Montag, 28. Februar 2022

Tama, nova pjesma o Mostaru

 





Tama – Sergio and Saša feat United Artist of Mostar

TEKST: Handzar Dževad - (Oša)

MUZIKA: Saša Đermanović

ARANZMAN: Elvedin Delić, Igor Jesensky Raguz, Saša Đermanović,

Pjesmu izvode: Sergio Radoš i Sasa Đermanović

Prateci vokali: Amina Delić i Anđela Zelenika

Saxofon: Marin Cecich

Snimano: Studio Nocturno

Mix i master: MC Pavarotti

Ton majstori: Sasa Karabatak, Adin Saric

Copyright: - United Artists of Mostar, 25.februar 2022.

Zabranjeno je svako neovlašteno kopiranje, reprodukcija, prepravljanje, distribucija, objavljivanje ili bilo koji drugi vid iskorištavanja.

Sva prava pridrzana.

Link za pjesmu: SERGIO and SAŠA feat. United Artists of Mostar - TAMA - YouTube

(Elvedin Delić/youtube/20220227)

(spagos)


Poraz košarkaša u Litvaniji

 









Litvanija - BiH 77:56 (20:12, 14:20, 21:12, 22:12)

Košarkaši Bosne i Hercegovine poraženi su u Vilniusu u 4. kolu druge runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo od domaće selekcije Litvanije rezultatom 56:77 te su tako umanjili šanse za odlazak smotru najboljih svjetskih selekcija.

Naši košarkaši su loše ušli u meč pa su vrlo brzo gubili rezultatom 6:0 budući da nisu imali rješenja u napadu. Rasla je potom prednost i do 11 razlike (16:5), a izabranici Vedrana Bosnića su uspjeli smanjiti na osam razlike do kraja prve četvrtine.

U sličnom ritmu igralo se i u drugom periodu, a prednost nikada nije išla preko 11 poena. Kod rezultata 34:24, naša reprezentacija je počela igrati fantastično u odbrani pa su uspjeli serijom 8-0 vratiti utakmicu u egal. Prvo poluvrijeme je okončano rezultatom 34:32 za Litvance.

Naša selekcija je u prvom poluvremenu najviše imala problema s Dimsom koji je postigao 13 poena, dok je uz njega raspoložen bio i Birutis sa šest. Atić i Sulejmanović sa po sedam poena bili su najefikasniji u našem timu u prvom poluvremenu.

Već nakon prvog napada u nastavku BiH je uspjela i prvi put doći u vodstvo. Međutim, nakon tog perioda uslijedio je pad pa su Litvanci znatno uvećali vodstvo uoči posljednje četvrtine (55:44). Nisu uspijevali Bosnićevi izabranici nametnuti se ni do kraja meča pa su Litvanci bez puno problema na kraju razbili naše košarkaše koji su jutros doputovali u Litvaniju.

Litvance je danas do pobjede predvodio Dimsa s 19 poena, dok je Gailius ubacio 15. Kod BiH je najbolji bio Atić s 12 poena, dok su Gegić i Kamenjaš postigli po 10 poena.

Litvanija je prva u grupi F sa sve četiri pobjede, dok je BiH na drugom mjestu s omjerom 2-2. Bugarska i Češka igraju utakmicu četvrtog kola, a Bugari imaju jednu pobjedu za razliku od Čeha koji do sada bez trijumfa.

U narednu fazu plasirat će se tri najbolje selekcije iz svake grupe, a večerašnjim porazom našem timu su umanjene šanse za konačni plasman na Svjetsko prvenstvo. Naime, prenose se bodovi iz ove faze takmičenja ostvarenih u utakmicama s rivalima koji će također igrati u završnoj rundi. Budući da je Litvanija već u završnoj fazi, jasno je da iz duela s ovom selekcijom prenosimo dva poraza. Bodovi iz duela s posljednjom ekipom grupe se ne prenose.

Posljednje dvije utakmice druge runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo igramo u julu kada ćemo prvo gostovati Češkoj, a onda dočekati Bugarsku.

(sport)

Kad velika riba guta malu ribu

 


Svako ko se vozi kroz dugi tunel, bez ičega okolo, osim betonskih zidova lijevo i desno, i pogleda uperenog pravo naprijed, poznaje osjećaj zaboravljanja vanjskog svijeta.

U figurativnom smislu, ljudi imaju tunelsku viziju kada njihov fokus na jedan cilj ozbiljno ograničava njihovu percepciju nečeg drugog.

Da li se ovo odnosi i na morska stvorenja?

Očigledno da, kao što je španski fotograf Javier Murcia mogao primijetiti. Prirodni spektakl dogodio se na mediteranskoj obali Španije, u blizini grada Cartagena.

Crvena riba je bila toliko fiksirana na svoj plijen da me nije ni primijetila.“ Murcia je tako mogao čekati pravi trenutak da pritisne okidač.

Ostalo je nerazjašnjeno, da li je lovac, crvena pirka (Serranus scriba) bio u stanju da proguta manju ribu grgeč (Labrus viridis). Sve što je Murcia mogao vidjeti bilo je, da je veće morsko stvorenje, sa ulovom u ustima, potražilo privatnost među morskim algama.

Fotografija je nedavno zauzela drugo mjesto na konkursu Britanskog podvodnog fotografa godine, Underwater Photographer of the Year 2022. u kategoriji Behavior.

Uspjeh koji fotograf vjerovatno duguje svojoj viziji tunela.


Plava zona: More kao revir: španski fotograf prirode Javier Murcia svoje motive traži prvenstveno ispod vodene površine mora.

Zeleni plijen: Zeleni lovac može narasti do 45 cm. Njegove ljuske i peraje ukrašeni su svijetlim tačkama.

Crvena opasnost: Brancin pripada porodici riba pile. Može da živi do 16 godina.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Seks ikona i špijun, mit o Mata Hari





Prije 105 godina, lijepa hramska plesačica Mata Hari je u Parizu uhapšena kao njemački agent i osuđena na smrt.

