papirić, a o nekom neredu nema govora. Često se desi da se mjesto ne moze naći ni do podne ni popodne, Ambijent je prelijep, usluga na nivou. Drvece lovora pravi hlad, a stolovi su u okruženju prekrasnih, raznobojnih ruža. Ispod nogu nije beton nego nasut sitni pijesak, tako da je to pogodno za djecu, za igru a i radi vrućine. Dobra ideja za ovako nešto, inače bi se ovaj zaista maleni prostor pretvorio u ko zna sto, u neko odlagalište materijala, mozda smeća ili stajalo neiskorišteno, ružno.

Ovom lijepom ambijentu odskora se pridruzio i ZIP LINE nešto novo u našem gradu, atrakcija, za one koji vole izazov. Bravo za svaku novost

Čestitka ljudima na dobrim idejama!!

Ajša Šehić Nametak, obkavljeno na facebooku dana 30.07.2019

Da se razumijemo, prije nego je ovaj "parkić" postao kafić, ovaj prostor je bio zapušten, nije uopšte ličio na park, bilo je nekoliko zimzelena i gusto šipražje gdje su prolaznici, prosjaci i psi lutalice obavljali nuždu. Uvijek je iz njega izbijao "miris" truleži. Kad je ovo sređeno i pretvoreno u kafić, ništa se nije desilo loše. Sve je lijepo sređeno, posađene ruže, jasmini, lovor, mušmula i šipci su ostali samo se oblikuju. Od djetinjstva prolazim pored ovog parka, tek sad liči na nešto, i da sam u mogućnosti da biram, izabrala bih današnji izgled. Vlasnik objekta je uradio pravu stvar, uklopio je objekat u prirodu i radi na tome da je očuva.
A komentari tipa "ta će neko putovati avionom kad može jahati na magarcu" su stvarno bez veze.

Emina Redžić Muftić, facebook/komentar 30.07.2019.

(fotosi Ajša, Emica, Smajo)

Sa stranice Cidom: Kod Šarića džamije

Sljedeće dvije fotografije ne da su snimljene samo istog dana, nego čak možda u razmaku od par minuta, nekih davnih 1900-ih godina na Glavnoj ulici ispred Šarića džamije. Ne može se odgonetnuti koja je snimljena prva, a koja druga. Na prvoj fotografiji je mnogo manje osoba nego na drugoj, a na obje se lijepo vidi vitka munara Šarića džamije koja se vinula pod nebo. Na lijevo od nje u padajućem poretku su poredana dva ponosita bora, a sve uokviruje zelenilo dva drveta, možda hrastovi ili košćele. Ulazna kapija je na prvoj slici poluotvorena i fotografija je uhvatila čovjeka koji upravo ulazi u dvorište džamije. Džamiju je podigao Hadži Ibrahim-aga Šarić još daleke 1623. g. U podnožju ulaznih stepenica se nalazi hrpa kamenja, ko zna iz kog razloga tu donesena – il' se nešto rušilo, il' će se nešto graditi.

Glavna ulica, koja je inače tek 1879. g. probijena između džamije i harema s desne strane gdje se nalazi turbe Šejh Juje, baš tu pravi krivinu pružajući se k jugu. Uočavamo i tri stupa električne rasvjete i zaključujemo da je fotografija nastala iza 1912. g. kad je razvedena električna struja po Mostaru. U kadru je i djevojčica u muslimanskoj nošnji koja je došla po vodu na česmu koje danas više nema, te bosonog dječak koji odlazi polako uz uspon. S desne strane slike je čovjek koji poprijeko sjedi na drvenoj stolici s naslonom (vjerovatno ispred neke kafane). On i djevojčica na česmi su jedini nepomični povezujući objekti (osim džamije i borova) s drugom slikom. Ljeto je, kasno poslijepodne, i čovjeka je uhvatilo ljetno mrtvilo, no ipak pomno prati ko prolazi, kamo ide, a djevojčica čeka da joj se ibrik napuni vodom. Na drugoj slici je pristiglo nekoliko novih lica, a ujedno uočavamo da čovjek koji sjedi ima cigaretu u ustima. Starija žena sa štapom u desnoj ruci odmiče prema jugu, a dvojica muškaraca u kaftanima kreću prema džamiji iz pravca Luke. S juga pristižu dvije muške osobe s obaveznim kišobranima u ruci (zlu ne trebalo), i ko zna odakle su se zaputili u čaršiju, možda iz Nevesinja ili Stoca, inače ne bi ponijeli kišobrane sa sobom. Lako je moguće i da je druga fotografija snimljena prva, jer u daljini prve slike vidimo istu onu ženu sa štapom kako odmiče za zavoj. Kako vidimo put je nasut i dobro utaban, makadam, dok je pločnik kojim bi se trebali kretati pješaci neuređen, pun krupnog kamenja. Zbog toga, a i zbog rijetkog prometa, i pješaci, i marva, i kočije su išle boljim dijelom puta – sredinom.

