Montag, 31. Juli 2023

Svijet gori – Ljeto ekstrema

 


Ljeto ekstrema

Dugotrajni toplotni talasi sa rekordnim temperaturama, suše, razorni šumski požari, glečeri koji se brzo tope: pregled situacije na planeti.


U Grčkoj je danima u upotrebi 100 vatrogasnih aviona i helikoptera. Međutim, požar nije moguće staviti pod kontrolu. Situacija na popularnom ostrvu Rodos je posebno loša. Šumski požari trenutno bjesne i u drugim zemljama kao što su Turska, Albanija, Italija i Tunis. U Alžiru je plamen već odnio desetine života.

10 posto hotela na Rodosu je uništeno u plamenu.

150 kvadratnih kilometara šume i poljoprivrednog zemljišta je uništeno.

70 posto svih šumskih požara širom svijeta događa se u Africi. Svake godine ovdje izgori oko 300 miliona hektara.



U Kanadi je do sredine jula izgorjelo 10 miliona hektara šume - što je površina veća od Austrije.

U Kanadi trenutno bjesni 500 šumskih požara. Pola toga je van kontrole.

100 miliona ljudi je pogođeno oblacima dima.

Požari u Kanadi su do kraja juna oslobodili 600 miliona tona ugljen-dioksida.



Prema trenutnim klimatskim modelima, nivo mora će do 2150. godine porasti za 1,4 m.

More oko Irske je u julu bilo 5°C toplije nego inače. Temperatura u sjevernom Atlantiku je u junu bila 0,9 stepeni iznad višegodišnjeg prosjeka.

Temperatura mora dostigla je 36,1°C u Johnson Keyu blizu Floride.



Globalna temperatura u junu bila je 0,5°C iznad prosjeka. Prema Evropskom programu za posmatranje Zemlje Copernicus, jun 2023. bio je najtopliji mjesec od kada je počelo mjerenje.

60.000 žrtava stradalo je od vrućine u Evropi 2022.

Temperatura je 18. jula u Rimu dostigla 41,8°C. Novi rekordi izmjereni su na Majorci i Kataloniji sa 44,5 odnosno 45,4 stepena.



Samo u Amundsenovom moru na zapadnoj obali Antarktika od 1996. otopilo se 3 triliona tona leda. Arktičke temperature su rasle 4 puta brže od globalnog prosjeka u posljednjih 40 godina.

Na Arktiku bi do kraja vijeka temperatura mogla biti 15°C više. Optimističnije prognoze pretpostavljaju povećanje od šest stepeni.

(news)

(NovaSloboda.ba)

(spagos)

Održani tradicionalni 457. skokovi sa Starog mosta u Mostaru

 










Pobjednici su Evald Krnić i Igor Kazić

Evald Krnić iz Podgorice u disciplini skokova na glavu i Igor Kazić iz Mostara u disciplini skokova na noge pobjednici su ovogodišnjih 457. skokova sa Starog mosta. Oni su u obe serije dobili maksimalan broj bodova, pa su zasluženo svojili pobjedničke pehare.

Krnić i Kazić ponovili su prošlogodišnji uspjeh, kada su svojim skokovima zadivili prisutne na platou ispod Starog mosta, ali i gledalaca pored TV ekrana.

Drugo mjesto u skoovima na glavu osvojio je Ahmet Stupac iz Mostara, kome su ovo bili prvi skokovi, dok je treće mjesto osvojio Dino Bajrić iz Sarajeva.

U disciplini skokova na noge drugi je bio Emel Tiro, a treći Harun Bajgorić, oba iz Mostara.

Na ovogodišnjim skokovima učestvovalo je 18 skakača na glavu i 15 na noge.

Skakaće je ocjenjivao žiri u sastavu Alica Jakirović, Samir Zukanović, Semir Drocić, Branko Bogičević i Irfan Milavić.

Delegat skokova bio je proslavljeni bh. bokser Damir Beljo.

Današnje takmičenje je skokom otvorila 14. godišnja Tara Vesić iz Beograda, koja je prošle godine prvi put skočila sa Starog mosta.

(NovaSloboda.ba)


Iz stare štampe: Švedski princ u Mostaru, 1937.