Ona je bila seks ikona svog vremena: Mata Hari je kao prelijepa indijska hramska plesačica početkom 20. stoljeća zavrtila glavom mnogim muškaracima svojim slobodnim i otkrivenim nastupima. I do danas brojni mitovi okružuju ovu misterioznu ženu koja je prije 105 godina uhapšena kao njemački špijun u Parizu i pogubljena nekoliko mjeseci kasnije.

Pravo ime Mata Hari je Margaretha Geertruida Zelle, rođena je 7. avgusta 1876. u Leeuwardenu u holandskoj provinciji Friesland, kao kćerka jednog fabrikanta i majke Indonežanke. Ona je trebala biti vaspitačica u vrtiću, ali nije uživala u tom poslu. Sa 19 godina se udala za mnogo starijeg kolonijalnog oficira, ali je taj brak vrlo brzo propao. Frustrirana, mlada žena tada potpuno otkriva samu sebe. Seli se u Pariz i hrabro se predstavlja sa svojim lažnim identitetom. Frizijanka Margareta postaje egzotična hramska plesačica Mata Hari.

Njen frivolni otkriveni ples, kako se tada zvao taj njen striptiz, napravio je Matu Hari preko noći erotskom zvijezdom. Njen debi 1905. godine u muzeju industrijalca Emila Gimea, gdj je gotovo gola lebdjela preko pozornice, izazvao je senzaciju u Parizu. U salonima bogataša, u pozorištima i na estradi, Mata Hari brzo ulazi u modu. Visoko plaćeni nastupi slijedili su jedan iza drugog. Mata Hari je vrlo brzo postala veoma tražena u Beču, Londonu, Milanu i Berlinu. Svijet muškaraca se borio za nju i ona je to kraljevski prihvaćala – ne samo na sceni, već i kao plemenita kurtizana za političare, industrijalce, aristokrate i oficire.

Njena karijera je iznenada prekinuta kada je izbio Prvi svetski rat. Angažmani izostaju. Luksuzni život nije više mogla finansirati. A onda, najvjerovatnije, mješavina besparice i naivnosti ju je dovelo u iskušenje, i Njemačko carstvo ju je 1915. godine regrutovalo kao tajnog agenta (šifra: H 21), za platu od 20.000 franaka.

Ali kontraobavještajci su je uskoro otkrili i kao agenticu namamili je u zamku. Uhapšena je u februaru 1917 godine, a pet mjeseci kasnije, zbog veleizdaje, osuđena je na smrt od strane francuskog vojnog suda. Niko od njenih starih prijatelja nije joj pomogao. Pravosudni skandal. Kao što je danas poznato iz objavljenih dosijea, njena izdaja nije bila ni vrijedna pomena. Ona sigurno nije bila glavni špijun. Očigledno, time su htjeli da drugima daju primjer. Presuda je izvršena 15. oktobra 1917. U pratnji časnih sestara i sveštenika, Mata Hari se rano ujutro pojavila pred streljačkim vodom u Vincennesu. U posljednjim minutima svog života, nekada proslavljena plesačica pokazala je veliku hrabrost. Tada već 41-godišnjakinja odbila je povez preko očiju. Uspravno je dočekala fatalni pucanj.

Njenom smrću rođen je mit o Mati Hari. Bilo je dosta špekulacija da je preživjela egzekuciju.

Pričalo se, da je smješkajući se, stala pred streljačni vod, rastvorila bundu koju je nosila na goloj koži, a onda su navodno, svi vojnici promašili. Po nekima je jedan ruski princ dogalopirao na konju, i s njom nestao u jutarnjoj magli. Fascinacija o Mata Hari, koja je postala besmrtna kao femme fatale, ostala je neprekidna.

Njen život i kraj dali su dosta materijala za nove mitove, bezbrojene publikacije, filmove i pjesme. Njeno ime je krasilo barove, pakovanja sireva, parfema i flaše koktela na jedan vrlo efektan, reklamni način.

(express)

(NovaSloboda.ba)

Sonntag, 27. Februar 2022

Košarkaši BiH večeras protiv Litvanije

 




Utakmica između košarkaša BiH i Litvanije igra se večeras, sa početkom u 18:30 uz direktan prijenos u programu Sport Klub 1.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine u neobičnim okolnostima otputovala je u Litvaniju na kvalifikacioni meč za Svjetsko prvenstvo koji se igra danas. Nakon poraza od Litvanije u Tuzli prije tri dana, košarkaši BiH su se suočili s turbulentnim periodom prepunim neizvjesnosti jer do posljednjeg momenta nisu znali da li će igrati meč četvrtog kola.

Košarkaški savez BiH od FIBA-e je tražio odgodu utakmice jer je Litvanija proglasila vanredno stanje zbog rata u Ukrajini, ali su iz krovne kuće svjetske košarke taj zahtjev odbili.

Košarkaši BiH dobili su garanciju sigurnosti i jutros su čarter letom otputovali u Vilnius gdje će večeras odigrati meč nakon što nisu odradili niti jedan trening.

Selektor Vedran Bosnić suočio se i sa kadrovskim problemima pa je na put poveo svega 10 košarkaša. To su: Džanan Musa, Adin Vrabac, Emir Sulejmanović, Kenan Kamenjaš, Ismet Sejfić, Sani Čampara, Ajdin Penava, Aleksandar Lazić, Amar Gegić i Edin Atić.

Sretno Zmajevi!

(sport)


Tragovi u pijesku (2)

 


Hodanje unatrag...

...ili sakrivanje tragova?


Da li su ovom momku prodali ovakve papuče za plažu, ili je to bio njegov DIY projekt, koji je smislio kako bi zbunio ljude koji iza njega hodaju po pijesku?

Na nogama mu izgledaju kao sasvim obične papuče, ali kao što se može vidjeti na pijesku, ostavljaju otiske unatrag, kada se sa njima hoda naprijed.

