Da, ovo je stvarno Dubai

 

Ujedinjeni Arapski Emirati. Neki posmatrači bi, dk gledaju pojedinačne slike, nakratko mogli povjerovati da je ovdje upotrebljena umjetna inteligencija. U stvari, svijet se proše sedmice u Dubaiju preokrenuo - sa ozbiljnim posljedicama. Nakon potpuno neočekivanih padavina sa gradom i nevremenom, u metropoli su poginule dvije žene i muškarac, a u Omanu najmanje 21 osoba. Na aerodromu u Dubaiju, najprometnijem međunarodnom aerodromu, samo u utorak je izmjereno 142 litre kiše po kvadratnom metru; Obično padne 94,7 litara - godišnje. Tamo su bila ograničenja cijele sedmice - uključujući i drumski saobraćaj. Neki ljudi su spontano uzeli kanu da se pomognu.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Rekordni let na skijama čudesnog Japanca

 

Čudesni Japanac Ryoyu Kobayashi je postavio svjetski rekord u skijaškim skokovima preletjevši 291 metar na improvizovanoj skakaonici na Islandu.

Jedan od najboljih ski-skakača u historiji je u saradnji s Red Bullom pokušao oboriti svjetski rekord na posebno izgrađenoj skakaonici u skijaškom centru Hlidarfjall.

Tokom dva dana probnih letova doskočio je na 256, 259 i 282 metra, a u finalnom skoku je preletio čak 291 metar, što je 37,5 metara više od svjetskog rekorda koji je postavio Stefan Kraft na takmičenju Svjetskog kupa.

Kobayashi je u zraku bio osam sekundi i postigao najveću brzinu od 107,5 kilometara na sat.

Dvadesetsedmogodišnji Japanac je u karijeri ostvario 32 pobjede u Svjetskom kupu, dva puta je bio ukupni pobjednik, ima zlatnu i srebrnu medalju s Olimpijskih igara 2022., a tri puta je osvojio i Novogodišnju turneju.

"Dugo sam sanjao o ovom skoku, oduvijek sam želio letjeti dalje od svih drugih i želim pomicati granice", rekao je Kobayashi nakon najdužeg leta u historiji.

(klix)

Ryoyu Kobayashi na NG turneji

Kobayashijev let od 291 metar nije svjetski rekord

Hlidarfjall. Svjetska skijaška asocijacija FIS potvrdila je spektakularan let Ryoyu Kobayashija od 291 metar. Ali potrebno je više da se postavi svjetski rekord. Japanski atletičar svjetske klase Ryoyu Kobayashi također je zvanično postigao najduži let u istoriji skijaških skokova. Kako je potvrdila Svjetska skijaška asocijacija FIS, 27-godišnjak je u srijedu, na posebno izgrađenoj skakaonici u islandskom skijalištu Hlidarfjall, sletio na 291 metar. Međutim, senzacionalna udaljenost se ne smatra svjetskim rekordom zbog neregularnih uslova. Poljski portal "skijumping.pl" ranije je izvještavao o PR kampanji Kobayashijevog glavnog sponzora Red Bulla. Trenutni svjetski rekorderi u skijaškim letovima i dalje su Silje Opseth iz Norveške sa 230,5 metara za žene i Austrijanac Stefan Kraft sa 253,5 metara za muškarce. Pokušaji svjetskih rekorda obično se priznaju samo na takmičenjima Svjetskog kupa. Svjetska asocijacija je, između ostalog, istakla da materijal za skakače mora provjeriti inspektor ovlašten od strane Fis-a. Kobayashi je prvobitno ciljao na 300 metara, navodi se u saopštenju Fis-a. Privremena skakaonica je hermetički zatvorena tokom spektakla i sada će biti odmah demontirana.

(fotografije: msn, screenshit RedBull)

(msn)

(spagos)

Flying Dress u Mostaru

 

Jeste li čuli za Flying Dress? Mostarka Emina donosi u BiH trend koji je osvojio dame širom svijeta.

Jarko plavo nebo, raskošne zidine i i haljina boje rubina koja elegantno "pleše" na povjetarcu - zvuči poput elemenata koji čine savršenu ženstvenu fotografiju. Po uzoru na svjetske metropole, trend Flying Dress, kojem nisu odoljele mnoge dame, sada je stigao i kod nas.

Mostarka Emina Mušić donijela je u BiH nešto što će nesumnjivo donijeti brojne novitete kada je u pitanju poslovni model fotografije.

Naime, koncept fotografije poznat kao Flying Dress (engl. lepršava haljina), počeo je na slikovitom Santoriniju u Grčkoj i od tada je postao prihvaćen i popularan i među damama u drugim turističkim mjestima poput Dubaija, Istanbula, Tuluma, te u Italiji.

Trend je postao must-have na popisu svih putoholičarki, ujedno i zaljubljenica u fotografisanje, što se može zaključiti i po TikToku, gdje je tag #FlyingDress samo prošle godine imao 52,6 miliona pregleda, a pod njim su objavljeni brojni videozapisi.

Upravo tako, Emina se dosjetila da ovaj trend dovede i u našu zemlju. Ideja je, kako kaže, nastala kroz putovanja i sa namjerom da BiH dobije nešto što do sada još uvijek nismo imali priliku vidjeti na našim prostorima.