Tibor Vrančić

Sa stranice Cidom: U razredima gimnazije u Mostaru, 1907. g.

Sliku zgrade mostarske gimnazije, izgrađenu 1898. godine, na mjestu gdje se i danas nalazi, imali smo priliku vidjeti bezbroj puta, počevši od one najstarije slike, samo s desnim krilom, pa dograđenu, onda iz skoro svake godine od izgradnje do danas, kroz sve ratove kojima je svjedočila. Međutim, zahvaljujući slikama iz 1907. godine, po prvi put možemo zaviriti unutar zgrade i vidjeti kako su izgledale učionice. Autor fotografija je František Topič.

Prva slika interijera jedne učionice nam mnogo toga priča. Profesor u odijelu sjedi na drvenoj stolici, klupe su one starinske iz austrougarskog perioda, povezane kao klupe u crkvi, s nagnutom površinom gornje ploče stola. Učenici su svi u odijelima, a poneki nose fesove na glavama. Osvjetljenje u učionici je na petrolej, a grijanje je na peć na drva i ugljen. Dodajmo ovome i prijevod opisa s poleđine slike koja se čuva u Zemaljskom muzeju BiH: „Muški razred u Višoj gimnaziji u Mostaru – Dječaci u urbanoj odjeći (neki od njih na glavi nose fes) sjede u školskim klupama. Jedan učenik stoji pored stola nastavnika, držeći knjigu u rukama. Nastavnik sjedi u prednjem dijelu učionice. U pozadini: vješalica za kapute, peć , mapa i slika iz istorije.“

Druga slika iz iste godine je snimljena u zoološkom kabinetu. Profesor učenicima pokazuje nešto vezano uz životinjski svijet. Kabinet je prilično opremljen za ono doba, tu se mogu naći i neke rijetke preparirane životinje kao kengur ili ptica flamengo. Prijevod s druge slike glasi: „Grupa učenika u kabinetu za zoologiju Učenici stoje oko stola i slušaju objašnjenja nastavnika. U pozadini su vitrine u kojima se nalazi preparirane životinje i ljudski kostur.“

I još jedan detalj, za one koji su išli, ili u gimnaziju, ili u osnovnu školu, u ovu zgradu. Na slici iz kabineta zoologije, prozori desno, su prozori na učionici koja je na drugom spratu iznad ulaza, iznad nekadašnje zbornice. Tu je nekada bio kabinet za likovno, i mnoge generacije su tu nacrtale svoje prve likovne radove.

Priredili: Smail Špago i Tibor Vrančić

Znak pitanja

Brzi brodovi iranske Revolucionarne garde nisu mogli pokazati više simbolike: Oni su okružili zaustavljeni britanski tanker „Stena Impero“, i pri tome kao da žele postaviti jedan veliki znak pitanja u Hormuškom prolazu. Šta će se nakon ovog zaustavljanja dalje dešavati u odnosima Velike Britanije i Irana, ostaje potpuno otvoreno. Britanska vlada traži solidarnost sa evropskim saveznicima, u ovim burnim Brexit vremenima.

Cijena nafte na međunarodnom tržištu je već porasla.

U međuvremenu, Iran želi demaskirati mrežu CIA špijuna.

„Nula istina“ napisao je na twitteru američki predsjednik Trump.

Sve u svemu, stvarno je sve u znaku pitanja.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Prije 150 godina patentirana je žvakaća guma

To se desilo 27. jula 1869. godine. Amos Tyler iz države Ohio (SAD) prijavio je patent pod nazivom „Poboljšana povezanost materijala za žvakaću gumu“, i taj datum se računa kao datum nastanka moderne žvakaće gume.