Da li ovako nešto zaista ima smisla? Vjerovatno ne.

Ali ovaj tip je šaljivdžija koji voli natjerati ljude da gledaju unaokolo i češu se po glavi kada vide učinak njegove glupe ideje. Nekoliko ljudi na plaži je ostalo zapanjeno i zbunjeno otiscima, nakon što je prošao pored njih.

(parentinflu)


Tragovi u pijesku (1)

 


Ono što zvuči kao refren hit pjesme ili naslov iz nekog kič foto kalendara, izgubilo je svoju nevinost s Jennifer Allora i Guillermo Calzadilla. Umjetnički duo je prije 20 godina priredio performans na Djevičanskom ostrvu Vieques, koje pripada Portoriku. Zajedno s demonstrantima i antiratnim aktivistima, ušli su u tadašnju vojno zabranjenu zonu, pretrčali plažu i isporučili poruke građanske neposlušnosti: Allora i Calzadilla su ugravirali slogane i slike na đonove svojih cipela.

Samo tragovi u pijesku, ubrzo nestali s vjetrom, ali uhvaćeni na fotografijama.

Serija fotografija "Land Mark (Otisci stopala)" sada se prikazuje na grupnoj izložbi "Walk!" u Schirn Kunsthalle u Frankfurtu. 

Hodanje je dugo bila umjetnička praksa – počevši od romantičara, koji su morali pješačiti kroz prirodu, preko urbanih flaneura oko 1900. godine i situacionista poslijeratnog modernizma, do zemaljskih umjetnika i konceptualnih umjetnika, koji su se družili uz šetnju krajolikom. formulisanim izjavama.

Danas, kada čak i navodno bezazlenu šetnju politički iskorištavaju "lateralni mislioci", izložba dolazi u pravo vrijeme.

Hodanje je efikasno kada ostavi trag.

To možete naučiti i iz umjetnosti. 

Portorikanska vojna baza u kojoj je američka mornarica testirala bombe decenijama, napuštena je nakon protesta 2003. godine.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Samstag, 26. Februar 2022

“Stazom bosanskih vitezova” za Dan nezavisnosti BiH



Javna ustanova Dom kulture Blagaj, u saradnji sa osnovnim i srednjim školama Grada Mostara u povodu 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizuje manifestaciju “Stazom bosanskih vitezova”. Centralni program ove manifetscaije održaće se na Starom gradu Blagaju u ponedeljak 28. februara u 13 sati.

Manifestacija “Stazom bosanskih vitezova” se već treći put organizuje na Starom gradu Blagaju u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i dana kada se prvi put u pisanim dokumentima pominje ime Blagaj (1.3.1423. godine).

Na manifestaciji će, pored učenika osnovnih i srednjih škola Grad Mostara, učestvovati istoričar Enver Imamović. Manistaciji će, takođe,kao gosti prisutvovati predsjedavajući Skupštine HNK-a Šerif Špago, poslanik u Predstavničkom domu Paramantarne skupštine BIH Edin Mušić i ministar bezbjednosti BIH Selmo Cikotić.

(NovaSloboda.ba)

Pobjeda Rođenih protiv Želje

 







fotografije FK Velež, portali

tebela bez - 3 boda, kicker.de

FK Velež - FK Željezničar 2:0

Stadion Rođeni

Gledalaca: 0

Strijelci: Nermin Haskić (FK Velež) 4‘ - 1:0; Haskić 90+2‘ - 2:0

Žuti kartoni: Pršeš, Ćosić, Anđušić, Zajmović, Hasanović, Radovac, Ovčina (FK Velež); Bekrić, Mekić, Cocalić, Mulalić (Željezničar)

Crveni karton: Subašić (Željezničar)


FK Velež: Bogdanović, Radović, Bajrić, Zeljković, Pršeš, Ćosić, Anđušić, Haskić, Salčin, Zajmović, Radovac. Trener: Feđa Dudić

FK Željezničar: Bender, Malić, Hajdarević, Kosorić, Cocalić, Subašić, Mekić, Gasal, Galić, Resić, Bekrić. Trener: Edis Mulalić.


U okviru prvog proljetnog kola sezone u Premijer ligi Bosne i Hercegovine FK Velež je ugostio ekipu protiv FK Željezničar. Konačan rezultat utakmice glasio je 2:0 u korist domaćina.

Utakmica je počela odlično za navijače Rođenih, jer je Nermin Haskić nastavio sa odličnim igrama sa pripremnih utakmica. Napadač Rođenih je pogodio u četvrtoj minuti utakmice nakon kornera.

U nastavku utakmice Plavi krenuli po izjednačenje, ali su udarci Mekića u dva navrata i Bekrića završili u rukama Slaviše Bogdanovića koji je imao pune ruke posla. Do kraja prvog poluvremena više pogodaka nije bilo.

Vrijedi istaći i priliku u finišu prvog dijela kada je Bekrić centrirao loptu na drugu stativu, odakle je Ševkija Resić došao iz drugog plana, ali šutirao pored gola. 

Drugo poluvrijeme obilježili su žuti kartoni, gdje je glavni sudija ovog susreta Dragan Petrović dijelio žute kartone na obje strane, a u 72. minuti utakmice je pokazao i crveni karton Sedadu Subašiću zbog simuliranja u kaznenom prostoru. 

U samom finišu susreta Rođeni su ovjerili svoju pobjedu, a i ovoga puta strijelac pogotka bio je Nermin Haskić koji je tako upotpunio svoj debi iz snova za Rođene.