Prve fotografije nastale su u sunčanom Mostaru, ispred objektiva Bakira Čustovića. Kao model je angažovana Miss BiH ‘23 Tajma Junuzović, dok je jednu od raskošnih haljina rezervisala i Mostarka Leina Ćemalović. Naredno fotografisanje zakazano je u Sarajevu na Baščaršiji, a zatim i na brojnim drugim lokacijama kojima obiluje Bosna i Hercegovine. Usluge su dostupne širom cijele zemlje.

Kako Emina otkriva, u toku je i priprema prvog Showrooma koji će imati svoje lokacije u Sarajevu i Mostaru, a gdje će dame koje se odluče na ovaj vid fotografisanja imati priliku isprobati unikatne haljine i pripremiti se za poseban doživljaj koji će im omogućiti Flying Dress BiH tim.

Flying Dress BiH u svojoj ponudi ima i haljine za djevojčice po uzoru na modele za odrasle u raznim bojama i raskošnim materijalima, koje će savršeno pristajati svim uzrastima.

Vise informacija, kao i zakazivanje termina za shooting moguće je napraviti putem Instagram profila @flyingdress.ba, a uskoro i putem zvanične web stranice brenda.

Jeste li čuli za Flying Dress? Mostarka Emina donosi u BiH trend koji je osvojio dame širom svijeta (klix.ba)

(klix)

Nepoznati krajevi - Kanjon kao iz nekog drugog svijeta...

 

...ili, kao rukom isklesan

Usred prekrasnog pejzaža Islanda koji oduzima dah nalazi se skriveni dragulj koji će zadiviti čak i najiskusnije putnike. Govorimo o Stuðlagilu (Stuđlagil), jednoj od najspektakularnijih bazaltnih klisura u ovoj zemlji. Mjesto je sada steklo sumnjivu slavu, poput mnogih mjesta koja se na kraju pojavljuju na Instagram profilu s velikim dosegom. Ali to ne čini Stuðlagil manje vrijednim gledanja!

Šta čini kanjon Stuðlagil (Stuđlagil) tako posebnim? Kada je najbolje vrijeme za posjetiti bazaltne formacije na Islandu? Odgovori iz serije „Mjesto iz snova dana“.

Gdje se nalazi Stuðlagil Canyon?

Na istoku Islanda, izvanredna klisura skrivena je duboko u glečerskoj dolini Jökuldalur. Ako je želite posjetiti, morate pješačiti. Najbliži veći grad je Egilsstaðir i udaljen je skoro 70 kilometara. Ali planinarenjem nije tako daleko. Ovaj dio zemlje poznat je po svojim farmama. Dvije od njih - Klaustursel i Grund - nalaze se na Cesti 923 i nude besplatna parking mjesta. Odavde je oko četiri kilometra pješke do ove bazaltne formacije.

Šta čini formaciju bazalta na Islandu tako posebnom?

Do prije nekoliko godina, ovaj kanjon je bio potpuno potopljen, tako da su karakteristični bazaltni stupovi bili ispod površine vode glacijalne rijeke Jökla. Ali veliki projekat brane odsjekao je gotovo sve pritoke 150 metara duge Jokle. Nekada divlja i neukroćena glacijalna rijeka, koja je zbog odnesenih nanosa bila prilično smećkasta, pretvorila se u bistru i ležeru rijeku. Plavičasta boja Jökla čini prekrasan kontrast s djelomično crvenkastim bazaltnim stupovima koji je sada okružuju. Iako kanjon Stuðlagil još uvijek nema previše posjetilaca, posebno ljubitelji fotografije ne mogu se zasititi ove posebne pozadine. Na putu do same klisure, Jökla uranja u dubine okružene bazaltnim stijenama iznad vodopada Stuðlafoss. Pješačenje vodi kroz uske i ponekad klizave prolaze, pa je dobra obuća neophodna. Ako želite da se spustite u klisuru, imate priliku da to učinite tačno u jednom trenutku, ali to se može postići samo uz malo vještine.

Otkriće Stuðlagila

Klisura Stuðlagil je dugo bila dobro čuvana tajna. Široj javnosti postala je poznata tek posljednjih godina. Glavni uzrok tome je skretanje rijeke Jökla, koja teče kroz klisuru. Ova mjera je poduzeta 2016. godine kako bi se omogućila izgradnja hidroelektrana, čime je snižen vodostaj klisure i otkriveni impresivni bazaltni stupovi.

Geološka ljepota Stuðlagila

Stuðlagil je zapanjujući primjer geoloških čuda koje Island može ponuditi. Klisura je okružena masivnim bazaltnim stubovima koji se uzdižu sa obe strane obala rijeke. Ovi stupovi su nastali polaganim hlađenjem tokova lave koji su tekli preko islandskog pejzaža prije mnogo milenijuma. Ovaj proces stvorio je šesterokutne stupove koji danas oblikuju panoramu Stuðlagila koja oduzima dah.

Kako doći do Stuðlagila?

Stuðlagil se nalazi na sjeveroistoku Islanda, oko 30 kilometara od grada Egilsstaðir. Najlakši način da dođete do klisure je automobilom. Od Egilsstaðira možete pratiti Ring Road 1 istočno, a zatim skrenuti na Cestu 923. Odatle dobro označena planinarska staza vodi direktno do klisure. Cijelo putovanje od Egilsstaðira do Stuðlagila traje oko 45 minuta, dok pješačka staza može trajati od 30 do 60 minuta u zavisnosti od vašeg tempa i vremenskih uslova.

Savjeti za posjetu Stuðlagilu

1 Nosite odgovarajuću odjeću i obuću: vrijeme na Islandu može biti vrlo promjenljivo, a to se odnosi i na regiju Stuðlagil. Budite spremni za sve vremenske uslove - nosite toplu, vodootpornu odjeću i čvrste cipele.