Povodom 150. rođendana, donosimo pet interesantmih podataka:

Najveći balon od žvake napuhala je 1994. godine Amerikanka Susan Montgomery Williams, koji je u prečniku iznosio 58,4 centimetra.

Najstarija žvakaća guma pronađena je u Švedskoj, stara 9.000 godina, a bila je napravljena od brezove kore.

Ne postoji žvaka sa okusom čokolade, jer je masnoća čokolade veoma brzo rastvara žvaku.

Japanski naučnici su kod mjerenja moždanih strujanja došli do podatka da žvakanje žvake uzbuđuje pojedina područja mozga, što pomaže kod razgradnje stresa.

U Singapooru je od 1992. do 2004. godine žvaka bila zabranjena. Mladi su žvakama blokirali senzore u vozovima, a to je dovodilo do povećanog kašnjenja vozova.

(bild)

(NovaSloboda.ba)

Autogol odlučio derbi

Zrinjski – Velež 1:0 (0:0)

Stadion pod Bijelim brijegom.

Sudija: Haris Kaljanac.

Strijelac:1:0 Zvonić, autogol (54)

Žuti kartoni: Čeliković, Zlomislić, Rugašević (Zrinjski), Ćivić, Ovčina, Osmić (Velež)

Zrinjski: Brkić, Stojkić (od 79. Rugašević), Barbarić, Barišić, Čeliković, Zlomislić (od 60. Pezer), Čurjurić, Šovšić, Bencun (od 68. Čirjak), Mandić i Lendrić.

Velež: Bobić, Zvonić, Zeljković, Ćosić (od 71. Osmić), Ovčina (od 58. Samardžić), Brandao, Berisha, Ferreyra, Hasanović, Vehabović (od 46. Behram) i Čivić.

Prvi mostarski derbi u BH Telecom Premijer ligi BiH nakon tri godine završen je minimalnom pobjedom Zrinjskog.

Utakmica 2. kola ponudila je dosta uzbuđenja, a odlučena je autogolom Denisa Zvonića u drugom poluvremenu.

Okršaj gradskih rivala bolje su otvorili “Plemići”, koji su u 11. minuti imali veliku priliku, kada je Lendrić zaobišao Adnana Bobića, ali je iskosa promašio i ostalo je 0:0.

Uslijedile su prilike na suprotnoj strani, ali pokušaji Vehabovića i Berishe nisu pronašle put do gola.

Zrinjski je nakon toga stvorio nekoliko povoljnih prilika, a najveću u 42. minuti. Nakon udarca iz kornera, Tomislav Barbarić je šutirao glavom, a loptu je s gol crte otklonila odbrana Veleža.

U nastavku prvu veliku šansu imao je Velež. U 47. minuti, Seid Behram odlično je šutirao s 20-ak metara, a loptu koja je išla u gornji lijevi ugao njegova gola golman Ivan Brkić vrhovima je prstiju izbacio u korner.

Pogodak odluke pao je u 54. minuti. Nakon udarca Šovšića na gol Bobića, jedan igrač Veleža odbio je loptu do Zvonića, a kapiten Veleža, u pokušaju da otkloni opasnost, nespretno je zatresao vlastitu mrežu.

Nakon primljenog gola, Velež je zaigrao nešto ofenzivnije i bio je blizu izjednačenja. U 68. minuti, Zvonić se mogao iskupiti, ali je njegov udarac glavom nakon udarca iz kornera otišao malo iznad gola.

Samo minut kasnije Zrinjski je mogao riješiti utakmicu. Frane Čirjak našao se u situaciji jedan na jedan s Bobićem ali je slabo šutirao i golman Veleža nogom je zaustavio njegov udarac.

Do kraja utakmice, Velež je imao još jednu veliku priliku. Brandao je u 73. minuti odlično šutirao s 25 metara, a lopta je pogodila stativu.

Utakmica je tako završila pobjedom Zrinjskog 1:0, koji je došao do prvih bodova u novoj sezoni, dok će Velež svoju priliku tražiti za sedam dana na svom terenu, kada u Mostaru gostuje Čelik, koji je u zadnjoj utakmici odigrao utakmicu bez golova protiv Sarajeva.