(sport)

Iz svijeta – Slike dana

 


Praznik svjetla

Brana Al Rafish u emiratu Sharjah prekriva Wadi Shie, plovni put u planinama Hajar koji se proteže do grada Khorfakkan na istočnoj obali ove zemlje. Monumentalna građevina bila je veličanstveno osvijetljena za regionalni praznik svjetla. Čini se da kajakaši bježe od beskonačne korone u svijet bajki. Oni mogu u miru napraviti nekoliko zaveslaja, a kakva je prema Amnesty Internationalu situacija s ljudskim pravima u Sharjahu, a posebno ženskim pravima, najbolje bi im bilo da odveslaju što dalje od toga.


U slobodnom letu

Ukiniti sve zakone, čak i samu smrtnu kaznu u Kini, gdje međunarodni gangsteri za ljudska prava koriste priliku da večeraju zajedno za pompezno postavljenim stolovima tokom Olimpijskih igara.

Ali austrijska snouborderka Anna Gasser nadvisila je sve prigovore na taj diktorski spektakl.

Na slici se čini da su za nju ukiniti zakoni gravitacije: četiri godine nakon Pyoengchanga, 30-godišnjakinja iz Koruške pbjedila je po drugi put na takmičenju Big Air, čime je postala jedina olimpijska šampionka u ovoj disciplini.

Inače, pobjednički Cab Double 1260 znači: tri i po okreta, dva puta iznad glave.

Skoro da se od samog čitanja čovjeku zavrti u glavi.


Kultna prostorija likovne umjetnosti

Da Sebastian Kurz nije bio svrgnut prije svog vremena, ovako bi se mogla zamisliti njegovo kultno mjesto obožavanja, koja je uskoro trebalo biti izgrađeno. Instalacija u Galleria dell'Academia u Firenci, međutim, prikazuje još jednog besmrtnika, naime Michelangela Buonarrotija, kojeg je oko 1545. godine u bronzi izlio njegov učenik Daniele da Volterra. Ovaj je kasnije došao u papinsku službu i, po nalogu vlasti, preslikao golotinju u Sikstinskoj kapeli, zbog čega je ušao u istoriju kao „slikar pantalona“. U svjetlu aktuelnog pokreta korektura, izgledi bi mu danas bili fantastični.

(news)

Z.N.

(NovaSloboda.ba)

Freitag, 25. Februar 2022

Poraz košarkaša BiH od Litvanije

 



fotografije: basket.ba, portali

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala utakmicu trećeg kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo protiv reprezentacije Litvanije u dvorani Mejdan u Tuzli. Konačan rezultat utakmice glasio je 77:78 (21:13; 20:23; 15:24; 21:18) u korist gostujuće selekcije.

Naši košarkaši su pretpjeli prvi poraz u kvalifikacijama, iako su u dramatičnom finišu propustili nekoliko prilika da dođu do preokreta i trijumfa.

Prva četvrtina protekla je u dominaciji bh. tima koji je zahvaljujući dobroj odbrani te raspoloženim šuterima došao do devet poena prednosti. Litvanci su u drugom periodu uspjeli da se vrate u igru i dođu do izjednačenja, ali su bh. košarkaši u finišu ponovo preuzelil igru i na odmor otišli sa pet poena prednosti.

U nastavku meča gosti su zaigrali mnogo bolje. Dominirali su pod obručima, a agresivnom odbranom prisiljavali su bh. košarkaše na greške, te su vrlo brzo došli do preokreta i prvog vodstva.

Do kraja trećeg perioda vodila se rovovska borba, a u posljednjih deset minuta se ušlo s rezultatom 56:60.

Posljednji period trojkom je otvorio Edin Atić za 59:60, ali Litvanci uzvraćaju preko Laurynasa Birutisa u dva navrata za 59:63. Kod rezultata 64:70 sa parketa je zbog povrede iznesen Miralem Halilović, što je donijelo nove glavobolje selektoru Vedranu Bosniću, s obzirom na to da je kapiten do tog trenutka bio naš najbolji igrač.

U 37. minuti Litvanci su došli do najveće prednosti od osam poena, ali su se bh. košarkaši serijom koševa primakli na samo dva poena zaostatka. No, u ključnim trenucima napravili su nekoliko vezanih grešaka i propustili priliku da dođu do potpunog preokreta.

Najefikasniji u reprezentaciji Bosne i Hercegovine su bili Halilović sa 20, Musa sa 14 i Gegić sa 11 poena, a kod Litvanaca Olisevicius sa 15 poena. Reprezentacija BiH u grupi F je sa omjerom 2-1, a Litvanci imaju omjer 3-0.

Iste selekcije trebalo bi u nedjelju da ponovo odmjere snage u Vilniusu.

(sport)


Zatražena odgova revanš utakmice u Litvaniji

Košarkaški savez Bosne i Hercegovine podnio je zahtjev Međunarodnoj košarkaškoj federaciji (FIBA) za odgodu utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, između reprezentacija Litvanije i BiH, koja je zakazana za nedjelju, 27. februara, u Vilniusu.

Razlog je, jasno, sigurnosni rizik kojem bi bio izložen naš nacionalni tim, s obzirom na dramatičnu situaciju u zemljama koje okružuju Rusiju.

Ovakva situacija mogla se i pretpostaviti još uoči sinoćnjeg meča, a sada je KS BiH donio i konačnu odluku da zatraži odgodu meča.

"U saglasnosti sa stručnim štabom i igračima, donijeli smo odluku da reprezentacija BiH ne putuje jutros zajedno sa selekcijom Litvanije čarterom u Vilnius, kako je prvobitno planirano. Smatramo da je stanje u tom dijelu Evrope, najblaže govoreći, veoma zabrinjavajuće", rekao je generalni sekretar KSBiH Amer Čolan i dodao:

"Tokom dana se očekuje i da litvanski parlament donese odluku o proglašenju vanrednog stanja, što dovoljno govori. U takvim okolnostima, smatramo da bi bilo najbolje odgoditi utakmicu te smo se obratili najvišim tijelima FIBA-e zahtjevom da odrede novi termin meča, kada budemo sigurni da naši reprezentativci neće biti izloženi bilo kakvom riziku tokom putovanja u Litvaniju."