2 Ponesite fotoaparat: pejzaž Stuðlagila je jedinstven i nudi bezbroj mogućnosti za fotografisanje. Zato ne zaboravite spakovati svoj fotoaparat kako biste snimili ljepotu klisure koja oduzima dah.

3 Poštujte prirodu: Island je ponosan na svoju netaknutu prirodu i važno je očuvati je. Molimo vas da ostanete na označenim stazama.

Kada je najbolje vrijeme za posjetiti kanjon Stuðlagil?

Iako Jökla vjerovatno nikada neće vratiti nekadašnju snagu, u nekoliko mjeseci i dalje ispunjava kanjon i otežati prolazak planinarskim stazama. To je slučaj nakon otapanja snijega između aprila i maja, ali i nakon dugih i obilnih kiša tokom ljetnih mjeseci. Svi koji planiraju posjetu trebaju se unaprijed informirati o uslovima planinarenja, na primjer pozivom na jednu od dvije pomenute farme.

(geo)

(spagos)

Veležova donatorska Crvenu noć, 10. maja 2024.

 

Uveliko traju pripreme za tradicionalnu donatorsku Crvenu noć Fudbalskog kluba Velež, koja će ove godine biti održana 10. maja u salonu Infinity, poznatijem kao Havana.

Iz Upravnog odbora kluba ističu da očekuju spektakularnu noć, na kojoj će biti prisutan veliki broj fudbalskih velikana, onih koji kontinuirano doprinose razvoju kluba, dugogodišnji prijatelji Veleža, poslovni ljudi, osobe iz javnog, kulturnog i sportskog života, te svi oni koji godinama gaje ljubav prema Rođenima.

Praznik susreta onih koji vole Velež

Pod već dobro poznatim sloganom ”Sve nas ista ljubav spaja”, Crvena noć će, kako ističu iz organizacionog tima, okupiti oko 400 zvanica.

”Prošle godine smo napravili značajan iskorak u organizaciji Crvene noći u odnosu na sve ranije. Ove godine obećavamo da ćemo tu stepenicu podići još i više, te na taj način utrti put za sve one buduće Crvene noći koje su pred nama. Biće to pravi praznik susreta svih onih koji bezuslovno vole Velež godinama, bez obzira na sve dobre i loše strane koje mogu pratiti jedan klub. Na našu veliku radost, ali zahvaljujući radu i trudu ove Uprave, već odavno govorimo samo o uspješnim sportskim i infrastrukturnim projektima. To ćemo posebno proslaviti na ovoj Crvenoj noći”, rekao je Senad Kevelj, predsjednik Upravnog odbora FK Velež.

Fudbalske legende stižu u Mostar

Sa posebnom radošću i ponosom može se istaći da na ovogodišnjoj Crvenoj noći očekujemo legendardne bivše Veležove vedete poput Envera Marića, Džemala Hadžiabdića, Blaža Sliškovića, Vukašina Petranovića, Mehe Kodre, ali i brojne druge sadašnje i bivše sportiste, poput proslavljenog reprezentativca i NBA zvijezde Mirze Teletovića, člana legendarne generacije košarkaške reprezentacije naše domovine Samira Lerića ,te najbolje i najpopularnije sportašice Bosne i Hercegovine plivačice Lane Pudar, a svoje prisustvo potvrdio je i nekadašnji kapiten fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, danas novoimenovani direktor reprezentativnih selekcija, Emir Spahić.

”Velež je bio i oduvijek će ostati čista ljubav i stil života. Nije to samo stav ove Uprave, to je stav svih onih koji kroz jedan cijeli vijek i s generacije na generaciju prenose ljubav prema klubu. Mi ćemo nastojati na Crvenoj noći oživjeti sve uspomene koje je Velež godinama stvarao, ali i predstaviti nove buduće projekte”, poručili su iz Uprave FK Velež.

Ukoliko želite biti dio donatorske Crvene noći i dati svoj doprinos razvoju kluba, detaljne informacije o načinu učešća možete pronaći na LINKU.

Za one Rođene koji nisu u mogućnosti prisustvovati Crvenoj noći 10 maja, a ipak žele podržati klub – posjetite službenu web stranicu kluba, gdje možete pronaći sve detalje koji vas mogu zanimati.

Fudbal je više od igre, a Velež je više od fudbala, poručuju na kraju iz FK Velež.

(NovaSloboda.ba)

Gala koncerti u povodu Dana Evrope

 

Povodom obilježavanja Dana Evrope, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, Ured EU u BiH i države članice EU u saradnji s Narodnim pozorištem i Sarajevskom filharmonijom 25. aprila, upriličiće Gala koncert, tokom kojeg će biti izvedena Betovenova deveta simfonija, pod dirigentskom palicom renomiranog belgijskog stručnjaka za Bethovena Jana Caeyersa.

Koncert će se prenositi uživo na trgu Suzan Sontag ispred Narodnog pozorišta, a javnost se srdačno poziva da učestvuje u ovom posebnom događaju koji počinje u 19.30. Koncert će se prenositi i na BHRT-u 9. maja, na Dan Evrope.