 


U listu „Vreme” od 28. jula 1937. godine objavljen je tekst o posjetu švedskog princa Eugena Mostaru. Švedski princ je nakon ručka u hotelu Neretva, razgledao grad, a prilikom njegova posjeta Starom mostu, u njegovu čast, nekoliko kupača je izvelo skok sa Starog mosta.


Švedski princ Eugen u Mostaru.

Mostar, 28. jula. Na svom putu po našoj državi, danas je u 1 čas doputovao u Mostar iz Splita princ Eugen Švedski sa pratnjom, u kojoj su se nalazili grofica Binde i dva gospodina.

Princ Eugen otseo je u poznatom mostarskom hotelu “Neretva”. Za njogov boravak u Mostaru brzo je doznao ceo grad, te su se mnogi iskupili pred hotelom želeći da ga vide.

Po svršenom ručku prins Eugen je primio dopisnika „Vremena” i izložio mu svoje utiske sa puta kroz naše krajeve:

Vrlo dobro sam se osećao u vašoj lepoj domovini, rekao je princ Eugen. Za vreme moga dolaska i boravka primetio sam da je vaš narod vrlo simpatičan i gostoljubiv. Prirodne lepote krajeva, kroz koje sam proputovao sa svojom pratnjom, ostavile su na mene veoma lep utisak, te sam srećan što mi se dala prilikada sve ovo izbliže upoznam.

Posle toga princ Eugen izrazio je želju da razgleda znamenitosti i lepote grada, pa je u društvu dopisnika „Vremena” posetio stari rimski most. Nekoliko kupača doznavši da se princ Eugen nalazi na mostu, izveli su nekoliko lepih skokova sa mosta u vodu, sa visine od nekih 20 metara.”


prilog: hotel Neretva 1937. godine

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)


Sonntag, 30. Juli 2023

Iz svijeta – Slike dana

 


Apokalipsa na odmoru

Pijesak dokle pogled doseže. Tirkizna voda. Suncobrani koji daju hladovinu. Mogla je to biti kulisa za odmor iz bajke, plaža na ostrvu Rodos. Ali ostrvao sada leži napušteno, sumpornožuti oblaci zamračuju kopno i more. Čak i helikopter za gašenje požara izgleda kao zlokobni skakavac u sablasnom pejzažu. Zbog razornih šumskih požara, 19.000 ljudi moralo je biti dovedeno na sigurno na Rodos do prošle nedjelje, uključujući i mnoge turiste. Na ostrvskom aerodromu bilo je haotičnih scena. Ozbiljni požari zabilježeni su i u drugim dijelovima zemlje na temperaturama od oko 40 stepeni.



Vrijednost ovaca

Godine 1981, Lady Di je prisustvovala polo turniru koji je vodio njen vjerenik, princ Čarls, noseći crveni džemper. Na njemu je bilo mnogo bijelih ovaca - ali i jedna crna. Nijedan odjevni predmet nikada nije bolje ukazivao na njen položaj u kraljevskoj porodici. Džemper se pojavio i u seriji “The Crown”, "Kruna" i izazvao je kratak hype. Bilo je prikladno da dizajneri džempera sada žele da pronađu ovakav original na tavanu. Priča se da ga je princeza, koja je umrla 1997. godine, pocijepala i zatražila njegov duplikat. Prvi primjerak je sada na aukciji, a procijenjeni prihod: do 80.000 dolara. Novi hobi dizajnera: brojanje (n)ovaca!



Put u neizvjesnost

"Hachayim shelanu tutim": Doslovno, ova hebrejska izreka znači: "Naš život su jagode." Kada ga Izraelci koriste, obično se kaže: Kod nas dobro ide, naš život je dobar. Barem od ponedjeljka, mnogi u zemlji vide stvari drugačije. Novi ustav, koji je desničarska vlada premijera Netanyahua progurala sa svojom parlamentarnom većinom uprkos masovnim protestima, prijeti da poništi podjelu vlasti u dosadašnjoj monolitnoj demokratiji Bliskog istoka. Demonstranti su zbog toga preformulisali „Tutim“ na desnom plakatu u „Putin“. Drugi upoređuje njihovog premijera sa liderom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Petarda Veleža razgalila srca navijača na startu prvenstva

 







Velež – Zvijezda 09 5:0 (3:0)

Stadion Rođeni,

Sudija: Irfan Peljto (Sarajevo)

Žuti kartoni: Ristanović, Veličković, Raca (Zvijezda 09)

Strijelci: 1:0 Šturm (20′), 2:0 Anđušić (25′), 3:0 Krajnc (27′), 4:0 Mlinarić (59′), 5:0 Le’ai (88′)

Velež: Hadžikić, Oreč, Hrkač (od 40′ Zvonić), Anđušić, Mlinarić, Džafić (od 59′ Haskić), Kadrić (od 59′ Šikalo), Šturm, Halilović (od 72′ Vukčević), Mahmić, Krajnc (od 72′ Le’ai).