Odluka Međunarodne košarkaške federacije očekuje se tokom dana.

Podsjećamo, košarkaška reprezentacija BiH u prepunom tuzlanskom Mejdanu poražena je od selekcije Litvanije rezultatom 78:77 u okviru 3. kola druge runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, ali i dalje ima velike šanse da se plasira u naredni krug.

Novi susret se trebao igrati u nedjelju. Posljednja dva duela BiH će imati u julu, kada gostujemo Češkoj te dočekujemo Bugarsku.

(sport)

Polenov prah

 


Kad bajam svoj prvi pupoljak baci

i okupaju ga rani rosni zraci

mislima lutam tragom svilene rose

i puštam da snovi moju nadu nose.


Bulbul u bašti svojom pjesmom mami

slušam ga k'o nekad kad bili smo sami

tražili pogledom vrh bajama stara

da vidimo pticu čarobnoga dara.


Duša puna, mi i opojni pjev bulbula

dva maslačka svoju krunu otvorila

naše usne trepte k'o latice meke

što lepršaju u padu do zelene rijeke.


Pečine će tilovina okititi zlatom

grozdovi će zove bjelasati stranom

tad ću ti u mislima dolaziti kradom

i bit ćemo pokriveni zvjezdanim prahom.

(Emica/20220224)


Vratile se rode

 


Prve rode vratile su se u sjevernu Njemačku ranije nego što se očekivalo. U Hamburgu, i pokrajinama Schlesvig-Holstein i Niedersachsen proteklih dana su viđene prve povratnice.

Tokom hladne sezone, ove "zimske izbjeglice" ne sele puno daleko, nego u Španiju, Francusku ili čak, samo na jugozapad Njemačke i stoga se vraćaju ranije.

Prema Savezu za zaštitu prirode Nabu, raniji povratak je posljedica klimatskih promjena: "Sigurno da tako nije moglo funkcionisati prije 50 godina", rekao je portparol.

Kod bijelih roda mužjak uvijek prvi stigne do lanjskog gnijezda, i pripremi ga za partnera, koji obično stiže nekoliko dana kasnije. Tada odmah počinje posao oko novog podmlatka. Izleguu od tri do pet jaja, na kojima oba partnera naizmjenice inkubiraju 32 do 33 dana. Nakon otprilike dva mjeseca, mlade ptice napuštaju gnijezdo. U nekim regijama Njemačke, uključujući Rhineland-Pfalz i Bavarsku, neki primjerci ostaju na svom uobičajenom mjestu kao "zimske rode" čitavo vrijeme. Kada padne mraz i kada ne mogu pronaći hranu, brzo se presele nekoliko kilometara u južnije krajeve.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Donnerstag, 24. Februar 2022

Stanovništvo Zemlje


Populacija na Zemlji iznosi oko 7,8 milijardi stanovnika, (decembar/2020, izvor: Animal Planet).

Za većinu ljudi to je samo broj i ništa više.
Međutim, gledano procentualno, možemo to sagledati u ljudima pristupačnijoj dimenziji.
Krajnja analiza je relativno jednostavnija za razumijevanje.


Od ukupno spomenutih 100% :


-11% je u Europi

-5% je u Sjevernoj Americi

-9% je u Južnoj Americi

-15% je u Africi

-60% živi u Aziji


-49% živi na selu

-51% živi u gradovima


-12% govori kineski

-5% govori španjolski

-5% govori engleski

-3% govori arapski

-3% govori hindi

-3% govori bengalski

-3% govori portugalski

-2% govori ruski

-2% govori japanski

-62% govori svoj maternji jezik.


-77% ima vlastitu ili iznajmljenu kuću.

-23% nema gdje živjeti.


-21% konzumira više kalorija nego što je potrebno

-63% može jesti tri puna obroka.

-15% je neuhranjeno, jelo je zadnji obrok, ali nije prešlo na sljedeći.


-48% ima za dnevne troškove manje od 2,00 USD


-87% ima čistu vodu za piće.

-13% nema ispravnu pitku vodu i ili ima samo pristup kontaminiranom izvoru vode.


-75% ima mobitele

-25% nema

-30% ima pristup internetu.

-70% nema tu mogućnost.


-7% je steklo fakultetsko obrazovanje.

-93% nije pohađalo fakultet.


-83% zna čitati.

-17% je nepismenih.


-33% su kršćani

-22% su muslimani

-14% su hinduisti

-7% su budisti

-12% je iz drugih vjera

-12% su ateisti, bez vjerskih uvjerenja


-26% živi ispod 14 godina

-66% je umrlo u dobi od 15 do 64 godine

-8% je starije od 65 godina.



Ako imate vlastiti dom (ili iznajmljujete), jedete 3 do 6 punih obroka dnevno i pijete čistu vodu, imate mobitel, možete surfati internetom i ići na fakultet, nalazite se u maloj “privilegiranoj grupi” (pripadate globalnoj elitnoj kategoriji sa manje od 7% svjetske populacije).

U sadašnjim uslovima, od svakih 100 ljudi na Zemlji, samo osam može da živi ili pređe 65 godina.

Ako imate više od 65 godina, budite sretni i zahvalni. Uživajte u životu, uživajte u trenutku.

Ako niste napustili ovaj svijet prije 64. godine, kao 92% ljudi koji su otišli prije vas, već ste blagoslovljeni među čovječanstvom.

Čuvajte svoje zdravlje jer nitko ne brine više od vas!

Uživajte u svakom preostalom trenutku i ne žalite se.

Živize i pomažite bližnjem!

(mostarskibehar/20220224)

Užasan krajolik

 



Fascinatnost i lagani horor miješaju se pri pogledu na mrtvo selo Aceredo u Španiji.

30 godina nakon što je selo poplavljeno zbog izgradnje brane akumulacionog jezera, sada se u potpunosti ponovo pojavilo. Razlog je suša u Galiciji, koja je uzrokovala drastičan pad nivoa vode. Brana u blizini Lindosa je turistički magnet sa mračnom istorijom.