Organizacija koncerta je dobar primjer principa saradnje „zajedno smo jači“ i Tim Evrope, uz uspješan zajednički rad Ureda EU u BiH, ambasada zemalja članica EU, Narodnog pozorišta i Sarajevske filharmonije. Diplomatski ured Belgije u BiH osigurao je učešće maestra Caeyersa na koncertu, Ambasada Španije učešće soprana Rocia Fausa, Ambasada Poljske učešće mecosopranistice Magledalene Plute, Sarajevska filharmonija učešće tenora Amira Saračevića, a Ambasada Slovačke učešće baritona Daniela Čapkoviča. Mještoviti hor “Camerata Slovenica” pozvala je Ambasada Slovenije. Ambasade Češke i Mađarske dale su finansijski doprinos, a preostale troškove snosi Ured EU u BIH.

Betovenova deveta simfonija premijerno je izvedena u Beču 7. maja 1824. godine, pa je koncert ujedno i proslava 200. godišnjice ovog remek-djela. “Oda radosti”, u četvrtom stavu koji poziva sve ljude da postanu braća, utjelovljuje vrijednosti na kojima je utemeljena Evropska unija i izabrana je za himnu Evropske unije. EU i njene zemlje članice su u više navrata isticale svoju opredijeljenost da podrže Bosnu i Hercegovinu na putu ka članstvu u EU.

Gala koncert u Narodnom pozorištu je prva aktivnost programa obilježavanja Dana Evrope za 2024. godinu. 11. maja u isto vrijeme održaće se koncerti u Banjaluci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Održaće se i niz drugih aktivnosti, uključujući Dane evropskog filma i aktivnosti usmjerene na mlade.

(NovaSloboda.ba)

Coachella se vratila!

23. Festival muzike i umjetnosti u dolini Coachella održan je u Empire Polo Clubu u Indiu, Kalifornija, vikendima 12-14. i 19-21. aprila 2024. Headlineri festivala bili su Lana Del Rey, Tyler, the Creator i Doja Cat.

Kao i svake godine, na festivalu se se okupile zvijezde i influenseri iz raznih zemalja. Za nas to znači: masovna festivalska moda koju idealno možemo iskoristiti kao inspiraciju za vlastiti izgled u nadolazećoj ljetnoj sezoni. Od ekstravagantnog do lakog za stilizovanje, za svakog se nađe ponešto, a naravno i muzički izvođači daju sve od sebe u modnom smislu, kao i uvijek.

Ovdje nekoliko najljepših i iznenađujućih izgleda zvijezda i promi osoba sa Coachella vikenda koji će vas dobro raspoložiti.

Legendarni Coachella festival iz godine u godinu daje ton aktuelnim festivalskim trendovima, koje stilove svakako trebamo imati na našem radaru, gdje se mogu kupiti i šta izlazi ove sezone

Ove godine, model Alessandra Ambrosio u trendu se opredjeljuje za kožu na tri načina. Ona razbija kameni, crni look koji se sastoji od mikro kožnih šortsova, kožnih čizama i kožne jakne sa upadljivim resama razigranom bijelom bluzom u boho stilu. Obožavamo ovaj stilski crossover! Leonie Hanne i Coachella jednostavno pripadaju zajedno. Impresionirala nas je svojim odjevnim kombinacijama i prilikom desetog gostovanja na festivalu. Nekada u ležernijem izgledu u zemljanim tonovima, koji se sastoji od kargo pantalona i Miu Miu bandeau majice. Influenserka je također potpuno u trendu sa svojim izgledom gole suknje, kada je prisustvovala legendarnom događaju Coachella.

(
msn)

(NovaSloboda.ba)

Prije 500 godina – Početak nastanka NewYorka

 

500 godina svađe oko NewYorka

Dana 17. aprila 1524. Giovanni Da Verrazzano se iskrcao u zaljev ispred današnje metropole, ali je vjekovima Henry Hudson bio slavljen kao otkrivač New Yorka. Od Manhattana linijom D preko Bruklina do terminala stižete do ruskog Brighton Beach susjedstva. S prekrasnim pogledom na New York Bay, kafići na širokoj promenadi nude crveni i crni kavijar, buzhninu, shubu, crni čaj i blini. Odavde je nekada djelovala ruska Pravta, ruska mafija, poznata i kao "Banda u vrećama krumpira", koja je nudila prošvercane satove, nakit i zlato iz bivšeg Sovjetskog Saveza, no kupci su kasnije među krivotvorenim dragocjenostima u vrećama pronašli samo krumpir. U blizini Brighton Beacha, most koji povezuje njujorške četvrti Bruklin i Staten Island podsjeća na gotovo zaboravljenog istraživača istočne obale Severne Amerike, Verrazzano- Narrows Bridge. most Verrazzano-Narrows. Za razliku od gustog horizonta Manhattana, Staten Island ima prostrane parkove, jeleni pasu u šumama između naselja sa porodičnim kućama. Giovanni da Verrazzano rođen je 1485. u Castello di Verrazzano, dvorcu njegove porodice južno od Firence. Još kao mladić osjećao je potrebu da napusti Italiju. Nakon nekoliko godina u Siriji i Egiptu, područjima koja su se smatrala nepristupačnima, prijavio se u mornaricu u Francuskoj. Godine 1507. upoznao je Francisa I, kralja Francuske, koji mu je dao brod kojim je trebao napadati španske i portugalske brodove - da tako kažemo, kao "zvanični gusar" u kraljevoj službi.