Zvijezda 09: Jelovac, Janković (od 57′ Bačić), Ristanović, Tomanović, Raca, Matić (od46′ Blažević), Gavrić (od 70′ Milanović), Subašić, Veličković, Sliman (od 46′ Savić), Maksimović (od 70′ Karaklajić).


Velež je petardom započeo novo prvenstvo fudbsle Premijer lige BiH i razgalio srca svojih navijača, a poseban kuriozitet je da su se u strijelce upisala trojica debitanata – Šturm, Krajnc i Mlinarić.

Rođeni su na otvaranju nove fudbalske sezone Premijer lige BiH protiv Zvijezde 09 prikazali odličnu igru, koja je rezultirala sa tri gola u mreži Jelovca.

Od prvog minuta, Rođeni su atakovali prema golu gostiju. U 6. minuti, šansa za Krajnca, ali je Jelovac krajnjim naporom izbacio loptu korner.

Četiri minuta kasnije, ponovo je u šansi Krajnc, lopta završava u korneru.

U 12. minuti, u prilikama su Mlinarić i Anđušić, ali je Jelovac oba puta sjajno intervenisao.

Terenska inicijativa Veleža krunisana je vodećim golom u 20.minuti. Na odbijenu loptu natrčao je Klemen Šturm i udarcem lijevom nogom zatresao mrežu Jelovca – 1:0.

Pet minuta kasnije, lijepu akciju, koju su započeli Hrkač i Oreč, efektno je završio Nemanja Anđušić – 2:0.

Golijada je nastavljena dva minuta kasnije, kada je Alen Krajnc poslao loptu ize leđa Jelovca- 3:0.

Dobra igra Veleža nastavljena je i u drugom nastavku. Lijepu akciju Šikala, debitantskim golom završio je Mihael Mlinarić – 4:0.

Rapsodija Veleža krunisana je petim golom u 88.minuti. Akciju Šikala I Haskića,golom je završio Raphael Le’ai za veliko slavlje na tribinama.

(NovaSloboda.ba)

Održana Šlaufijada 2023.

 







fotografije portali, facebook

Mostarci na šlaufima niz Neretvu veslali papučama, rukama i tavama


U Mostaru je održano takmičenje u veslanju na šlaufima niz Neretvu, gdje su takmičari izazivajući smijeh publike veslali rukama, papučama, a neki dosjetljiviji su Neretvu grabili čak i tavom da bi brže stigli od Bunura do Starog mosta.

Ovo je tradicionalna manifestacija koja se nakon dugogodišnje stanke prije tri godine vratila na Neretvu u okviru proširenog programa tradicionalnih skokova sa Starog mosta u Mostaru.

Veslajući na šlaufima točkova za kamione, bagere i druga prevozna sredstva, čim je ko stigao niz Neretvu se titulu pobjednika borilo osam ekipa, a bez obzira na nagrade svi su apsolutno uživali u ovoj zanimljivoj utrci izazivajući smijeh okupljenih građana i turista u Mostaru.

Ermin Zukanović Kima, inače nekadašnji šampion mostarskih skokova, koji je, u ime Kluba skakača u vodu "Mostari", zadužen za "Šlaufijadu", kaže kako je ova manifestacija od velikog značaja i da joj je cilj vratiti mlade na Neretvu, druženja uz mostarsku rijeku i Stari most te očuvati kulturu življenja u tom gradu.

"Današnja šlaufijada je prošla u najboljem redu, što je najbitnije. Imali smo osam ekipa, dvije su odustale radi tehničkih problema s njihovim šlaufima, ali je bila uspješna jer je okupila mlade na Neretvi", kazao je Zukanović za Klix.ba.