(NovaSloboda.ba)

Sa stranice Cidom: Na korzu 1960.

(Analiza fotografija iz 1960. godine, iz albuma sjećanja Branka Vučine)

Datum je 25. maj 1960. godine, dan kad je Mostarom prolazilo Cvjetno korzo. Svečana, praznična atmosfera uočava se po zastavama postavljenim između stupova. Vrijeme je bilo kišovito. Puhao je vjetar, što se zaključuje po zastavama koje su se smotale oko žice. Kocka je još mokra, znači kišilo je do prije nekoliko trenutaka. Odjeća na svima na slici je malo laganija, ali dugih rukava. Kaputi, džemperi, majice. Primjetni su i modni detalji s početka šezdesetih. Horizontalne pruge u više boja. Muška majica je strogo strukirana, pantalone su s visokim pojasom i obaveznim kaišom sa tokom. Cipele su crne, dobro namazene kremom za cipele i uglancane. Ženska moda je kao iz modnih kataloga. Majica je također s horizontalnim prugama. Boja, najvjerovatnije, tamno plava sa bijelim prugama. Suknja je na plisir, široka, u stilu rock-and-rolla, a na nogama lagane baletanke. Tih godina i muška i ženska moda bile su mornarske majice, naravno plavo bijele. Poslovni čovjek lijevo, nosio je standardnu odjeću, odijelo sa bijelom košuljom, što je skoro bilo pravilo, a kragna košulje izbacivala se preko kragne sakoa. Radnička klasa, a i oni imućniji, rado su svoje relacije savlađivali biciklom, koje je bilo jako cijenjeno i imalo veliku vrijednost. Sastavni dio odjeće običnog čovjeka je bio džemper na kopčanje. Desno je uočljiv još jedan detalj, muškarac nosi šešir, što je onog vremena također bio čest modni detalj, uostalom kao i kapa, koja je bila sastavni i skoro obavezni dio garderobe.

Ovako, na način, kako je ova fotografija slučajno uhvaćena onog vremena, danas se prave retro snimci, sa modelima, koji poziraju na fotoshootingu. Naravno, ovdje je riječ o originalnom snimku, bez ikakvog namještanja, osim što je fotograf slikao momka, a svi ostali detalji su slučajno uskočili u kadar.

Detalji koje otkriva slika bili su uobičajeni za ono vrijeme. Saobraćaj je bio minimalan. Privatnih automobila jedva da je bilo. Opel Olympia, parkirana pred restoranom, gdje je kasnije bila Petica i jedan motor gore na ćošku, u blizini Jagnjeta, bili su samo neki od rijetkih. Primjetan je veliki broj pješaka koji hodaju ili čak i šetaju posred ceste. Ali, to skoro da je bio običaj na svm ulicama.

Objekti uz Korzo iznad Šantićeve, od Apoteke do Jagnjeta su onakvi, kako ih se i kasnije sjećamo. Nepromjenjeno, sve do ratnih razaranja. S desne strane slike, niz korzo, uočljiv je prvo jedan kiosk, a odmah ispod kioska jedan objekt, koji je kasnije srušen, na mjestu na kome je kasnije je bio niz kioska, odmah iza dvorišta Lakišića džamije i zida harema. U ovom objektu koji je srušen prije početka izgradnje objekta poznatog kao Borovo bila je jedna prodavnica mješovite robe, koje se zvala Kolonijal, a odmah do te radnje bila je još jedna, koja se zvala Tip-Top s igračkama i šarenim stvarima. A do nje je bila prodavnica Jugoplastike. U objektu na ćošku Cernice bio je Zdravljak.

Smail Špago

Održani 453.skokovi sa Starog mosta

Lorens Listo “lastom” dostigao Emira Balića, Igor Kazić najbolji na noge

Lorens Listo i Igor Kazić pobjednici su 453. tradicionalnih skokova sa Starog mosta, koji su danas održani u Mostaru. Današnjom pobjedom, Listo je stigao do 13. tule najboljeg skakača na glavu, čime se izjednačio sa Emirom Balićem na vječnoj listi najboljih.

Listo je osvojio maksimalan broj bodova. Drugi je bio Stefan Jeftić, a treći Mustafa Šarić.

I Igor Kazić je u skoku na noge osvojio maksimalan broj bodova. Drugi je bio Kenan Masleša, a treći je bio Admir Delić.

