Mostar skokom bez aplauza obilježio 30 godina od genocida u Srebrenici

 

11.07.1995. - 11.07.2025.

Mostarci su i ove godine odali počast žrtvama genocida u Srebrenici, u kojem je 11. jula 1995. godine ugašeno 8.372 života.

Skok je, kao i svake godine, održan simbolično u 11 sati i 7 minuta, uz oglašavanje sirene, a organizirao ga je Klub skakača u vodu ''Mostari''. Skok je izveo Eldar Džeko.

Danas se u Potočarima obilježava 30. obljetnica genocida nad Bošnjacima u ''Sigurnoj zoni UN-a'' Srebrenica, a biće ukopani posmrtni ostaci sedam žrtava.

Zastave su širom Federacije BiH spuštene na pola koplja povodom proglašenog Dana žalosti.

Nakon izvedenog skoka, sa Starog mosta, u Neretvu su bačeni ljiljani.

(fotografije: bljesak)

https://www.facebook.com/share/v/19cD9Q1YLC/

Snijeg na prevoju Flüela, 8. jula 2025.

 

Na prevoju Flüela u Švicarskoj 8. jula 2025. pao je snijeg. Slike su objavljene na društvenim mrežama, a ispod slika su napisani komentari u smislu, „Je li ovo gotovo s ljetom za ovu godinu?“ i „Biće još ljeta“. Dok se veći dio Evrope guši u temparaturama od 40 stepeni i više, hladni talas u nekim drugim krajevima donosi ovakve pojave. Klimatske promjena su već tu, i ko zna šta nas sve još može očekivati!

-:-

Inače prevoj Flüela, ili Flüela Pass e poznat po veoma žestokim zimama, i saobraćaj preko njega se ne obavlja u zimskim mjesecima. U nastavku nekoliko zanimljivih podataka:

Prevoj Flüela (Flüela je deminutiv od Fluh, švicarski njemački Flueh za kamenito područje) je planinski prevoj visok 2.383 m nadmorske visine u švicarskom kantonu Graubünden, između Davosa u dolini Landwasser i Suscha u Donjem Engadinu. Nalazi se između Schwarzhorna (3.147 m) i Flüela Wisshorna (3.085 m). Evropski sliv prolazi preko njega, prelazeći ovdje iz Albulskih Alpa (jugozapad) u Silvrettu (sjeveroistok).

Put Flüela, izgrađen 1867. godine, najkraća je cestovna ruta između doline Rajne i Donjeg Engadina. Tokom Drugog svjetskog rata, prevoj Flüela, kao i prevoji Splügen, Julier i Albula, trebao je biti trajno zatvoren do dolaska vojske. Počevši od maja 1938. godine, Ured za utvrde (BBB) izgradio je zatvaranje prevoja Flüela, sa zatvaranjem kod mosta Chant Sura, glavnim radom na Flüeli s desne strane (A 7701) i kontra-radom s lijeve strane (A 7702).

Prevoj nije siguran zimi; ruta prolazi kroz područja sklona lavinama. Od otvaranja obližnje linije Vereina 1999. godine, stoga je zatvorena tokom zimskih mjeseci. Ljeti, poštanske autobuske linije (Bergpoststrasse) saobraćaju cestom preko prevoja Flüela između Davosa i Engadina. Historijska poštanska kočija, koju vuče šest konja, putuje svakog utorka tokom ljetne sezone od stanice Davos Platz do hospicija Flüela i nazad. Možete rezervirati povratno putovanje ili samo djelimično putovanje. Zahvaljujući partnerstvu sa PostBus Graubünden, karta vrijedi i na liniji PostBus na ruti Flüela na dan putovanja.

(wiki)

(spagos)

Miss Sixty

 

Josefine Rutkowski (35) želi obaviti 60 triatlona za 60 dana.

Njen život se potpuno promijenio. Prošlog ljeta, Jonas Deichmann (38) je zapanjio sportski svijet svojim svjetskim rekordom u triatlonu, obavivši 120 Ironmana u 120 uzastopnih dana. To znači 3,8 km plivanja, 180 km vožnje bicikla i 42,195 km trčanja svaki dan.

Ovog ljeta, njegova djevojka podiže ljestvicu: Josefine Rutkowski (35) želi postaviti novi svjetski rekord u ženskoj kategoriji, za što je potpuno promijenila svoj život: 60 Ironmana za 60 dana. Nakon Mistera 120 sada je na redu Miss Sixty!