Prvo mjesto je osvojila ekipa "Caffe Bar Forza", drugo mjesto ekipa pod nazivom "Ševaš njive", dok se za treće mjesto izborila ekipa pod nazivom "Taxi boat old bridge".

Manifestaciju su podržali mnogi sponzori, te je za pobjednike organizovana i svečanost dodjele nagrada, ali nakon takmičenje uz Neretvu ispod Starog mosta su svi slavili, jer kako kažu najvažnije je bilo učestovati i dobro se zabaviti, što je i cilj ove manifestacije.

(klix/20230729)

Iz stare štampe: “Pisma sa Balkana”, 1936.

 


U holandskom magazinu "Meisjesleven", iz 1936 godine, objavljen je tekst pod naslovom “Pisma sa Balkana”: Ovdje donosimo dio teksta koji se odnosi na Mostar.


"Vozili smo se duž poznate rijeke tamno plave boje, koja se bijesno pjenila i oko pet sati smo ušli u grad, u kojem ćemo prenoćiti u hotelu. Mostar. Ime znači grad most. Prvi dio našeg putovanja je završen s ovim, ali utoliko su naša očekivanja za sljedeći dan bila velika. Kad stignete na jugoslavensku stanicu, odmah upadnete u neku vrstu istočnjačke buke od nosača, šofera, vodiča i hotelskih ljudi koji su užasno nametljivi. Budich me vodio kroz to što je brže moguće i ušli smo u Hotel President Wilson.

Sljedeće jutro smo imali vremena do devet sati, da vidimo nešto više od Mostara. Nema puno da se kaže o njemu. Ima nekih stvari koje se turistima žestoko reklamiraju u Dubrovniku, ali ispalo je da nema ništa više osim jednog prelijepog starog mosta. U knjižari, prije nego smo izašli, dva gospodina su raspravljali da li je to rimski ili turski most.

Tu je i džamija sa dvorištem i starom fontanom za pranje i slične stvari, kakve sam vidjela ljepše u Sarajevu. Jedna stvar koja me je zainteresovala, je tamno-plavi domino (vrsta ogrtača s kapuljačom op.p.) od somota, koje neke žene nose i oni imaju visoko podignutu kapuljaču iznad glave. Ne možete vidjeti lice, jer žene hodaju pokrivene ili s velom. Ta vrsta domina se nosi samo u Mostaru i nigdje drugo.


Fotografija, Mostar 1936. iz časopisa


priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)


Samstag, 29. Juli 2023

U susret 457. skokovima sa Starog mosta – crtice o skokovima iz starih putopisa i štampe

                         

 


1. Evlija Čelebija -- “Seyahatnâme”, 1664

"Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeći u čardaku, promatraju kako mnoga smiona djeca stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrče i skoče s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice praveći svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije. Jedni skaču strmoglav, drugi sjedeći alaturka, a neki opet skaču u vodu udvoje, utroje i odmah srećno izlaze na obalu uspinjući se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka"


2. Moriz Hörnes -- “Dinarische Wanderungen, Cultur und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina”, 1894

Neretva je ovdje tako duboka da se hrabri momci odvažuju da za malu naknadu, s najviše tačke mosta, visoke devedeset stopa iznad površine vode, skoče na glavu u rijeku koja juri. Pravi podvig koji izaziva jezu čak i odvažnim plivačima, kada s ove vrtoglave visine pogledaju dolje među kamene gromade u uskom koritu rijeke.”


3. „Muško pjevačko društvo u Mostaru“ – novine „Bošnjak“, 1894

Poslije objeda izletnici se rastrkaše gradom, da vide šta je vrijedno pogledati. Izmegju ostaloga osobito je stara ćuprija, sagragjena u prvo vrijeme provale Osmanlija u našu domovinu, zanimala mostarske gostove, koji se živo čugjahu, čuvši, da djeca za deset novčića skaču sa vrha ćuprije u vodu.”


4. Anton de Waal -- “Reisebilder aus Bosnien”, 1895

Pristup mostu s obje strane je kroz stare odbrambene kule. Vlasti Mostara stale su ukraj smionoj zabavi mladih, koja se sastojala u tome, da su dječaci skakali s vrha mosta, s visine oko 20 metara, u dubinu bijesne Neretve ispod mosta.”