Svjetska trgovina

Tada je francusko plemstvo sa sumnjom i ljubomorom posmatralo uspjehe istraživača Kolumba, Vespučija i Magelana, koji su tražili nove trgovačke puteve u Aziju i Ameriku. Francuska se plašila da će propustiti vezu sa svetskom trgovinom. Verrazzano je uvjerio francuskog kralja da financira ekspediciju kako bi se pronašao put oko Sjeverne Amerike prema Aziji, mnogo brži put od dugog i opasnog putovanja oko južnog roga Afrike. Verrazzano je krenuo put Sjeverne Amerike sa četiri broda. Izgubio je dva broda u olujama i teškom moru. Druga dva, "Delfina" i "Normanda", napadnuti su od strane španskih brodova. Sa "Delfinom", posljednjim od četiri broda, stigao je do obale Floride 17. januara 1524. godine. U nadi da će pronaći plovni put ili obilaznicu zemlje na zapadu na sjeveru, Verrazzano je plovio duž obale sve dok nije postao prvi Evropljanin koji je stigao u New York Bay u aprilu 1524. godine. Nije vjerovao rijeci, odlučio je da ne ide uzvodno, napustio zaljev i potražio prolaz sjevernije na obali.

Kanibali

U jesen 1524. godine, s početkom zime, morao je prekinuti ekspediciju na kanadskoj obali i vratiti se u Francusku. Pokušao je i sa drugim istraživačkim putovanjima, pristao je u Brazil 1526. i donio velike količine građevinskog materijala u Francusku. U martu 1528. stigao je do Kariba. Tamo je otkrio plodno, naizgled nenaseljeno ostrvo u blizini Jamajke. Prilikom pokušaja da ga zauzmu domoroci su ga iznenadili i zarobili. Dio grupe uspio je pobjeći i morao je gledati kako Verrazzana sijeku i jedu kanibali. U vjekovima koji su uslijedili, Verazzano je pao u zaborav. Naučnici su vjerovali da je engleski moreplovac Henry Hudson prvi otkrio New York Bay. I on je tražio put do Azije i 1609. godine pronašao je ušće široke rijeke na istočnoj obali - danas rijeke Hudson između Manhattana i New Jerseya. Vjerujući da je konačno pronašao vezu, Hudson je nastavio uzvodno sve dok se njegov brod nije nasukao. Međutim, nije odustao i pokušao je sa novom ekspedicijom 1611. godine, krenuvši na sjever duž obale sve dok nije stigao do Hudson Baya, koji je dobio ime po njemu, u današnjoj Kanadi. I njega je iznenadila hladnoća kanadske zime, ali nije želio da se vrati. Bio je siguran da je pronašao put. Bez hrane i na niskim temperaturama, posada se pobunila. Stavili su Hadsona i nekoliko njegovih sljedbenika u čamac, dali im pištolj i kantu punu žita i vratili se u Englesku. Hudson nikada više nije viđen.

Otkrivač

Do sredine 20. vijeka, Verrazzano je bio smatran manje nego vjerodostojnim drznikom, a Hudson ozbiljnim istraživačem. Tek oko 1950. godine naučnici su uspjeli analizirati prepisku između Verrazzana i kralja Francisa I, u kojoj je Verrazzano objasnio tok obale, biljaka i divljih životinja kako bi dokazao da je Italijan zapravo otkrio New York Bay. Godine 1959. počela je izgradnja mosta za Staten Island. Italijansko istorijsko društvo pozvalo je da ovaj most konačno oda počast pravom otkrivaču Njujorka, ali Robert Moses, uticajni urbanista, odbio je tu inicijativu jer nije bilo dovoljno naučnih dokaza. Italijanski lobi u SAD nije odustajao, kongresmeni i predstavnici senata poput gradonačelnika New Yorka bili su suočeni s peticijama sve dok W. A. Harriman, guverner New Yorka, nije najavio da će novi most dobiti ime po Verrazzanu. Ali to nije bio kraj. Student Robert Nash je 2016. godine u prijavi gradskoj upravi zatražio promjenu imena. Kada je most otvoren, Verrazzano je bio napisan samo sa jednim slovom Z. Most je konačno dobio svoje sadašnje ime 2018. godine, a otkrivač New Yorka dobio je uspomenu i priznanje koje je i zaslužio.

(news)

Z.N.

(NovaSloboda.ba)

Na plaži u Dakaru

 

Na plaži u Dakaru, u Senegalu, sljedbenici Bratstva Layène slave kraj mjeseca posta Ramazana festivalom prekida posta Id al-Fitr. Ovi muslimani, uglavnom obučeni u bijelo, primjer su vjerske tolerancije u zapadnoj Africi: žive prema Kuranu i Bibliji, slave Ramazan i slave Božić. Prije oko 140 godina, njen osnivač je sebe vidio kao reinkarnaciju proroka Muhameda, a sina osnivača vjernici smatraju Isusom Kristom koji se vratio na zemlju.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Rođeni sve bliži fudbalskoj Evropi

 

Velež – Sloga Doboj 1:0 (1:0)

Stadion Rođeni.

Sudija: Haris Halkić (Sanski Most)

Žuti kartoni: Ćaić, Guliashvili (Velež), Popara (Sloga Doboj)

Strijelci: 1:0 Guliashvili (30′)

Velež: Hadžikić, Oreč (od 23′ Vehabović), Zvonić, Hrkać, Šturm, Mlinarić (od 64′ Suljić), Čaić (od 76′ Šikalo), Pršeš, Guliashvili (od 76′ Peco), Džafić, Haskić (od 64′ Dino Halilović).

Sloga Doboj: Šćekić, Varga, Grabež, Milanović, Perković, Redžić, Popara (od 65′ Božićković), Kvesić, Mrzić (od 46′ Veselinović), Predragović (od 65′ Dujaković), Mrkaić.