Njihova neobična ljubavna priča: Rutkowski je već postala njemački prvak i viceevropski prvak u svojoj starosnoj grupi, ali to nije bilo sasvim dovoljno za profesionalnu triatlonsku karijeru. Kao i mnogi drugi amaterski sportisti, pridružila se Deichmannovom "Izazovu 120", prateći ga na ukupno 18 utrka na duge staze, od kojih pet zaredom.

Rutkowski trenutno trenira do 45 sati sedmično, a bavi se i jogom. Preokrenula je svoj uobičajeni život naglavačke: Dala je otkaz na poslu učiteljice kako bi postala samostalna sportska avanturistica. Odrekla se svog stana u Meiningenu, u Tiringiji, i sada je, poput Deichmanna, globtroterka bez stalnog mjesta boravka.

Obično ga prati na njegovim putovanjima i kaže: "Razvili smo model odnosa koji nam odgovara i oboje smo jako zadovoljni njime. Vodim potpuno drugačiji život nego prije godinu dana".

Trenutna rekorderka je Austrijanka Alexandra Meixner, koja je završila 30 Ironman utrka za 30 dana.

Rutkowski će svoj pokušaj započeti 13. jula, plivajući u jezeru Binsfeld, vozeći bicikl kroz dolinu Rajne i regiju Faltza, te trčeći maraton u Speyeru.

Deichmann, koja će je pratiti većinu dana, rekao je: "Trčanje je njena specijalnost; ona je vrlo dobra plivačica i ima mentalnu snagu. Ponosan sam što ima hrabrosti da izazove rekord, u čemu će i uspjeti!"

-Da bi postigla svjetski rekord, Josefine Rutkowski (35) mora preći ukupnu udaljenost od 10.800 km na biciklu, plus 228 km u vodi i 2.531,7 kilometara trčanja.

-Josefine Rutkowski (35) stavlja sve na kocku - za svoj san da postavi svjetski rekord kao Miss Sixt. -Ono što je počelo kao sportska avantura pretvorilo se u nešto više: Josefine Rutkowski (35) pratila je Jonasa Deichmanna (38) tokom njegovog pokušaja obaranja svjetskog rekorda - i ostala uz njega.

(bams)

(NovaSloboda.ba)

Na Tuz jezeru

 

Jezero Tuz, Turska. Flamingosi spremni za polijetanje iz drugog najvećeg jezera u Turskoj, mjesta za izleganje ptica.

-:-

Jezero Tuz (turski: Tuz Gölü što znači 'Slano jezero') je drugo najveće jezero u Turskoj sa površinom od 1.665 km² i jedno od najvećih hipersalinih jezera na svijetu. Nalazi se u regiji Centralne Anadolije, 105 km sjeveroistočno od Konye, 150 km jugo-jugoistočno od Ankare i 57 km sjeverozapadno od Aksaraya. Posljednjih godina jezero Tuz postalo je popularna destinacija za turiste. U oktobru 2021. godine jezero Tuz je privremeno potpuno presušilo zbog klimatskih promjena.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Prije 111. godina - Otvorena Banja u Mostaru

 

Prije 111. godina - Otvorena Banja u Mostaru

Banja. Javno kupatilo. Kako bi se dopunio sadržaja hotela Neretve, ali i centra Mostara, gradsko javno kupatilo, među Mostarcima poznatije kao Banja, podignuta je 1914. g., znači pune 22 godine nakon izgradnje hotel Neretve. Pokretač ideje o gradnji javnog kupatila bio tadašnji mostarski gradonačelnik Mujaga Komadina. Naime, početkom 1910. g. zasjedalo je Gradsko vijeće u novom sazivu te je tom prigodom iznesen prijedlog od strane novog gradonačelnika Mujage Komadine i njegova dva podnačelnika Nikole Smoljana i Vojislava Šole, da se posjet cara Franje Josipa I., koji je uskoro trebao uslijediti, svečano obilježi gradnjom jednog veličanstvenog kupatila. Usprkos otporu pojedinih članova gradske uprave, Mujaga je uspio realizirati ideju, koja mu je na um pala za vrijeme njegova posjeta Budimpešti. Gradsko poglavarstvo odmah odluči poslati svoga stručnjaka, tada upravitelja gradskog vodovoda – Miroslava Loosea, na jednu stručnu ekspediciju sa zadatkom da „pregleda nekoje svjetske banje i na temelju toga i prama mostarskim klimatskim prilikama sastavi glavne nacrte, a arhitektonske (nacrte da predloži) Građevinsko dioničko društvo u Sarajevu.“ Tako je idejni nacrt Banje osmislio Miroslav Loose, a arhitektonski dio je preuzeo na sebe znameniti Rudolf Tönnies ispred Bosanskohercegovačkog građevinskog dioničkog društva. Zgrada je projektirana kao mješavina nekoliko stilova, s mnogo više nestandardnih elemenata, nešto između egipatsko-maurskog i secesije. Na svečanosti, u to vrijeme najvećeg i najljepšeg objekta ove vrste na Balkanu, kojemu dadoše ime Franz Ferdinand, 3. lipnja 1914. g., Mujaga se Mostarcima obratio i prigodnim govorom i zvanično otvorio Banju. Banja je oštećena u ratnom razdoblju 1992. – 1995. g. Ponovno je otvorena nakon obnove, 31 ožujka. 2000. g.

Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.

Fotografije: Banja 1914. godine, otvaranje 3. Juna 1914, Banja 1914, Anton Zimolo, Banja 1970, Ćiro Raič, Banja 2024. Samra, cidom

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(CidomTeam)

Banja ponovo otvara svoja vrata

 

Mostarski dragulj ponovo zasjao: Gradsko kupatilo, staro 111 godina, ponovno otvara svoja vrata . Gradsko kupatilo u Mostaru, koje je svoja vrata prvi put otvorilo 3. juna 1914. godine, ponovno dočekuje građane u obnovljenom ruhu. Ovaj arhitektonski biser iz doba Austro-Ugarske, poznat i kao simbol vizije tadašnjeg gradonačelnika Mujage Komadine, nakon više od jednog stoljeća ostaje mjesto susreta tradicije i zajedništva. Prema predaji, Komadina je prilikom otvaranja okupljenim sugrađanima kazao: "Narode, evo vam banje. Ko ima para – bujrum, ko nema – eno mu Neretve." Ta jednostavna, ali snažna poruka, i danas odražava duh Mostara – grad za sve njegove ljude.

Na kraju osmanlijske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom, Mostar je imao dva javna kupatila (hamama). Jedno na Mejdanu u Starom gradu i Gradsku banju na Musali, ili službeno – Gradsko kupatilo, koje se ubraja medu najznačajnija arhitektonska ostvarenja ovog grada.

Banja je nakon ratnih razaranja, uz financijsku pomoć talijanske vlade, otvorena 2000. godine, a ovo je već četvrto renoviranje od tada. 2010 godine je nastupilo prvo, kada je Banjom upravljao odjel za fizijatriju. 2023. godine rađen je krov, a ovo posljednje renoviranje započelo je pred kraj ljeta 2024. i ulazak plivača očekuje se 10. jula 2025. (bljesak)

(Mostar.info.BiH)

Iz svijeta – Slike dana

 

Prirodni spektakl. Takozvani "valjak oluje" kotrlja se preko jugozapadnog Portugala. Ovaj vremenski fenomen je impresivan prirodni spektakl.

Džinovski cvijet. Titan Arum trenutno cvjeta u berlinskom Botaničkom vrtu. Svojim mirisom sličnim strvinama, biljka privlači insekte koji je oprašuju.

Vatrogasci na zadatku na visokoj zgradi. Visoka zgrada koja se dimi: Berlinska vatrogasna služba našla se na dužnosti zbog požara u centru glavnog grada.

Kritički pogled. Jesu li svi u redu? Prije nego što japanski premijer Shigeru Ishiba stigne na sastanak u Ministarstvo odbrane u Tokiju, počasna straža se još jednom provjerava.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Razno iz Mostara, oktobar 1929. godine

 

Jugoslavenski list od 5. oktobra 1929. godine objavio je rubriku pod naslovom “Razno iz Mostara”, sa više kraćih tekstova:

“Razno iz Mostara

Mostar 5. oktobra.

Kupnja naše vrijedne starine

Dr. Adolf Kelner, publicista iz Berlina koji posjeduje poznatu etnografsku izložbu posjetio je pred dvije godine Bunu i Blagaj pa su ga poveli tom prigodom u konak g. Mustafe Ćemalovića gdje se nalazi poznata šiša, rađena od domaćih majstora, pred više od 200 godina, koja predstavlja smisao za umjetnost i stanovitu kulturu.

Pred nekoliko dana pisao je jednom svom prijatelju u Mostaru, da se raspita da li bi mogao dobiti tu šišu, a onda će poslati majstora koji bi rastavio komad po komad i njemu poslao u Berlin.

U našoj državi postoje svega dvije ovakve šiše, od koji se jedna nalazi u Sarajevskom muzeju i ova.

Oficiri engleska mornarice u lovu kod nas

Jučer su članovi Lovačkog uduženja Dubrovačkog sa Udruženjem Mostarskim uz sudjelovanje viših oficira engleske mornarice bili u lovu u okolici Mostara. Gosti su lijepo dočekani kako ispred lovaca, tako i ispred vlasti. Od vidjenijih dubrovčana bio je kapetan g. Hadžija i dr. Malkom. Ubijeno je 75 jarebica i 7 zečeva.