5. dr. Mihailo Polit-Desančić -- “Putne uspomene”, 1896

Siđem se od srpske crkve opet u varoš i uputim se znamenitom starom mostu preko Neretve-onom mostu od kojeg je i Mostar svoje ime dobio. To je most vrlo visok, a Neretva je tu vrlo duboka, pa se nađe ipak koji detić da skoči sa velike visine mosta u Neretvu pa da ispliva.”


6. dr. Ante Tresić Pavičić -- “Bosna i Hercegovina-Putopisne crtice”, novine “Dom i sviet”,1896

Neretva je pod mostom veoma duboka, pa su djeca sa najveće visine mosta ljeti skakala u nju, da se kupaju, na užas prolaznika. Da zaprieči nesreće, vlada je dala ograditi most na vrhu s jedne i s druge strane oštrom željeznom pregradom, i tako sad ne mogu djeca skakati, od straha da se ne nabodu na šiljke.


7. Julije Kempf -- “Putopisne crtice iz Bosne i Hercegovine-od Save do Adrije”, 1898

Jednom mu je samo zaprijetila pogibelj od poplave, ali je ipak ostao čitav. S njega su znali dječaci kod kupanja skakati u duboku Neretvu, dok tu pogibeljnu šalu nije oblast zabranila.”


8. Milena Preindlsberger Mrazović -- “Bosniches Skizzenbuch”, 1900

Ipak, Neretva zaslužuje posebnu pohvalu za ljepotu, koju ona osobito poklanja prilikom pogleda odozgo, s vrha mosta. Ona je ispod mosta duboka, djeca se zabavljaju skačući s mosta, uživajući na raznovrsnim formacijama obale. Neretva se provlači kroz horizontalno slojevite stijene, dijeli naizgled slobodno stojeće plutajuće plaže, formira grebene i pećine, kopa galerije i povlači velike gromade u korito, a njeni talasi ponekad šume, a ponekad huče.”


9. Blažena Křížková -- “„Tři obrázky ze slovanského jihu/Den v Mostaru”, novine “„Nové pařížské mody”, 1901

Prelazimo most, koji nadvisuje Neretvu jednim smjelim lukom. To je opet djelo Rimljana koji su vladali svijetom. S najviše tačke visokog luka, dječaci ljeti skaču u Neretvu. Za novčić koji mu je dao stranac, usuđuje se skočiti u dubinu od 20 metara. Ali mostarski policajac to ne smije vidjeti.”


10. Novine “Osvit”, 1907

... skakanje u Neretvu sa Starog mosta opet je počelo. Ozbiljno opominjemo one kojih se to tiče, da već jednom stanu na kraj, jer je upravo nelijepo vidjeti one što skaču ...”


11. Dušan Mil. Šijački -- “S Avale pod Lovćen-kroz Bosnu i Hercegovinu”, 1910

Stao sam na sred mosta i posmatrao kako sumorna Neretva huči udarajući od svoju kamenitu obalu i stenje u samom koritu, koje zadržava brzu vodu i praveći male slapove pruža lepu sliku. Korito Neretve, kada ga posmatrate sa mosta, čini se kao provalija. Pa ipak se čila mostarska omladina ne ustručava, da sa te visine, pri kupanju, glavački skače u reku. Takvi vratolomni skokovi najmiliji su sport mostarske srpske mladosti i iako je to, iz opravdanih razloga, policiski zabranjeno.”


12. Novine “Česká hospodyně-illustrovaný časopis rodinný”, 1913

Šetamo glavnom mostarskom arterijom zvanom “Glavna ulica” do antičkog mosta iz rimskog doba. Ovaj spomenik stoji 19 m iznad površine hladne smaragdno-zelene rijeke Narente. Nekoliko muslimanskih "dječaka" trčkara okolo i nerazumljivim riječima nudi skok s mosta u zeleni tok zamamne Narente, koja svoje vode valja preko golemih gromada, a za mali bakšiš.”