1968. godine, španski diktator Franko i njegov portugalski kolega Salazar odlučili su da pregrade graničnu rijeku Lima u sjevernom Portugalu i poplave pet španjolskih sela. Projekat je konačno bio realizovan 1992. godine.


Na slične prizore smo skoro i navikli, prilikom ukazivanja sličnih prizora, tokom pražnjenja naših akumulacionih jezera, kao što se ovih dana desilo na Jablaničkom jezeru.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Mittwoch, 23. Februar 2022

Gljive duhovi

 


Jarko zelena svjetlucava masa na mrtvom drvetu: fotograf Jürgen Freund je iz Dortmunda, Njemačka, ali sada živi Down Under, (dolje ispod), u Australiji. U svojoj novoj zemlji, jedne ljetne noći, prkoseći komarcima i pijavicama, snimio je sliku australskih "gljiva duhova", koje imaju sposobnost bioluminiscencije. Da bi pojačao efekat, Freund je odabrao ekspoziciju od 40 minuta.

Fotografija je pohvaljena na konkursu »Wildlife Photographer of the Year«, »Fotograf godine divlje prirode« u organizaciji londonskog Prirodnjačko historijskog muzeja - ali nmažalost, nije osvojio nagradu.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Sa stranica stare štampe – Posjeta Mostaru 1909. godine

 





U bečkom sedmičnom magazinu posvećenom automobilizmu "Allgemeine Automobil Zeitung" od 26.12.1909. objavljene su fotografije, bez teksta, koje je tokom svog putovanja po Bosni i Hercegovini napravio nadvojvoda Leopold Salvator.

Tokom boravka u Mostaru, posjetio je Stari grad i Tekiju na vrelu Bune u Blagaju, tamo napravio fotografije, koje je kasnije dao da se objave u pomenutom časopisu.

Leopold Salvator iz Austrije-Toskane (rođen 15. oktobra 1863. u Alt-Bunzlau, Češka, umro 4. septembra 1931. u Beču) iz kuće Habsburg-Lothringen (linija Habsburg-Lothringen-Toskana) bio je nadvojvoda Austrije, Feldzeugmeister, a od 1916. god. General-pukovnik.

Allgemeine Automobil-Zeitung (AAZ) bio je sedmični magazin od 1900. pa do vjerovatno 1938. godine sa redakcijom u Beču. Do 1901. godine glavni naslov bio je Allgemeine Automobil-Zeitung i službeni Mittheilungen iz Oesterreichischen Automobil-Club. Od godine prvog izdanja, list koji je osnovao Adolf Schmal pojavio se i u Berlinu kao njemačko izdanje, distribuirano od strane izdavača Gustava Braunbecka, sve dok on sam nije preuzeo njemačko izdanje od 1904. nadalje.

Prilog: četiri fotografije iz Mostara, 1909. godine

priredili: Smail Špago, Armin Džabirov, Tibor Vrenčić

(NovaSloboda.ba)


Spomenici ljubavi



Verona ima statuu Juliette, a Mostar i BiH, imaju svoju Eminu.

Koliko je god Stari važan za Mostar, toliko je i Emina proslavila Mostar.

Šantić, Emina i Mostar su jedno.

(Faruk Ticic/cidom/20220219)


Spomenik Emini u Mostaru

Emina je simbol univerzalne ženske ljepote, ali i simbol Bosanki i Hercegovki, simbol Une i Neretve - i što je možda najvažnije, simbol zajedničkog života koji se u Mostaru stoljećima gradio. Sve ovo inspirisalo je umjetnika Zlatka Dizdarevića iz Velike Kladuše da izradi spomenik Emini i pokloni ga gradu Mostaru:
„Jedna moja umjetnička vizija, malo oplemenjena originalnom hercegovačkom narodnom nošnjom iz perioda kad je živjela Emina, univerzalni kip koji će biti jedan simbol Mostara, Hercegovine, odnosno BiH, gdje su žene najljepše na svijetu.“
Spomen-bista Emini postavljena je 2010. godine u malom parku pored Lučkog mosta u Mostaru, u neposrednoj blizini parka Alekse Šantića.

(RSE)


Skriveno blago - Kip Julije u Veroni

Ako posjetute Veronu, atrakcija koju morate vidjeti je svakako Julijina kuća, gdje ljubavnici iz cijelog svijeta ostavljaju ljubavne poruke ili zapise sa imenom svoje voljene. Nakon što uđete u dvorište kuće, naći ćete se ispred bronzane statue koja predstavlja Šekspirovu heroinu...

Vjeruje se da dodir njezinih grudi donosi sreću!

Kip je 1969. godine izradio kipar Nereo Costantini i postavljen u dvorištu na inicijativu Lions kluba iz Verone 1972. godine. Nažalost, uslovi konzervacije Kostantinijeve skulpture, teško pogođeni decenijama izloženosti turistima i posjetiocima, posebno kao rezultat obreda sreće dodirivanja Julijine desne dojke, učinili su neophodnim da se statua premjesti na bezbjednije mesto.

2014. godine u dvorištu Julijine kuće postavljena je kopija bronzane statue heroine Šekspirove tragedije, izrađena pod vodstvom Novella Finottija, međunarodno poznatog umjetnika koji je u svojim mladim godinama bio Konstantinijev učenik.

Originalna statua je sada izložena u unutrašnjoj sali Giuliettas house museum. Mala rupa koja se još uvijek vidi na grudima je uspomena na 'posao' koji je Julietin original obavljao više od četrdeset godina kao uslugu ljubavnicima iz cijelog svijeta! Među brojnim aktivnostima u Veroni, ne zaboravite isplanirati posjetu Julietinoj kući... Iako ovo nije pravi dom nesretnih ljubavnika!