Lijepo vrijeme

Nakon hladnih dana, koji su bili u zadnje vrijeme zavladali u cijeloj Hercegovini opet je vrijeme otoplilo. Iako je pred 2-3 dana u okolici Mostara (oko Veleža) zabacivao snijeg i oštar vjetar, sada je opet u cijeloj Hercegovini zavladala toplina kao u sred ljeta.

Zajednički dom muslimanskih društava

Svojedobno smo javili o nastojanju muslimanskih ustanova u gradu Mostaru za ulazak u jednu vakufsku zgradu zvanu “Evropa”, gdje bi se sve ustanove skoncentrisale. Ovom prelazu u vakufsku zgradu, imala je donijeti konačnu odluku vakufska centrala u Sarajevu. Pred nekoliko dana centrala u Sarajevu donijela je rješenje da se odbija jedini reflektant ove zgrade g. M. Kurtović, i sa nešto nanjom kirijom, zgrada se je uručila muslimanskim ustanovama. Sada je priprema svečano otvorenje ovog lokala.

O.H.S.”

prilog: Mostar, Kujundžiluk 1929.foto Charles Heidsieck, Kulluk i nekadašnja kafana Evropa, 1930.ih

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Gorske oči koje treba vidjeti

 

Ovakvu ljepotu malo ko ima: Vodopad Istup, gorske oči koje trebate vidjeti

Ova ljepota se ne može objektivom uloviti, do nje treba prošetati i upiti je cijelim bićem, a nepristupačan teren preći ćete uz priče iz davnina.

Dovoljna je bila samo jedna fotografija na društvenim mrežama, pa da ljepota koja je godinama bila uspješno sakrivena od radoznalih pogleda postane mamac avanturistima prvo iz Bosne i Hercegovine, zatim regije, a onda i šire.

Susretljivi mještani

Gorske oči, kakvih malo gdje ima, smještene su iznad Stoca, u šumarku nedaleko od sela Barane. Mještani ovog sela imali su privilegiju da odrastaju uz ljepote rijeke Svilice, te svima koji se pojave u tom dijelu Hercegovine pričaju o tome kako su one nekada izgledale, kakve su u proljeće, ljeto, jesen i zimu. I danas, kada je njihova atraktivnost postala viralna, od navale izletnika čuva ih teža pristupačnost, te činjenica da su dostupne samo od maja do sredine jula, te možda opet u septembru, zavisno od vremenskih uslova. Vodopad Istup destinacija je na koju vas vodimo, a o čijoj čaroliji fotografije govore više od riječi.

Raspitali smo se i saznali da do ulaza u šumu vodi makadam koji nije ugodan za hodanje, a još manje za mala vozila. Sreća, u selu Barane živi jedan domaćin koji sa svojom Ladom Nivom pruža usluge prevoza. Starom cestom, koja je još u solidnim stanju, dovezli smo se na vrh brda, odakle pada prelijep pogled na Stolac i njegovu raskoš. U selu Barane dočekao nas je naš vodič, pokazao prostor gdje da ostavimo automobil, te prebacimo stvari u Nivu. Sjedamo u auto sa starim sjedištima i polazimo u avanturu koja osvaja svaku emociju bića. Uz brdo - niz brdo, iz krivine u krivinu, poskakuje jedva dodirujući tlo, vozila nas je Niva i stvarala utisak fantastičnog safarija. Putem smo naišli na točak i taman da postavimo pitanje, Mirza Vele, domaćin, kaže: - Ovo mi je rezerva, ako zatreba, da je na polovini puta. Truckamo se još desetak minuta i stižemo do kraja kamenite ceste, što je ujedno bio i kraj vožnje. Izlazimo iz automobila, a naš vozač nastavlja priču o životu u selu.

- Doveli smo bagere i napravili ovaj put, pošto ovdje imamo bašte. Tu bismo sadili paradajz, paprike, lubenicu. Sve osim banana uspijeva, komšija i kivi uzgaja, kaže nam vodič i pojašnjava da im je to bila jedina vodopoja pošto selo nema živu vodu.

Na samom ulazu u kanjon nalaze se improvizovane česme, a prema riječima našeg sagovornika, one za mještane imaju poseban značaj.

-Ovdje je česma ugrađena prije nekih 40 godina. Prije nije bilo ovog kamenja, nego su ljudi od kore drveta pravili izlaz za vodu, prisjeća se naš sagovornik, nastavljajući prenositi zapise koje je čuo iz vremena svojih starih, kako zove djedove.