Listo je ranije najavio kako će se, ako po trinaesti put osvoji titulu najboljeg, povući iz aktivnog takmičenja, jer ne želi, kako je ranije rekao, da obori rekord Emira Balića

Zbog jakog nevremena, skokovi su počeli sa skoro sat zakašnjenja.

Na ovogodišnjim skokovima bilo je prijavljeno je 15 takmičara u skokovima na glavu i 14 u skokovima na noge, ali su uoči samog izvođenja skokova neki od njih odustali od takmičenja.

Prije početka skokova, otvoren je i atraktivni zip-line, dug preko 200 metara, koji povezuje Lučki i Stari most.

(NovaSloboda.ba)

Lorens Listo ponovo šampion u skokovima sa Starog mosta

Izjednačio rekord Emira Balića

Višestruki šampion u skokovima na glavu sa Starog mosta Lorens Listo i ove godine odnio je titulu najbolje "laste". Listo je pobijedio u ovoj disciplini na 453. tradicionalnim skokovima sa Starog mosta.

Nakon održanih 453. tradicionalnih skokova sa Starog mosta, Listo je dobio deset "desetki" odnosno 100 poena, i to nakon dvije serije skokova.

Ovo bi, međutim, trebali biti ujedno i posljednji takmičarski skokovi za Listu koji je današnjom pobjedom izjednačio rekord legendarnog Emira Balićem s ukupno 13 šampionskih naslova budući da je najavljivao da nema namjere preteći svog uzora Balića.
U disciplini "skokovi na noge" pobijedio je Igor Kazić sa maksimalnim učinkom.

Inače, skokovi su održani uprkos jakoj kiši i nevremenu u Mostaru a počeli su sa skoro sat vremena kašnjenja.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, sportski partner je Olimpijski komitet BiH, a skokove su i ove godine podržali Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona i mnogi drugi sponzori.

(klix)

Listo i Kazić šampioni skokova

Pobjednici ovogodišnjih 453. skokova sa Starog mosta u Mostaru su Lorens Listo u kategoriji skokova na glavu te Igor Kazić u kategoriji skokova na noge.

Drugo mjesto u kategoriji skokova na glavu zauzeo je Stefan Jeftić dok je treći bioMustafa Šarić.

U kategoriji skokovi na noge drugo mjesto pripalo je Kenanu Masleši dok je treće mjesto osvojio Admir Delić.

Lorens Listo je današnjom pobjedom postao po 13. put šampion skokova sa Starog mosta te se izjednačio sa brojem pobjeda sa najpoznatijom mostarskom lastom Emirom Balićem.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova bio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, sportski partner Olimpijski komitet BiH, a skokove su i ove godine podržali Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske kantona (TZ HNK) i drugi sponzori.

(Mostarski.ba)

Listo se oprostio od skokova sa Starog mosta: Idem u zasluženu penziju

Kao što je i najavio, Lorens Listo, 13. po redu šampion u u skokovima na glavu sa Starog mosta, objavio je da je ovo danas u Mostaru bio zadnji njegov skok.

"Ništa trenirat ću djecu i mladu raju da skaču sa Starog mosta, a ja idem u zasluženu penziju", izjavio je Listo nakon današnjeg trijumfa u Mostaru.

Naime, on je današnjom pobjedom izjednačio rekord legendarnog Emira Balića s ukupno 13 šampionskih naslova. Kako ne bi došao u priliku da prestigne svog uzora, Listo više neće skakati.

"Osjećaj je fenomenalan. Ovo je bila najteža moja borba. U prvoj seriji skokova primio sam udarac u glavu te mi se sve vrijeme mantalo. Drugi skok sam izveo napamet budući da skačem već 20 godina", kazao je Listo.

Njemu je nakon proglašenja pobjednika plaketu šampio dodijelio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

(klix)

Uprkos kiši i nevremenu održani 453. tradicionalni skokovi sa Starog mosta

Uprkos jakoj kiši i nevremenu u Mostaru su sa pola sata kašnjena počeli 453. tradicionalni skokovi sa Starog mosta.