13. Ignat Herrman – “Na čerstvem vzduchu, drobne vzpominky z minulosti”, 1913

Razumije se da nas je doveo i do takozvane „rimske“, a zapravo turske ćuprije, koja se pruža u jednom luku dvadesetak metara iznad rijeke Neretve. Ovdje nam je ispričao kako su dječaci skakali sa mosta za puki krajcer, bacali se u prozirnu vodu dole u dubinu, a turisti su neumorno bacali krajcere u rijeku da se nagledaju ovog vratolomnog pozorišta. Ali sada su te stvari zabranjene, pa mališani samo mole za krajcere.“


14. Novine “Hlas národní obrany-Vojenský list”, 1924

Preko Neretve vodi "stari rimski most", veličanstvena je to građevina, ali je ipak iz vremena turske vladavine, iz 1566. godine. Ispod mosta Neretva je sužena, i često jedva da teče između ogromnih stjenovitih gromada. Djeca skaču s mosta u rijeku pred strancima za malu nadoknadu.”


15. “Sezona kupanja i žega” - novine “Jugoslovenski list”, 1927

Obala Neretve je posjećena mnogobrojnim svijetom bez razlike spola, a naručito je živo oko Starog mosta, pod kojim se kupa svaki dan nekolike stotine muškaraca i ženskinja. Priča nam kafanar koji u blizini mosta drži svoju kafanu, da je za njegov posao isplatnija jedna ljetna sezona, nego sve tri druge, dok je kod drugih obratno. Stari most, koji je visok 19-20 metara pun je svjetine, koja uživa gledajući, kako neki kupači skaču sa mosta uprkos tolike visine.”


16. “Filmska snimanja u Mostaru”- novine “Vreme”, 1927

Juče je jedna njemačka filmska družina snimala interesantne delove grada Mostara i okoline. Četiri puta je snimljen jedan dečko koji je skakao u Neretvu sa mosta iz visine od 30 metara.”


17. “Dječak kojeg je štitio Allah”- iz njemačkih novina, 1931

Prilikom njegovog boravka u Jugoslaviji naš izvjestilac je posmatrao jednog mladog Muslimana u Mostaru, kako skače sa 25 m visokog Rimskog mosta u tekuću Neretvu. Naš fotograf želio je ovaj smjeli skok uhvatiti kamerom, a momak se izjasnio da je spreman ponoviti skok za 5 dinara (25 pfeninga). Samo što ovo umjetničko djelo nije bezopasno, jer je Neretva na ovom mjestu prilično plitka, i skakač mora biti siguran u sebe da iz divlje rijeke izroni prije nego što dotakne dno.

Na pitanje da li se plašio ovakvog skoka mladić je odgovorio: Allah me štiti! I krenuo prema mostu bez oklijevanja, da izvede još jedan skok. Fotograf je napravio ovu sliku mladog Muhamedanca, kojeg je Allah štitio za 25 pfeninga."


18. “Stari most u Mostaru”-novine “Novi behar”, 1931

1669. godine dođe u Mostar jedan pehlivan “imenom i ličnošću Šahin (soko)”, prebaci konop s jedne kule na drugu i pređe po njemu sa svojim učenicima. Bio je iznad Neretve 50 metara. Postoji o tome pjesma od 20 distihona, koju je spjevao suvremenik toga događaja Husami (Husejn Čatrnja), a i narodna pjesma o tome govori.

Danas nema pehlivana (ekvilibrista) koji bi prelazili preko konopa na tolikoj visini (na našoj slici se vide obje kule), ali ipak ima djece, koja ljeti, kada “zvizdan” upeče, skaču s mosta u Neretvu da se rashlade.”


19. “Švedski princ Eugen u Mostaru”-novine “Vreme”, 1937

Posle toga princ Eugen izrazio je želju da razgleda znamenitosti i lepote grada, pa je u društvu dopisnika “Vremena” posetio stari rimski most. Nekoliko kupača doznavši da se princ Eugen nalazi na mostu, izveli su nekoliko lepih skokova sa mosta u vodu, sa visine od nekih 20 metara.”


20. “Et spring for 2 dinara-Skok za 2 dinara”- danske novine “Nordjyllands Social-Demokrat", 1937

"Fotografija je iz Mostara u Jugoslaviji, gdje mladići zabavljaju turiste skačući u rijeku Neretvu sa prelijepog Rimskog mosta. Cijena da vidite skok je 2 dinara."


21. “Kroz osiroteli Mostar”- novine “Pravda”, 1937

"Mostarske "liske" su postale čuvene..."Liska", u stvari, znači isto što kod Podgoričana "cikotić", kod Sarajlija "jalijaš" ili kod Splićana "mulac".