(venetioinsude)

(spagos)


Dienstag, 22. Februar 2022

Magična igra dvojki

 


Danas je 22. februar 2022. godine. Pišemo ga onako kako je to uobičajeno. Napisan broijevima taj datum izgleda: 22.02.2022.

22.02.2022 - datum koji daje isto bilo da čitate s lijeva ili s desna, ili da obrnete list, tako da ono što je bilo gore, bude dole.

Današnji datum je poseban po ciframa koje ga čine, a predstavlja matematičku rijetkost i neće se ponoviti u našem životu. Istovremeno datum je palindrom i ambigram, što znači da se isto čita unazad i unaprijed, kao i naopačke.

Palindrom se, prema Oksfordskom rječniku, definira kao "riječ, fraza ili sekvenca koja se čita unazad kao unaprijed." Dok je ambigram, s druge strane, kaligrafski dizajn koji izgleda isto kada se gleda naopačke.




Pored zanimljive kombinacije brojeva, priča o ovom jedinstvenom datumu se ovdje ne završava. Još jedna činjenica koja je zaintrigirala korisnike društvenih mreža, posebno korisnike Twittera, jeste da datum pada u utorak, koji je drugi dan u sedmici.

U numerologiji broj 2 nosi posebno značenje i povezuje se s pojačanom intuicijom i osjetljivošću, kao i snagom i moći koja dolazi iz povezanosti i saradnje.

Dakle, datum koji se sastoji od šest dvojki, ovisno o tome kako ga napišete, vrijedi označiti u svom kalendaru.

Zapravo, rekordan broj parova u Singapuru je zbog značenja datuma već iskoristio priliku da održi svoje vjenčanje 22. februara 2022., što ga je učinilo i romantičnom prilikom.

Broj 22 je čak značajniji od jednocifrenog broja 2, jer se smatra "glavnim brojem" u numerologiji, a ovaj poseban datum ne sadrži jednu, već se cifra 22 ponavlja tako da je duhovna energija posebno naglašena.

Analizirajući situaciju na nebu, astrolozi ističu da na ovaj datum dolazi do Plutonovog povratka, koji se inače povezuje s transformacijom i moći, a kroz historiju su ovakve tranzicije bile obilježene značajnim promjenama.


Prethodnih dana mediji su puni čudne igre dvojki, pogotovo oko datuma rođenja, ili rođendana. Ovdje dva kuriozna primjera:



Kraljica dvojki – 22. rođendan, ali kakav!

Vanessa Albrecht iz Leipziga, Njemačka ima život koji obilježavaju same dvojke: 22. februara 2022. u 22:20 napuniće 22 godine.

Smije se: "Moji roditelji kažu da sam trebala sačekati još dva minuta, pa bih se rodila u 22:22."

Vanessa je kraljica dvojki! Niko nema toliko dvojki! U životu.

Studentkinja prava, u horoskopu riba, radi u pravnoj službi jednog prodajnog koncerna, ima dvotočkaš, dva kućna ljubimca, psa mačku, i voli da bude zajedno sa svojim dečkom Tonijem (27). Šta želi u novoj godini: da živi srećno, udvoje, sa svojim dečkom u sopstvenom stanu. Selidba je planirana za ljeto – nema dvojbe.

Vanessa: „Šteta, zbog korone ne mogu naveliko da proslavim 22. rođendan.“



Rođenje u znaku dvojki!

Više dvojki u datumu, i vremenu, nije ni moguće, barem u ovom stoljeću. A uz sve to, da se dežurni doktor još zove Olaf Scholz...

Mali Jonas rođen je prije dvadeset dana, navečer u klinici Altmark u Gardelegenu, Njemačka. Datum je bio 2.2.22.

Uz to, mali Jonas je pogodio da dođe tačno na vrijeme: mama Anika ga je na svijet donijala tačno u 22:22!

Želite li uz ovoliko dvojki, još koju? Onda evo: Jonas je težak 3220 grama i dug 52 centimetra. "Činjenica da je ovo neobičan datum rođenja uočena je tek kada je zabilježeno vrijeme poroda", rekao je glavni ljekar Olaf Scholz. "To je velika senzacija, posebno zato što se radi o prirodnom porođaju."

Jonasovi roditelji Anika i Carsten i njihova kćerka Lena (3) jako su sretni zbog prinove.

Svi su zdravi i srećni!

Ovu igru dvojki može se još nadmašiti, ako su kojim slučajem, istog dana, u isto vrijeme, negdje na svijetu rođene dvojke. Još nema informacije, Ali, ko zna?

Možda ovih dana stigne i takva vijest.

(zan)


Zamrznuti pejsaž

 


Ljepota prirode može se otkriti bilo gdje“, kaže Cristiano Vendarmin. Voda u predalpskom jezeru Lago di Santa Croce u zimu 2019. je bila neobično visoka, djelomično zaleđena. Italijanski advokat Cristiano Vendramin snimio je igru svjetlosti s odsjajima poplavljenih bijelih vrba, za njega uspomenu na njegovog umrlog prijatelj kome se sviđalo ovo mjesto.

Njegova fotografija “Like of Ice”, "Ledeno jezero" osvojila je nagradu publike renomiranog takmičenja "Fotografa života u divljini", i sada je izložena u londonskom Prirodnjačkom muzeju.

"Cristianova potresna slika simbolizuje pozitivan učinak koji priroda može imati na našu dobrobit i život", komentarisao je direktor muzeja Douglas Gurr. Pejzaž, zamrznut u vremenu, može "pružiti utjehu, prostor za razmišljanje o prošlosti, pa čak i nadu u budućnost".

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Sevdalinka – neprolazno svaralaštvo duše



Sevdalinka, bosanska gradska pjesma, čije korijene treba tražiti u baštini, davno je proistekla iz tradicijskog bića.

Stihove i melodiju, često melanholične, prenosili su generacijama neznani i znani interpretatori vodeći je u nezaborav.