Mostarci se ne sjećaju kad je kiša ovako jako padala u vrijeme održavanja skokova sa Starog mosta, ali kažu da su skakali i pod granatama pa će skakati i po kiši.
Ljekarski pregled koji je okončan u 12 sati prošlo je 29 takmičara. Tako će na ovoj manifestaciji učestvovati 15 takmičara u skokovima na glavu i 14 u skokovima na noge.
Mostarske laste počele su svoje letove 453. put, a sve je u znaku pokušaja Lorensa Liste da dostigne 13. naslova najboljeg u skokovima na glavu velikog Emira Balića.
Kao i uvijek, mnoštvo Mostaraca i prijatelja ovog grada, putnika namjernika, skupilo se ispod najljepše svjetske skakaonice. Svako ima svog favorita, a spektakl neće pokvariti ni nešto lošije vrijeme.
Ovo bi trebali biti posljednji takmičarski skokovi za velikog šampiona Lorensa Listu koji je dosad slavio 12 puta. Današnjom pobjedom izjednačio bi se s Emirom Balićem koji ima 13 naslova.
Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, sportski partner je Olimpijski komitet BiH, a skokove su i ove godine podržali Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona i mnogi drugi sponzori.

(klix)

Lorens Listo dostigao Emira Balića i ušao u historiju

Nakon velikog nevremena koje je prolongiralo početak manifestacije, u Mostaru su održani 453. tradicionalni skokovi sa Starog mosta. Brojna publika – Mostarci i turisti – uživali su u hrabrosti 15 takmičara u skokovima na glavu, odnosno 14 učesnika u skokovima na noge.

U skokovima na glavu Lorens Listo je opravdao ulogu favorita i 13. pobjedom se izjednačio sa legendarnim Emirom Balićem. Drugi je bio Stefan Jeftić, a treći Mustafa Šarić. Još uoči takmičenja Listo je najavio povlačenje u slučaju pobjede obrazloživši ga željom da ne obori rekord Emira Balića.

Pobjednik u skokovima na noge je Igor Kazić, ispred Kenana Masleše i Admira Delića.

Tradicija skokova seže u daleku prošlost u 16. stoljeće iz vremena gradnje samog mosta kada je malo tko u zajednici koja je brojala 4000 stanovnika znao i plivati. Prvi skok zabilježen je 1664. godine dok je formalno natjecanje ustanovljeno 1968. i otad se održava svakog ljeta.

Skokovi sa Starog mosta su jedinstveni budući da se po mnogo čemu razlikuju od figurativnih skokova. Imaju 196 pozicija koje su jednim dijelom kombinacija sporta i znanosti, a kod skokova sa Starog mosta ni jedan skok nije isti, postoji samo standard figura.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, sportski partner je Olimpijski komitet BiH, a skokove su i ove godine podržali Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije i mnogi drugi sponzori.

(radiosarajevo.ba)

Lorens Listo ponovo najbolja "lasta", izjednačio rekord legendarnog Emira Balića

Mostarski skokovi izvedeni su nakon obilne kiše koja je skakačima otežala posao, a Listo je po završetku takmičenja najavio kraj karijere

Kišno nevrijeme praćeno vjetrom pokvarilo je ugođaj na 453. skokovima sa Starog mosta u Mostaru. Manji broj gledalaca nego ranijih godina (uzrkovan nevremenom) posvjedočio je novoj pobjedi Lorensa Liste u kategoriji skokova na glavu, odnosno Igora Kazića u kategoriji skokova na noge. Drugoplasirani u kategoriji na glavu bio je Stefan Jeftić, a trećeplasirani Mustafa Šarić. Kazić je iza sebe ostavio Kenana Maslešu i Admira Delića. Listo je nakon još jednog trijumfa kazao da je uzbuđen, a posebno ponosan bio je zbog podatka da je s jučerašnjom pobjedom dostigao legendarnog Emira Balića.

Rekorderi

Od danas, naime, i Balić i Listo imaju po 13 trijumfa i apsolutni su rekorderi po broju pobjeda na mostarskim skokovima.

- Hvala svima na podršci. Veliko je zadovoljstvo pobijediti po 13. put. Konkurencija je bila velika, pa ću i ovog puta kazati da je svake godine sve teže do naslova najboljeg, rekao je Listo.

Zadovoljstvo nije krio ni pobjednik u skokovima na noge.