Mostarska "liska" prilazi putniku i zaustavlja ga bez obzira na bon-ton. Ponudi se za pratioca kroz grad...Pritom obeća da će putniku pokazati ono što nije "beli ni u snu vidio". Ako pristanete odvešće vas do Starog mosta, koga od vode razdvaja visina od 33 metra. Bez obzira na godišnje doba, "liska" će se ponuditi da skoči sa vrha mosta u vodu i da za pet minuta opet bude kod vas, samo ako pristanete da mu date "honorar". A on nije suviše skup. Tražiće vam u zimsko doba 10 dinara, u proleće i jesen 5 dinara a za vreme leta svega 2 dinara. Od toga on živi. Od njegovog vratolomnog skakanja sa 33 metra visine u hladnu Neretvu često puta se izdržava i neka stara i iznemogla žena ili starac-roditelji našega "liske".

Ali...Mostar se zabavlja...Plava Neretva protiče uvek istim tokom i peva istu pesmu."

22. “Turisti filmuju naše kupače koji skaču sa mosta” – novine “Jugoslovenski list, 1939

Jučer je doputovala u Mostar jedna grupa turista iz Njemačke, koji nose sobom aparate za filmovanje. Ova grupa turista zadržala se u toku dana duže vrijeme na mostovima u gradu s kojih naši omladinci-kupači skaču u Neretvu smjelo i odvažno, filmujući pojedine akrobatske momente.”


23. “Hercegovina i Hercegovci-Mostar”- novine “Vreme”, 1940

Svi su dobri plivači, jer u hladnoj i brzoj Neretvi ne samo što treba biti dobar plivač nego i zdrav, da ga ne uhvati grč, da ga ne zahvati vir, da ne udari od kamenje, kada skače sa hridina, kada ih preskače po nekoliko metara…Kada se penje na Stari most i skače u Neretvu sa visine, koliko mi se čini, od sedamnaest metara…I ništa mu! Opklada je litar rakije!

24. “Jeste čovjek kao ptica”- novine “Sloboda”, 1971

U pauzi skokova da čujemo nekog od prisutnih. Evo šta kaže 54-godišnji Mostarac, Salko Begović, vidno obradovan:

-Ovi mladići dobro skaču, ali i u moje vrijeme, tamo negdje 1932-1933 bilo je dobrih skakača. Samo kad se sjetim rahmetli Džemala Voljevice ili Neđe Milivojevića zvanog Ruka. Trebalo je njih vidjeti kada su skakali.”


(prevodi: Armin Džabirov)

fotografije: Skok sa Starog mosta, 1931. godine, i Skok sa Starog mosta, iz danskih novina-“Nordjyllands Social-Demokrat", 1937

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)


Uoči 457. skokova sa Starog mosta u Mostaru

 




Okončane su i posljednje pripreme za 457. skokove sa Starog mosta u Mostaru.

Organizator, Klub skakača u vodu Mostari na današnjoj konferenciji za medije najavio je niz događaja, među njima i centralni koji će započeti u nedjelju, 30.jula, u 16 sati.

Očekuje se velika posjećenost s obzirom na veliki broj gostiju iz svijeta koji trenutno borave u Mostaru, dok će konačan broj takmičara biti poznat pred sami početak skokova.

Očekuje se nastup skakača iz gotovo svih zemalja regiona, tako da će skokovi ponovo imati međunarodni karakter.

Delegat ovogodišnjih skokova je glumac Narodnog pozorišta Sarajevo Aleksandar Seksan, a predsjednik stručnog žirija je Alica Jakirović. Članovi stručnog žirija su skakači veterani, osvajači nagrada: Irfan Milavić, Samir Zukanović, Semir Drocić i Branko Bogićević.

"Sretni smo što naš Mostar ponovo ima 'lastu'. To je Ahmed Stupac, mladi skakač, za koga se nadamo da će nastupiti s obzirom da se povrijedio prije dva dana. Raduje činjenica da nakon deceniju pauze imamo domaćeg skakača na glavu", rekao je predsjednik Kluba skakača u vodu Mostari Lorens Listo.

Skokovima će prethoditi tradicionalna "Šlaufijada", za koju je zadužen jedan od najboljih nekadašnjih skakača Ermin Zukanović. Dosad se prijavilo deset posada, a svi zainteresirani imaju mogućnost prijave do samog održavanja. Zadatak takmičara je da se na gumama od kamiona spuste i doveslaju od Bunurskog do Starog mosta.