-Odavde naše selo nema živu vodu, naše dede su, kad u selu nije bilo čatrnja, uvijek popodne, neko konja, neko magare, natovarili burad i dolazili ovdje da naspu vodu i išćeraju na selo da bi se koristila. Neko doćera za 24 sata, a neko za dva dana, ali odavde su sve do korištenja čatrnja nosili vodu, dočarava Mirza.

Mirza nam je ispričao kako je posljednje četiri godine kroz Barane prošlo jaku puno planinara, što iz naše zemlje, što turista, te da svi paze da ne naruše netaknutu ljepotu.

-Nigdje nema ni papirića, ni opuška, ni plastike, hvala Bogu. Sve pristojan svijet dođe, prošeta i sa sobom ponese nazad sve što je i donio, zadovoljno klima glavom i daje znak da je vrijeme i nama da krenemo.

Opremljeni planinarskim ruksacima i cipelama za hodanje po kamenitom terenu, nastavljamo dalje. I u samo nekoliko koraka slijedi prvo wow. Stojiš i ne vjeruješ, jer izgleda ljepše nego i na jednoj fotografiji do sada objavljenoj. Ova ljepota se ne može objektivom uloviti. I dok stojimo bez riječi, Mirza se prisjeća vremena kada je bio dijete, a njegov djed bio jedan od starih koji su na tom mjestu gradili sebi život, te dali imena bazenima prema kojima smo se uputili.

-Ovaj ovdje prvi vir se zove mutni, a gore imamo virove koji se zovu mala golubinka, velika golubinka, nabraja i brže-bolje pojašnjava zašto golubinka.

- Ima tu pećina i tu su bili golubovi, znaš šta su golubovi... i tu je vazda bilo jato golubova, koji su spavali u toj pećini i zato su ih nazvali golubinka mala i velika. I taj zadnji vir pod vodopadom zove se Karkazan i to su naši stari tako nazvali, a imamo i vrelo, tu iza nas, zove se Picino vrelo, od davnina se tako zove, a ima jedno vrelo zove se Mujino grlo, saznajemo od vodiča.

Kupanje ispod vodopada

Kaže nam da je kupanje u gorskim očima nešto što preporučuje, te da se voda na gornjem vodopadu može sipati za piće, jednako kao i ona na česmama pored kojih smo prošli na ulazu. Savjet je prihvaćen, ostatak puta gazimo malo kroz vodu, malo preko stijena, kupamo se i slikamo na svakih nekoliko metara. Stigosmo i do najvišeg bazena, formiranog ispod vodopada za koji kažu da već gubi vodu, te da standardno presuši sredinom jula. Samim tim, i nivo vode u bazenima opadne, pa i čarolija nestane. Jesenje kiše vrate im sjaj, ali velika količina vode ne dozvoljava pristup ovoj magičnoj šumi sve do proljeća iduće godine.

Na slikama:

01 Vodopad Istup i vrelo Karkazan

02 Malo po suhom, malo kroz vodu

03 Dolazak i kupanje mogući su samo u određenim periodima godine

04 mala Golubinka kupanje

05 velika Golubinka

(Tanja Cerić)

Ovakvu ljepotu malo ko ima: Gorske oči koje trebate vidjeti

(oslobođenje)

"Shelf oblak" - Neobična vremenska pojava kod nas

 

Iznad Nove Gradiške u Hrvatskoj, na samoj granici s BiH zabilježena je jutros impresivna pojava – ogroman “shelf oblak” koji se nadvio nad gradom i dao naslutiti žestoku promjenu vremenskih prilika.

Ova vrsta oblaka, poznata i kao prijeteći oblak predoluje, formira se na prednjoj strani olujnih fronti, najčešće u sklopu jakih grmljavinskih nevremena ili superćelijskih oluja. Vizuelno djeluje poput ogromne horizontalne barijere koja se "valja" prema tlu, često izazivajući osjećaj strahopoštovanja kod posmatrača. Njegova pojava obično signalizira nagli dolazak vjetra, obilne padavine i grmljavinu.

Meteorolozi objašnjavaju da je dolazak hladnijeg zraka nakon dugog perioda neuobičajeno visokih temperatura stvorio idealne uslove za burne atmosferske procese. Kao rezultat toga, zabilježene su oluje, udari jakog vjetra i obilne oborine u brojnim dijelovima Hrvatske.

Jučerašnje nevrijeme već je prouzrokovalo ozbiljne posljedice: u Zagrebu i Splitu zabilježena je znatna materijalna šteta, dok su u Puli zabilježene i pijavice, rijetka i potencijalno vrlo opasna pojava na Jadranu.