Velež je pobjedom protiv Sloge Doboj napravio krupan korak ka fudbalskoj Evropi, dok su gosti zabilježili četvrti uzastopni poraz.

Fudbaleri Veleža dobro su započeli utakmicu sa Slogom Doboj i već u 2. minuti u šansi se, poslije kornera, našao Zvonić, ali nije dobro zahvatio loptu.

Potom je u prilici bio Guliashvili, čiji udarac brani golman Šćekić.

U 18. minuti, Haskić je petom uposlio Pršeša, čiji šut završava iznad prečke.

U 23. minuti, povrijedio se Oreč, pa je Klafurić u igru uveo Edu Vehabovića.

Terensku inicijativu Velež je krunisao golom u 30. minuti. Dosuđen je slobodan udarac na dvadesetak metara od gola gostiju, Guliashvili je snažno šutirao, lopta je pogodila nekog u živom zidu gostiju, prevarila golmana i završila u mreži – 1:0.

Gosti su prvi put zaprijetili u 37. minuti i umalo nisu izjednačili. Poslije centaršuta Kvesića, loptu je glavom zahvatio Grabež, a Hadžikić sjajno interveniše i vadi loptu ispod same prečke.

Samo što je počelo drugo poluvrijeme, prilika za Velež, ali šut Šturma iz slobodnog udarca završava iznad prečke.

U 55. minuti, dosuđen je slobodan udarac za goste. Veselinović je šutirao, lopta se našla u mreži, ali je sudija Halkić zbog ofsajda poništio gol, uz dosta protesta gostujućih fudbalera.

Velež ima terensku inicijativu, igra se odvija na polovini gostiju, ali nema promjene rezultata.

Tri minuta prije kraja regularnog toka utakmice, sreća je bila na strani Veleža. Poslije kornera, jedan od igrača Sloge pogodio je stativu.

Utakmici na stadionu Rođeni prisustvovali su novi selektor fudbalske reprezentacije BiH Sergej Barbarez i direktor reprezenatcije Emir Spahić.

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Mostarska hronika, od 28. oktobra 1925. godine

 

U Jugoslavenskom listu od 28. oktobra 1925. godine, objavljena je rubrika “Mostarska hronika” koju je uređivao redovni dopisnik iz Mostara.

Mostarska Hronika

(Od našeg redovitog dopisnika)

Mostar 27. oktobra

-:-
Problem nove generacije pred Okružnim sudom

Jedan kolos u formi naslaganih spisa predstavlja arhivu, koja dokumentuje bijedno stanje i propali odgoj naše omladine.
Policiji se podnosi iz dana u dan preko 10 tužbi protiv raspuštene djece. Osamdeset procenata malodobnih u Mostaru policijski je kažnjeno i to radi razuzdanosti, zločina, krađe i sličnoga. U Mostaru nema uopšte ni jednoga djeteta, koje nije u društvu tih kandidata za haps. Ne verujemo,
da je ikada, najınlađa generacija bila tako raspuštena i nevaspitana kao današnja. Šta je razlog ovome trebalo bi da bude predmet za anketarnu debatu, koju bi naležni trebali da sazovu i za koju je u svoje doba dao inicijativu g. dr. Miklaušić. Ova se stvar dalje ne smije odlagati, jer o toj generaciji ovisi budućnost naše zemlje
Očajavajuća policija kanačno je strpala nekolicinu od ovih mangupa i kradljivaca u zatvor. Protiv njih se je vodila rasprava u okružnom sudu danas. Njih pet, Franjo Suton. Zvonko Suton, Preka Jozif, Benco Blaško i Ahmet Ćerkić sjedili su na optuženičkoj klupi. Među njima je bilo najmlađem 13 godina, a najstarijem 19 godina, Ta su mangupčad ležala već dulje vremena u istražnom zatvoru i čine utisak kao da im do slobode nije mnnogo stalo i da su se već prilično udomaćili u hapsu. Oni su optuženi radi raznih krađa. Među ukradenim predmetima nalaze se kokoši, pilići, lopate, krasne, motike. trešnje, stolnjaci, košulje i t.d. Kokoši su krali u mostarakog biskupa, motike kod baščovana, košulje i stolnjake po privatnim kućama, a ostalo gdje im je što prije došlo do ruka. Stvari su prodavali ispod ruke a pare međusobno dijelili.
Od njih su neki već više puta osuđivani, a svaki je vrlo dobro poznat policiji. Sud je nakon ispitivanja i vijećanja donio osudu sa kojom se osuđuju: Franjo Suton, Zvonko Suton i Jozef Preka po 5 mjeseei zatvora.Blaško Benco 2 mjeseca, dok se riješava Ahmet Ćorkić i upućuje se policiji
(pošto mu nema više od 13. godina) da ga ona kazni.

-:-
Strašno nevrijeme
Noćas je vladalo u Mostaru strašno nevrijeme. Poslije pola noći počeli su gromovi pucati nad samim gradom sa tolikom tutnjavom da se je čitava varoš uzbunila i zapalila. lampe. Preko noći je Neretva strašno nabujala i jutros već valja drveće koje kupi siromašni narod.

