Osvajanjem
olimpijskog zlatnog odličja u Helsinkiju 1952. godine, kada je finalu
savladala čuveni jugoslovenski tim (2:0), mađarska „laka konjica“ je
nagovještavala da će voditi glavnu riječ i na Svjetskom šampionatu dvije
godine kasnije u Švajcarskoj.
I tamo je, zaista, silovito jurila. I
bez velikih napora preskakala sve prepreke. U tom nezadrživom naletu,
četa Ferenca Puškaša je prosto pregazila tim SR Njemačke- 8:3! I
sticajem okolnosti, oni su se jedni na druge namjerili i u finalu. I u
ovoj presudnoj bici za titulu najboljeg na Zemlji, Mađari su ponovo bili
na domaku novog triujmfa. Jer, bili su u vodstvu od 2:0! Taj rezultat
nije, međutim, pokolebao njemačku armadu. Njena upornost i visoka
borbenost snove su pretvorile u javu. Ona je u presudnoj bici izašla kao
pobjednik (3:2). I prvi put upisala svoje ime u svjetske šampione.
Mala utjeha „plavima“
I tako su momci SR Njemačke sa najvrijednijim fudbalskim trofejom
optrčali počasni krug. Evo tih junaka: Turek, Posipal, Kolmajer, Ekel,
Lajbrih, Maj, Ran, Marlok, Oskar Valter, Fric Valter (kapiten), Šefer.
Dok su se oni radovali, na drugoj strani su tugovali Mađari: Grosič,
Buzanski, Lantoš, Božik, Lorant, Zakarijas, Čibor, Kočiš, Hidekuti,
Puškaš (kapiten), Tot. Na trećoj poziciji bili su Austrijanci.
I neka utjeha za Jugoslovene što su na tom svjetskom skupu izgubili
od SR Njemačke-0:2! Tu kapitulaciju potpisali su Vladimir Beara,
Branko Stanković,Tomislav Crnković, Zlatko Čajkovski, Ivica Horvat,
Vujadin Boškov, Miloš Milutinović, Stjepan Bobek, Rajko Mitić, Bernard
Vukas, Branko Zebec.
„Plavi“ su prethodno odradili dvije bitke. Francuska je pobijeđena sa
1:0, pogotkom Milutinovića, dok je sa Brazilcima rezultat bio
miroljubiv- 1:1, strijelac Zebec. Protiv „trikolora“ nastupili su Beara,
Stanković, Crnković, Z.Čajkovski, I.Horvat, Boškov, Milutinović, Bobek,
Mitić, Vukas, Zebec. U duelu sa „kariokama“ izostao je Bobek, a igrao
je Dionizije Dvornić.
Mujić kao džentlmen
Šesti svjetski šampiomat u fudbalu bio je u Švedskoj 1954. godine. Tamo se, poslije kvalifikacija, plasirala i Jugoslavija.
Na top putu imala je dvije prepreke. Sa Grčkom u Atini obje mreže su
ostale netaknute. I u Bukureštu sa Rumunijom podjela plijena, ali je
bilo golova - 1:1, autor „plavog“ bio je Mujić. I sa jednima i sa
drugima mečevi su bili u Beogradu. I u oba uzašli kao pobjednici -
protiv Grčke 4:1 (strijelci Mujić dva, Petaković i Krstić), a sa
Rumunima 2:0 (pogotke je postigao Milutinović). U tim bitkama
učestvovali su Vladimir Beara, Tomislav Crnković, Anton Herceg, Vujadin
Boškov, Ljubomir Spajić, Dobrivoje Krstić, Zdravko Rajkov, Todor
Veselinović, Rajko Mitić, Bora Kostić, Bernard Vukas, Branko Zebec,
Bruno Belin, Miloš Milutinović, Muhamed Mujić, Ilijas Pašić, Aleksandar
Petaković, Vasilije Šijaković, Tomislav Kaloperović, Radivoj Ognjanović.
Prije odlaska u Švedsku, Mujić je povrijeđen. Pa ipak, zbog njegovih
igara i zasluga u kvalifikacijama savezni kapiten Aleksandar Tirnanić
Tirke imao ga je na svom spisku za put za Svjetsko prvenstvo. Ali, ovaj
Mostarac, kao pravi džentlmen svoje mjesto ustupio drugome. Popularni
Hamić nije želio da povrijeđen bude samo kao gledalac!
Brazilci, najzad, najbolji
Najzad i Brazilci su ostvarili toliko željeni cilj. U Kraljevini Švedskoj krunisani su u fudbalske kraljeve.
U finalnoj bici, na koljena su bacili ambiciozne i poletne domaćine ovog planetarnog fudbalskog nadmetanja - 5:2!
Ovdje je, istovremeno, rođena nova fudbalska zvijezda. Riječ je o
17.godišnjaku, najboljem fudbaleru svih vremena. Pogađate o kome je
riječ? To je, naravno, Edison Arante Do Nascimito - Pele. I on je u bici
za trofej jednom zatresao mrežu švedskog golmana.
„Ljudi kažu da je to moj važan gol, ali da je važniji onaj
hiljaditi“, tako je otprilike kazivao nedavno, i podsjetio da je
suparničke mreže pogodio čak 1.283 puta
A, evo, i tima „karioka“ iz finala, onog što je svojoj zemlji podario
prvu titulu prvaka svijeta: Gilmar, Đ.Santos, N.Santos, Zito, Belini,
Orlando, Garinča, Didi, Vava, Pele, Zagalo.
Treći su bili Francuzi, koji su pregazili tim SR Njemačke- 6:3!
Dragan Miladinović
(prijeratni urednik mostarske Slobode)