Fotografije: Nova Gradiška, Matija, Neverin/facebook

(klix)

Shelf cloud, poznat i kao 'polica oblak' ili Cumulonimbus, jedan je od najdramatičnijih i najprepoznatljivijih meteoroloških fenomena koji se povremeno pojavljuje i nad našim krajevima, posebno tokom ljetnih mjeseci kada se vrijeme može naglo promijeniti,

Nastanak shelf oblaka povezan je sa naglim sudarom toplog i vlažnog zraka pri tlu sa hladnim zrakom iz središta oluje. Hladni zrak potiskuje topli prema gore, što uzrokuje kondenzaciju i stvaranje karakterističnog oblika oblaka koji se proteže iznad horizonta i djeluje prijeteće. Iako sam shelf cloud ne stvara tornado ili pijavicu, njegova pojava gotovo uvijek signalizira dolazak nagle promjene vremena, jakih udara vjetra, grmljavine, obilnih pljuskova, a ponekad i grada.

Shelf Cloud je međunarodno priznati anglicizam u meteorologiji, iako se u zemljama njemačkog govornog područja češće koristi nejasniji izraz Böenwalze.

(N1)

(spagos)

Morski lav, moj najbolji prijatelj

 

Između Tihog okeana i Kalifornijskog zaliva nalazi se ronilački raj Baja California Sur u Meksiku. Ljubitelji vodenih sportova iz cijelog svijeta putuju na ovo mjesto kako bi ronili s morskim lavovima. Jer: Tamo živi velika kolonija od oko 200 životinja – i vole se maziti!

Australijski podvodni fotograf Josh Blank (33) snimio je ove posebne snimke s mladim morskim lavom. Životinje su sve samo ne sramežljive, čak se i igraju s roniocima. Josh Blank o avanturi sa svojim najboljim prijateljem-životinjom: "Ova kolonija je poznata širom svijeta po svojim nevjerovatno razigranim mladuncima morskih lavova."

Na slici:

-Mladi morski lavovi, posebno, smatraju se izuzetno razigranima i često su znatiželjni prema roniocima. Prilaze ljudima bez straha, gurkaju, izvode piruete i "igraju se" s opremom ili mjehurićima zraka. Ipak, pravilo je: Gledaj, ne diraj! Ako se životinje osjećaju ugroženo, mogu postati agresivne.

-Australijski ronilac i fotograf Josh Blank dokumentira život morskih lavova u Baja California Sur (Meksiko) svojom podvodnom kamerom.

(bams)

(NovaSloboda.ba9

Počeo Tour de France 2025.

 

Tour de France 2025. održava se od 5. do 27. jula, sa 21 etapom i ukupnom dužinom od približno 3.338,8 kilometara.

Ključni detalji

Datum početka i završetka: Trka počinje 5. jula 2025. i završava 27. jula 2025.

Početna tačka: Prva etapa će početi i završiti u Lilleu, Francuska, što označava treći put da je Lille domaćin starta Tour de Francea.

Etape: Tur će se sastojati od 21 etape, uključujući ravne, brdovite i planinske rute, sa ukupnim usponom od oko 52.500 metara.

Kompletna ruta i profil 21 etape Tour de Francea 2025.

Etapa 1: Subota, 5. juli, Lille-Lille (184,9 km) ⭐⭐

Etapa 2: Nedjelja, 6. juli, Lauwin-Planque - Boulogne-sur-Mer (209,1 km) ⭐⭐

Etapa 3: Ponedjeljak, 7. juli, Valenciennes-Dunkerque (178,3 km) ⭐

Etapa 4: Utorak, 8. juli, Amiens-Rouen (174,2 km) ⭐⭐

Etapa 5: Srijeda, 9. juli, Caen-Caen (33 km, individualni kronometar) ⭐⭐

Etapa 6: Četvrtak, 10. juli, Bayeux-Vire (201,5 km) ⭐⭐⭐

Etapa Etapa 7: Petak, 11. juli, Saint-Malo-Mûr-de-Bretagne (197km) ⭐⭐⭐

Etapa 8: subota, 12. jul, Saint-Méen-Le-Grand-Laval (171,4km) ⭐

Etapa 9: nedelja, 13. jul, Chinon-Châteauroux (174,1km) ⭐

Etapa 10: ponedeljak, 14. jul, Ennezat-Le Mont-Dore (165,3km) ⭐⭐⭐⭐

Dan odmora 15. juli

Etapa 11: srijeda, 16. jul, Toulouse-Toulouse (156,8km) ⭐⭐

Etapa 12: četvrtak, 17. jul, Auch-Hautacam (180,6km) ⭐⭐⭐⭐

Etapa 13: petak, 18. jul, Loudenvielle-Peyragudes (10,9 km, individualni kronometar) ⭐⭐⭐⭐