-:-

Željeznička stanica bez čekaonice

Naša željeznička stanica građena je lahuri i u doba kada se je mislilo, da će Mostar i u budućnosti ostati malo seoce. Nakon stotinu pregrađivanja i preudešavanja otpale su potpuno čekaonice, a za putnike koji se ne zdršavaju u željezničkoj restauraciji nema drugoga mjesta osim pod jednom verandom za koju se može kazati, da je bez krova, jer kad kiša pada mora čovjek pod njom stajati pod kišobranom.
Željeznička direkcija u Mostaru upozoravana je na ovu anomaliju, koja zadaje toliko neugodnosti putnicima tim više što gotavo svi vozovi koji saobraćaju sa Mostarom prolaze po noći, Nadamo se, da će konačno željeznička direkcija učiniti konac psovkama putnika na ovakove prilike tim, što će
popraviti sadanje stanje.

-:-
Ruševine grada Mostara
‚Na više strana u Mostaru mogu se primjetiti stare napuštene kuće, koje su srušene ili su se već gotovo srušiti. Na mnogim starim kućama vise ploče ogromne težine i mogu svaki čas da padnu. I te stare ruševine ne nalaze se samo po zapuštenim ulicama, već i po glavnim, tako da čovjeku prijeti pogibelj kad pokraj njih prolazi, Naša općina trebala bi o ovome da povode malo više računa, jer kada se dogodi kakva nesreća, (a ta se može dogoditi svaki čas) onda će biti kasno.

-:-

Teška nesreća
Ivan Čavić, zidar popravljao je zgrade knjižara Pachera. Nesretnim slučajem kliznula mu se noga i on je pao iz visine na glavu, te ostao na mjestu mrtav.

-:-
prilog: Okružni sud Mostar, 1893.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Svjetski rekord na Ajfelovom tornju

Dvostruka svjetska prvakinja u trčanju sa preponama Anouk Garnier popela se na prva dva sprata Ajfelovog tornja koristeći samo jednostavno uže. 35-godišnja.

Francuskinja se golim rukama podigla na 110 metara i sada drži svjetski rekord u penjanju na konopcu. Nakon spuštanja, govorila je o težini izazova prije nego što je uzviknula pobjedu.

„Teško je, postoje trenuci kada više ne možeš da izdržiš, ali to što su me članovi familije i prijatelji, koji su došli u velikom broju, bodrili dole u predvorju zaista mi je davalo puno snage.”

“Ona je ratnik. Od malena je stalno bila na krovu, svuda se penjala, kao majmun”, ispričala je njena majka.

(ksta)

(NovaSloboda.ba)

Oboren svjetski rekord u maratonu za žene

 

Čak tri prve atletičarke istrčale maraton brže od postojećeg svjetskog rekorda na maratonu u Londonu.

Peres Jepchirchir (Kenija) 2:16:16

Tigst Assefi (Etiopija) 2:16:23

Joyciline Jepkosgei (Kenija) 2:16:24

Kenijska atletičarka Peres Jepchirchir postavila je novi svjetski rekord u maratonu.

Olimpijska šampionka utrku u Londonu okončala je za dva sata, 16 minuta i 16 sekundi.

Drugo mjesto na utrci u glavnom gradu Engleske, jednom od najmasovnijih maratona na planeti, pripalo je Tigst Assefi iz Etiopije. Treća je bila Joyciline Jepkosgei iz Kenije.

Utrku su za manje od 2 sata i 17 minuta završile i drugoplasirana i trećeplasirana čime su i one trku istčale brže od prethodnog svjetskog rekorda koji je postavila Kenijka Mary Keitany s vremenom 2 sata, 17 minuta i jedne sekunde, postavljen 2017. godine također u Londonu.

U muškoj utrci pobijedio je Kenijac Alexander Munyao s vremenom 2:04:01, ispred 41-godišnjeg Kenenise Bekelea koji je kroz cilj prošao s vremenom 2:04:15.

(sport)

Svjetski rekord u jahanju talasa

 

Surfer na velikim talasima Sebastian Steudtner oborio je sopstveni rekord i uspješno savladao monstrum talas

On divovski zatalasa na svaki džinovski talas... Sebastian Steudtner (38) jedan je od najboljih surfera na svetu. Godine 2020. surfao je ne talasu visine 26,21 metar u Nazaréu/Portugal – i to je bio svjetski rekord. Sada je nadmašio sam sebe, dostigavši 28,57 metara u februaru. Poređenja radi: ovo odgovara stambenoj zgradi sa deset (!) spratova.

Steudtner: “Otvorili smo novu dimenziju surfanja na velikim talasima.”

Steudtner je rođen 4. maja 1985. u Esslingenu am Neckar u Baden-Württembergu, Njemačka, a odrastao je u Nirnbergu. Baltičko more je udaljeno skoro 500 kilometara, Mediteran oko 1000. Steudtner: “Ali oduvijek sam volio vodu, akciju i avanturu. Prvi put sam stao na dasku za surfanje kada sam imao devet godina, na porodičnom odmoru u Bretanji. Nakon toga sam znao: moram pobjeći iz Nirnberga da mogu surfati. Kada sam imao 13 godina odlučio sam da odem na Havaje. Spakovao sam svoje stvari kada sam imao 16 godina.”

2001. preselio se na Havaje i postao profesionalni surfer.

Kao građevinski radnik, gradio je bazene, između ostalog, kako bi finansirao svoj život na dasci. Sa uspjehom!

Steudtner: „Čekao sam na talas od 2018. To je kao stakleno jezero. Bacite kamen unutra, a tamo gdje kamen stane, stvaraju se otekline. Oni donose talase. Ove otoke možemo uočiti desetak dana prije nego što stignu. Zatim se svi pripremaju, provjeravaju letove itd. Dolazimo 24 sata unaprijed onda zajedno i zajašimo talas.”