Kao takva, prošle godine je iz Bosne i Hercegovine nominovana za UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.

Procedura je duga, pa će odluka uslijediti najmanje dvije godine po nominaciji, kažu iz bh. ureda te organizacije.

Inicijativa je podnesena puno prije od Udruženja muzičkih umjetnika iz Tuzle Komisiji za saradnju sa UNESCO-om. Ovo udruženje želi očuvati sevdalinku u njenom izvornom obliku i mnogim aktivnostima nastoji ukazati na njen značaj.

“Nominacija sevdalinke za upis na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine je dostavljena UNESCO-u 2021. godine. Komitet za nematerijalnu kulturnu baštinu razmatra samo određeni broj nominacija svake godine, i to dinamikom koja garantuje jednu nominaciju po državi u dvije godine. Imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina dostavila već jednu nominaciju prije sevdalinke, a koja će se razmatrati u toku 2022., nominacija sevdalinke će se razmatrati tek u 2024. godini”, kažu iz Ministarstva civilnh poslova Bosne i Hercegovine.

Nađe li se na čuvenoj listi svjetskog nasljeđa ili ne, zasigurno će tekstualno i notno nastaviti bitisanje u Bosni i Hercegovini i šire.

‘Recept’ za to je emocija kao težište njenog bića, reći će oni među muzikalnima što sevdalinku još i osjećaju i zato je umiju pravilno prenositi. Jer, i svemu drugom od ljudskog duhovnog stvaralaštva što dopre do drugih srca, dugovječnost je suđena.

Kad je tačno nastajala kao stihovna i melodijska tvorevina ne zna se, ali zna da joj je prvobitni prostor bila intima porodičnih kuća, gdje se razvijala uglavnom kao sjetna ženska pjesma puna emocija, s ljubavnom čežnjom kao čestom tematikom.

Prvi zvučni snimak je iz 1907. godine. Naročitu popularnost je stekla pojavom radio stanica, prvo Radio Beograda, osnovanog još 1929., a naročito nakon Drugog svjetskog rata i osnivanja Radio Sarajeva 1945. godine.

Ali, i između dva svjetska rata, Mile Janjić, Sofka Nikolić, Bora Janjić, Sulejman Đakić, Rešad Bešlagić i drugi interpretatori stekli su zapažene karijere pjevajući sevdalinke.

“Ali, naročita popularnost ove pjesme dolazi tek nakon 1945. godine. Radio Sarajevo osniva prvo Tamburaški, a kasnije i Narodni orkestar i svakih nekoliko mjeseci odžavane su audicije za pjevače. U prvoj generaciji što se pojavila negdje do sredine pedesetih, bili su Zaim Imamović, Munevera Berberović, Lela Karlović, Radmila Jagodić, Zumra Mulalić, Nada Mamula, dr. Himzo Polovina, Beba Selimović.., a kasnije, nešto mlađa generacija: Safet Isović, Zora Dubljević, Zehra Deović, Emina Zečaj, Meho Puzić, Zekerijah Đezić… Tamburaški orkestar vodio je Jozo Penava, a Narodni naizmjenično Jovica Petković i Ismet Alajbegović Šerbo. U tom periodu, negdje do kraja sedamdesetih, formiran je specifični “radijski“ stil izvođenja,  pa se i danas smatra klasičnim načinom interpretacije. I u spomenuto ‘zlatno doba’ Radio Sarajeva, rađene su obrade sevdalinke, ali u stilu umjetničke, to jest zapadnoevropske muzike. Ovo što se danas radi, u velikoj mjeri je vođeno komercijalnim uspjehom”, kaže za Fenu mladi etnomuzikolog Zanin Berbić.

Njegovo je mišljenje da se još uvijek može govoriti samo o individualnim pogledima na sevdah.

“Potrebno je još dosta vremena kako bismo mogli objektivno sagledati te načine interpretacije sevdalinke, pa ustvrditi da li se kroz sve njih provlači neka zajedniča stilska karakteristika ili će ostati samo na individualititetima. To će vrijeme pokazati”, njegove su riječi.

Na jednom nedavnom javnom skupu u Zemaljskom muzeju u Sarajevu je rečeno da je imenom ‘sevdalinka’ prvi put spomenuta tek krajem XIX vijeka u časopisu “Bosanska vila” nakon vijekova usmenog prenošenja iz naraštaja u naraštaj.

Od riječi iz arapskog jezika ‘sawda’ značenja ‘crna žuč’, u bosanskom je njen korijen, ‘sevdah’, dobio konotaciju čežnje, ljubavnog žara, ljubavne boli.

I zaista, u rijetkim tonskim snimcima s vremenskom patinom, još je moguće čuti melanholiju neke davne ljubavi.

Koliko je poznato, ime sevdalinka poteklo je od romskh pjevača u vrijeme kad se povlačila osmanska i dolazila austrougarska kultura, kazano je takođe na navedenom skupu.

I novim vlastima je bila zanimljiva ta pjesma jer je izvođena uz saz da bi se vremenom prilagođavala drugim muzičkim instrumentima zapadne provenijencije.

S početka prošlog vijeka bivaju zabilježeni notni zapisi, čemu su kumovali strani etnomuzikolozi, kasnije i domaći poštovaoci i ljubitelji.

Znala je po periodima gubiti melanholiju u zvuku ili dijelove teksta zbog podvrgavanja obradama, pa se vraćati u izvorni kontekst i pratnju saza u privatnim izvođenjima ili na javnim priredbama.

Nikad za sevdalinku nije bilo prirodno usiljeno pjevanje, naprotiv. To znaju oni što je osjećaju.

Kad god je i ko god izvodio, ako je uspio prenijeti tananu emociju, doprla je pravo do srca, ne samo uha. Samo tako je i moguće glasovno slikati njenu atmosferu.

Jedino tako opstaje duže i svako drugo stvaralaštvo duše.

(Fena)

(NovaSloboda/20220219)