Etapa 14: Subota, 19. juli, Pau-Luchon-Superbagnères (182,6 km) ⭐⭐⭐⭐

Etapa 15: Nedjelja, 20. juli, Muret-Carcassonne (169,3 km) ⭐⭐ 21. juli: Dan odmora

Etapa 16: Utorak, 22. juli, Montpellier-Mont Ventoux (171,5 km) ⭐⭐⭐⭐

Etapa 17: Srijeda, 23. juli, Bollène-Valence (160,4 km) ⭐

Etapa 18: Četvrtak, 24. juli, Vif-Courchevel/Col de la Loze (171,5 km) ⭐⭐⭐⭐⭐

Etapa 19: petak, 25. jul, Albertville-La Plagne (129,9km) ⭐⭐⭐⭐

Etapa 20: subota, 26. jul, Nantua-Pontarlier (184,2km) ⭐⭐

Etapa 21: nedelja, 27. jul, Mantes-La Ville-Pariz (132,3km) ⭐⭐⭐

Ko su favoriti za Tour de France 2025. godine?

Dva imena su svima na usnama prije prvog zamaha pedala Tour de Francea 2025. godine: Tadej Pogačar i Jonas Vingegaard. Pobjednici posljednjih pet izdanja zajedno, njih dvojica izgledaju dva koraka iznad konkurencije. Ali ako posustanu, drugi ambiciozni kandidati su spremni.

Ko su vozači koji se takmiče na Tour de Franceu 2025. godine?

Dvadeset tri tima od osam vozača će započeti Tour de France 2025. godine. Među njima je 38 Francuza, iako se ne očekuje da će se iko od njih boriti za žutu majicu.

Koji su najvažniji događaji Tour de Francea 2025. godine?

Ovogodišnji Tour uključuje uspone i vrhove u Centralnom masivu, Pirinejima, Alpama i Juri. Col de la Loze (2.304 m) je najviša tačka Toura 2025. godine. Po prvi put, savladat će se preko istočne strane Courchevela.

Tour stiže do Pirineja u 12. etapi, gdje će se otkriti forma najboljih vozača Toura. Etapa sljedećeg dana je također uzbudljiva: planinski kronometar od 10,9 kilometara od Loudenviellea do Peyragudesa. Zatim slijede Alpe, gdje će 18. etapa biti kraljevska etapa Tour de Francea 2025. godine. Dolaskom na Col de la Madeleine, profesionalci su prvi put na ovom Touru probili granicu od 2.000 metara. Cilj etape u Courchevelu je još viši i predstavlja najvišu tačku Toura. Posljednji uspon na La Plagne (19. etapa) bit će posljednji planinski cilj u 2025. godini, prije nego što se vozači koji se odvoje od utrke mogu boriti za pobjedu u posljednjoj etapi prije Pariza na putu do Pontarliera.

Pogacar ima jak tim uz sebe. UAE Team Emirates - XRG se može pohvaliti još jednim vrhunskim vozačem Toura, Joaoom Almeidom. Portugalac je osvojio ukupni plasman na Touru Baskije i Tour de Romandie 2025. godine. Nijemac Nils Politt će vjerovatno također igrati ključnu ulogu u Pogacarovom cilju da ostvari četvrtu pobjedu na Touru. Prošle godine, Politt je često viđen kao pokretačka snaga ispred pelotona, posebno na ravnim i brdovitim etapama - ali rodom iz Kölna je pružio važnu podršku i na planinskim etapama. Također će biti uzbudljivo vidjeti hoće li prošlogodišnji trećeplasirani Remco Evenepoel (Soudal - Quick-Step) moći smanjiti zaostatak za vodećim.

Šta su žuta majica, zelena majica i majica na tufne?

Na Touru, profesionalci koji vodeći u jednoj od klasifikacija nose posebnu majicu. Najpoznatija je žuta majica (francuski: "Maillot Jaune"), koju nosi vodeći u generalnom plasmanu. Najbolji u sprint klasifikaciji nosi zelenu majicu. Tufnasta majica ide vodećem u planinskoj klasifikaciji. Najbolje plasiranom mladom vozaču (mlađem od 25 godina) dozvoljeno je da svakodnevno nosi bijelu majicu.

Koliki je iznos nagradnog fonda?