I dan svetskog rekorda?

Steudtner (koji, inače, pati od straha od visine): „Kada sam vidio prognozu za 24. februar, brzo mi je postalo jasno: cijeli Atlantik je bio skoro jedna oluja. Najveći strah je u prethodnim danima. Malo prije toga u meni raste lovački instinkt, onda želim da napadnem. Svaki talas je bio na granici. Uveče smo zajedno sjedeli, roštiljali, popili nekoliko piva i samo uživali. Nikada neću zaboraviti ove trenutke.”

Osim surfanja, fudbal je jedna od Steudtnerovih velikih strasti. 2022. godine, trener Liverpoola Jürgen Klopp ga je angažovao kao motivacionog trenera za svoj tim.

(bams)

(spagos)

Povratak labudova

 

“Svi moji labudovi plivaju po jezeru” čini se kao da pjeva Olaf Nieß (57), poznatiji kao “Otac labudova” što je zaista i naziv njegovog radnog mjesta. On je prati svoje čuvene labudove sa Alstera*, nazad u divljinu, nakon što su proveli pet mjeseci u njihovom zimovniku, jednom ogromnom šatoru na Alsteru. Na slici se vidi otprilike oko 120 labudova kako se vraćaju u svoja tradicionalna mjesta parenja, i gdje se brinu o potomstvu - ali također pružaju i divne mogućnosti za fotografisanje.

*Alster je 56 kilometara duga pritoka Elbe i teče kroz južni Holstein i Hamburg. Najpoznatiji i najupečatljiviji dio Alstera je jezero Alster, koje se formira u unutrašnjosti grada Hamburga , a sastoji se od unutrašnjeg i vanjskog Alstera. Objekte oko unutraünjeg Alstera karakteriüu bijele fasade i bakrom pokriveni krovovi poslovnih zgrada.

(msn)

(NovaSlobosa.ba)

Svjetski dan planete Zemlje

 

Evropa se zagrijava najbrže od svih kontinenata, a dana s “toplinskim stresom” je sve više, upozoravaju stručnjaci uz Dan planete zemlje koji se obilježava 22. aprila.

Temperature u Evropi bile su iznad prosjeka jedanaest mjeseci 2023. godine.

Stoga su u središtu Svjetskog dana planeta Zemlje, koji se od 1970. godine obilježava 22. aprila, pozvali na smanjenje upotrebe plastike. U međuvremenu, novi izvještaj pokazao je da toplinski valovi u Evropi odnose 30 posto više smrtnih slučajeva nego prije dvije decenije.

Ovogodišnji Svjetski dan planete Zemlje odvija se pod sloganom “Planetom protiv plastike” i skreće pažnju na prekomjerne količine proizvedene i odbačene plastike. Istovremeno nastoji potaknuti svjetski pokret za temeljito smanjenje upotrebe i proizvodnje plastike.

U posljednjih deset godina proizvedeno je više plastike nego u cijelom 20. vijeku, a industrija planira eksplozivan rast za neodređenu budućnost.

Aktivisti za zaštitu okoliša stoga pozivaju na smanjenje proizvodnje plastike za 60 posto do 2040. s krajnjim ciljem osiguravanja budućnosti bez plastike za buduće generacije. Posljednjih godina njegova je proizvodnja narasla na više od 380 milions tona godišnje.

Služba Evropske unije za praćenje klimatskih promjena Kopernikus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavili su novi izvještaj koje pokazuje da temperatura u Evropi značajno raste. To rezultira sve većim brojem dana kada je “toplinski stres” nepodnošljiv.

Prema izvještaju, temperature u Evropi prošle su godine bile najviše ili druge najviše od početka mjerenja, navodi “The Guardian”.

“Evropljani danju pate od neviđenih vrućina, a noću su pod stresom zbog neugodne vrućine. U dvije decenije broj smrtnih slučajeva zbog vrućina u Evropi porastao je za 30 posto”, zaključuje se u zajedničkom izvještaju dviju organizacija.

Posljednji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Evropi za 2,3 Celzijusa više od predindustrijskih razina, a na globalnom nivou temperatura je porasla za 1,3 Celzijusa.

Evropa se stoga zagrijava najbrže među svim kontinentima, gotovo dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Temperature u Evropi bile su iznad prosjeka jedanaest mjeseci 2023, a septembar je bio najtopliji od početka mjerenja.

Zbog vrućeg i suhog vremena bilo je i više požara, posebno u mediteranskim zemljama poput Portugala, Španije i Italije. Grčka se prošle godine borila s najgorim požarom u historiji EU-a koji je gorio na površini od 96.000 hektara, dodaje se u izvještaju.

S druge strane, jaki pljuskovi uzrokovali su i velike poplave. Evropa je prošle godine bila oko sedam posto vlažnija od prosjeka u tri decenije, a čak trećina riječne mreže kontinenta premašila je prag poplave.

“U 2023. Evropa je svjedočila najvećem požaru dosad, jednoj od najkišovitijih godina, zagrijavanju mora i razornim poplavama velikih razmjera”, rekao je Karlo Buontempo, direktor Kopernikusa.

Trošak ekonomskih gubitaka povezanih s vremenom i klimom procijenjen je na više od 13,4 milijarde eura 2023. godine u Evropi. Izvještaj ne daje podatke o broju smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 2023., ali naučniciprocjenjuju da je 70.000 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom u cijelom svijetu 2022. godine.

(BHRT)