- Velika čast za mene. Nije mala stvar pobijediti šest puta, a spadati u red mlađih skakača. Dobro sam se pripremio, skočio sam dobro i na sreću sve je dobro ispalo na kraju, ispričao nam je Delić.

Sama manifestacija i ove godine obuhvatila je niz popratnih sadržaja. Sve je započelo još u subotu, turnirom u drevnoj igri tavli koja je decenijama omiljena među Mostarcima. Posjetioci Starog Grada i ovog su puta imali priliku piti kafu iz Vispakove džezve, najveće na svijetu, koja je prije deceniju ipo upisana u Ginisovu knjigu rekorda.

Novina ove godine je Zipline od Lučkog do Starog mosta. Ova turistička atrakcija bez sumnje će u narednim mjesecima i godinama postati nezaobilazna, a svečano je otvorena upravo danas. U Klubu skakača Mostari izrazili su zadovoljstvo što su skokovi protekli bez i najmanjeg problema. Sve službe koje su bile angažovane bile su u pripravnosti, ali na sreću niko nije imao povoda za intervencijom. Skakači se nisu žalili na povrede, dok se ni iz publike niko nije javio sa bilo kakvim tegobama, što se znalo desiti ranijih godina.

Skokovi su imali internacionalni karakter, jer su pored domaćih i skakača iz drugih bh. gradova nastupili i letači iz susjednih zemalja.

Poseban gost bio je Jimmi James, državljanin Škotske, koji je 1993. i 1994. godinu proveo u napadnutom Mostaru kao ratni izvještač. Tom prilikom nastali su brojni videozapisi koje je James sačuvao i nedavno na društvenim mrežama podijelio sa Mostarcima. On je noć uoči skokova na koncertu benda Mo Army, koji je tom prilikom promovisao dugo očekivani materijal naziva "Da se ne zaborave", primio mnoštvo poklona od raznih udruženja većinom proistaklih iz rata, a prikazan je i njegov kratki dokumentarac "Antifašista".

Komšić i James

Svu svoju arhivu koja se odnosi na grad na Neretvi, najavio je, ustupit će Centru za mir i multietničku saradnju, kako bi dao novi doprinos očuvanju od zaborava svega kroz što je u najtežim danima prošao ovaj grad. Jimmi je inače jedan od dvojice ljudi koji su svojim amaterskim kamerama snimili rušenje Starog mosta u novembru 1993. godine.

Generalni pokrovitelj bio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, a organizaciju su pomogli i Olimpijski komitet BiH, Turistička zajednica HNK-a, uz brojne druge sponzore. Komšić je u društvu profesora Ahmeda Džubura posmatrao skokove, što je učinio i prošle godine kada je bio gost Kluba skakača, te je na kraju uručio priznanje pobjedniku Listi.

Spomenimo i kako su skokovi započeli sa više od sat kašnjenja, zbog velikog nevremena koje je danas u popodnevnim satima pogodilo Mostar.

Adnan Demić

(Oslobođenje.ba)

Neprikosnoveni Lorens Listo pobijedio 13. put u skokovima sa Starog mosta i izjednačio se sa Emirom Balićem

U Mostaru su danas održani 453. tradicionalni skokovi sa Starog mosta.

Sa skoro sat zakašnjenja, mnogobrojni ljubitelji skokova, građani Mostara, ali i turisti uživali su u vratolomijama koje su im priredili hrabri momci.

Na manifestaciji je učestvovalo 15 takmičara u skokovima na glavu i 14 u skokovima na noge.

U skokovima na glavu očekivano najbolji je bio po 13. put Lorens Listo, koji se tako izjednačio sa legendarnim Emirom Balićem. Drugi je bio Stefan Jeftić, a treći Mustafa Šarić.

Listo je dobio deset "desetki" odnosno 100 poena, i to nakon dvije serije skokova. 

Listo je nakon pobjedničkih skokova najavio i svoj oproštaj, a kao razlog za to jeste što ne želi da obori rekord Emira Balića.

Nakon pobjede Listo je kazao da se osjeća fenomenalno.

- Ovo mi je bila najteža borba sa samim sobom, prije svega, ali sam uspio. Pogotovo, jer sam u prvoj seriji primio udarac u glavu, od čega mi se i zamanatalo, čak sam to osjećao i pred drugi skok i, praktično, napamet sam skočio, jer znate i sami da skačem 20 godine. Nakon ovoga idem, valjda, u zasluženu penziju što se tiče takmičenja, a nastavljam trenirati malu djecu i podučavati ih skokovima.Razne emocije su me preplavile-kazao je Listo.