Ukupan nagradni fond za Tour de France 2025. godine iznosit će 2,3 miliona eura. Kao i prethodnih godina, ukupni pobjednik u pojedinačnoj klasifikaciji dobit će približno 500.000 eura.

(sport)

(NovaSloboda.ba)

Razgovor u prolazu

 

Negdje u Starom gradu,

Razgovor dva Mostarca u prolazu.

Oooo! (plaho oduševljen što ga vidi)

E! (javlja se i on)

I? (pita ga kako je)

A... (a i nije baš nešto najbolje)

Uuuu (zabrinuto)

Ae (a šta ćeš tako je kako je)

Kraj razgovora.

(MoStariGrad/20250706)

Posmatranje slike – Šta je stvarno?

 

"Jesi li ti zaista tu?", čini se kao da pita djevojčica, tapkajući drugu po čelu radi potvrde. Obe bacaju duge sjenke, ali samo je jedna djevojčica od krvi i mesa, a druga apstraktna figura svjetlosti. Umjetnik Hans-Peter Feldmann pažljivo je izrezao figuru djeteta iz svoje fotografije "Dvije djevojčice sa sjenama" (1999). Kontura izreza sada sama baca sjenu na bijelu pozadinu na kojoj je slika postavljena, uzrokujući da prazan prostor lagano treperi.

Šta je stvarno? Ali šta nije? Šta vidimo? I šta prepoznajemo? Platon je ova pitanja već postavio u svojoj poznatoj alegoriji o pećini. Odgovor: nema znanja bez svjetla, ali ni bez sjene. Ovo se odnosi i na umjetnost, kao što pokazuje izložba "Od zore do sumraka", kojom Stephan Berg slavi svoj odlazak s mjesta direktora Muzeja umjetnosti, Kunstmuseum Bonn.

(welt)

(spagos)

Brod ahoy

 

Najnovija prodavnica Louis Vuittona, oblikovana poput prekookeanskog broda u prirodnoj veličini, otvarena je danas u Šangaja. Nazvana The Louis, a referirajući se na prepoznatljive dizajne prtljaga ovog luksuznog brenda, nautička znamenitost uključuje prostore za kupovinu, ugostiteljstvo i izložbe.

(guard)

(NovaSloboda.ba)

Svjedoci vremena - Najstarije kolor fotografije

 

1913. godina: Ljudi na Starom mostu u Mostaru, Bosna i Hercegovina

Tako je svijet tada stvarno izgledao (msn)

Tokom 1830-ih, izum fotografije je oduševio ljude. Ali slikama je i dalje nedostajalo nešto ključno: boja. Fotografi su stoga počeli ručno bojiti crno-bijele otiske. Rezultati, međutim, bili su sve samo ne realistični; u najgorim slučajevima, fotografije su čak izgledale kao loše slike. To se promijenilo s Augusteom i Louisom Lumièreom, koji su razvili tehniku Autochrome, najpraktičnije i komercijalno najisplativije rješenje svog vremena. Patentiran 1903. godine, proces je pokrenut 1907. godine i dominirao je svijetom fotografije sljedećih 30 godina.

1913. godina: Ljudi na Starom mostu u Mostaru, Bosna i Hercegovina

©Albert Kahn / Wikimedia Commons [Javno vlasništvo]

Ova slika prikazuje poznati Stari most u Mostaru 1913. godine, a snimio ju je lično Albert Kahn, koji je bio i strastveni fotograf. Most je izgrađen 1557. godine po naređenju osmanskog sultana Sulejmana I, ali je srušen u novembru 1993. godine kada su ga pogodile granate tokom hrvatsko-bošnjačkog rata. Nakon završetka rata obnovljen je što vjernije u prvobitnom izgledu i zvanično ponovo otvoren u julu 2004. godine. Danas je nacionalni spomenik i UNESCO-va svjetska baština.

(msn)

(spagos)

(cidom.org)

Šumski požari i upozorenja zbog toplotnog talasa koji pogađa Evropu

 

Gornji sprat Eiffelovog tornja bio je zatvoren jer su temperature u Parizu dostigle 38°C, što je dio toplotnog talasa koji je zahvatio Evropu, dovodeći do šumskih požara, zdravstvenih upozorenja i temperatura preko 40°C.

Avion pokušava ugasiti šumski požar u Manisi, Turska. Osoba se hladi u Parizu, a jedna žena se sklanja od sunca u blizini rimskog Koloseuma. Ljudi koriste ventilatore na stanici londonskog metroa, dok je ekstremni toplotni talas u Parizu naveo zvaničnike da zatvore vrh Eiffelovog tornja za turiste.

(msn)

(spagos)