Pobjednik u skokovima na noge bio je Igor Kazić, drugo mjesto osvojio je Kenan Masleša, a treći je bio Admir Delić.

Igoru Kaziću, pobjedniku skokova u kategoriji na noge ovo je sedma, a treća uzastopna pobjeda.

- Naravno, ponosan sam na sebe, pogotovo, što sam ove godine zabilježio najmanje skokova Starog mosta do takmičenja. Ipak, stigao sam se pripremiti i prezadovoljan sam svojim nastupom. Najvažnije je da je cijelo takmičenje prošlo bez povreda - rekao je Kazić.

Saša Oručević, portparol Kluba skakača u vodu „Mostari“, organizatora ove prestižne manifestacije, rekao nam je da su, uprkos strašnom nevremenu, ipak vjerovali da će Skokovi biti održani.

Vidjeli ste kakvi su uslovi bili pred Skokove, više i nego opasni i zato su mnogi odustali.Jednostavno, protiv prirode se ne može, viša sila je u pitanju bila i mi smo, kao organizatori dali svoj maksimum da, ipak, sve prođe u redu i najbitnije je na kraju da nije bilo ekstremnih povreda i da je sve prošlo u najboljem redu. Jer, vjerujem da se u 16 sati niko nije nadao da ćemo, uopće, završiti manifestaciju. Drago mi je da ljudi nisu došli džaba, već da su uživali u skokovima, a na kraju i vrijeme nas je pripazilo - rekao je Oručević.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, sportski partner je Olimpijski komitet BiH, a skokove su i ove godine podržali Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona i mnogi drugi sponzori.

Prije natjecanja, otvoren je i atraktivni zip-line koji povezuje Lučki i Stari most, dug preko 200 metara.

(dnevniavaz.ba)

Listo trijumfirao na skokovima sa Starog mosta i dostigao legendarnog Balića Listo je ranije najavio kako će se, ako po trinaesti put osvoji titulu najboljeg, povući iz aktivnog natjecanja.

Listo je ranije najavio kako će se, ako po trinaesti put osvoji titulu najboljeg, povući iz aktivnog natjecanja.

Lorens Listo pobjednik je ovogodišnjih 453. tradicionalnih skokova sa Starog mosta u Mostaru u disciplini skokovi na glavu (lasta) čime je ostvario svoju 13. pobjedu i tako dostigao rekord legendarne mostarske laste Emira Balića. U skoku na noge prvi je bio Igor Kazić koji je također osvojio maksimalan broj bodova.

Listo je ranije najavio kako će se, ako po trinaesti put osvoji titulu najboljeg, povući iz aktivnog natjecanja. Prije skokova svi skakači su morali proći liječnički pregled koji je ove godine prošlo njih 29, i to 15 u skokovima na glavu (lasta), a 14 u skokovima na noge, no uoči samog izvođenja skokova neki od njih su odustali od natjecanja.

Skokovi sa Starog mosta izvode se u dvije kategorije - na noge i na glavu (lasta). U skokovima na noge poželjno je da skakač prilikom ulaska u vodu napravi što manji pljusak (štrap) dok je u skokovima na glavu obrnuto.

Tradicija skokova seže u daleku prošlost u 16. stoljeće iz vremena gradnje samog mosta kada je malo tko u zajednici koja je brojala 4000 stanovnika znao i plivati. Prvi skok zabilježen je 1664. godine dok je formalno natjecanje ustanovljeno 1968. i otad se održava svakog ljeta. Skokovi sa Starog mosta su jedinstveni budući da se po mnogo čemu razlikuju od figurativnih skokova. Imaju 196 pozicija koje su jednim dijelom kombinacija sporta i znanosti, a kod skokova sa Starog mosta ni jedan skok nije isti, postoji samo standard figura.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjih skokova je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, sportski partner je Olimpijski komitet BiH, a skokove su i ove godine podržali Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije i mnogi drugi sponzori. Prije natjecanja, otvoren je i atraktivni zip-line koji povezuje Lučki i Stari most, dug preko 200 metara.

(bljesak.info)