Članica Predsjedništva KSV Mostari Adela Gosto pohvalila je podršku Grada Mostara i Sportskog saveza, koja je, kako je navela, velikodušna.

"Vlasti su napokon shvatile značaj skokova i za turizam i za kulturu, ali, naravno i za sport", kazala je Gosto.

Predsjednik Sportskog saveza Grada Mostara Senad Kevelj naveo je da skokovi sa Starog mosta nisu samo takmičenje, već historija grada.

"Mi koji ovdje živimo znamo koliki je značaj i Starog mosta i skokova. Zadovoljni smo što je organizacija manifestacije svake godine sve bolja", poručio je Kevelj.

(RaSa/20230728)

Freitag, 14. Juli 2023

Nevjerovatne priče iza poznatih fotografija (10)



Bombaški napad u Oklahoma Cityju, 1995

Sve što je ostalo od pročelja uništene federalne zgrade nakon bombaškog napada na Oklahoma City. Dana 19. aprila 1995., kamion bomba sa gorivom i đubrivom eksplodirala je ispred Federalne zgrade Alfreda P. Murraha, ubivši 168 ljudi. Timothy McVeigh, osuđen za prvostepeno ubistvo u tada najgorem terorističkom napadu na američkom tlu, pogubljen je 11. juna 2001. godine.



Zapečaćeno poljupcem, 1981

Fotografija Charlesa (tada princa od Velsa) kako ljubi svoju suprugu, princezu Dajanu, na balkonu Bakingemske palate u Londonu nakon njihovog venčanja 29. jula 1981. godine, emitovana je uživo na televiziji i snimilo ju je stotine fotografa. Priča iza legendarnog poljupca je da je Čarls zaboravio da poljubi Dajanu ispred oltara, a par je to kasnije učinio na balkonu. Taj trenutak započeo je novu tradiciju kraljevskog vjenčanja koja traje do danas.



Situaciona soba, 2011.

Fotograf Bijele kuće Pete Souza snimio je reakciju predsjednika Baracka Obame i njegovog tima za nacionalnu sigurnost u "Situation Room"Situacionoj sobi Bijele kuće 1. maja 2011. godine, kada je Osama bin Laden ubijen tokom napada američkih mornaričkih foka na upucanog vođu Al-Kaide mrtav u Pakistanu.

Izvori, za svih devet nastavaka: (Rijetke istorijske fotografije) (New York Post) (Istorija) (National Geographic) (Vrijeme) (Marie Claire)

(msn)

Ženka sokola

 

Ženka sokola je bila opremljena uređajem za praćenje tokom njenog putovanja od Južne Afrike do Finske. Putovala je oko 230 kilometara dnevno i išla je pravolinijski afričkim zemljama sve dok nije stigla do pustinje na sjeveru, pa je krenula prema toku rijeke Nila preko Sudana i Egipta. Zatim je izbjegavala let iznad Sredozemnog mora i prešla preko Sirije i Libana jer je izbjegavala let iznad Crnog mora i završila pravu liniju i stigla do Finske nakon 42 dana.

Ne pucajte u ova divna stvorenja selica.

(Damir/20230714)

21. Mostar Blues & Rock Festival





Na otvorenoj sceni OKC „Abrašević“, 14. i 15. jula, održaće se 21. izdanje Mostar Blues & Rock Festivala.

Ovaj festival, koji već godinama dovodi najveća imena regionalne, evropske i svjetske blues/rock scene, smješten na kartu najuticajnijih blues festivala u Evropi, ponovo priprema izuzetno kvalitetan program.

U petak,festivalsku zavjesu diže Blues Caravan, grupa iskusnih mostarskih poklonika bluesa, koji su živim muziciranjem prikupili dovoljno snimljenog materijala za dupli album.

Nakon njih, na pozornicu idu ponovo Mostarci. Britanski The Guardian ih je davno nazvao “balkanskim odgovorom na blues”, što, zbog originalnog pristupa i znalački urađenih aranžmana, Mostar Sevdah Reunion zaista i jeste. Na festivalskom nastupu izvešće najpoznatije numere, ali i kompozicije sa novih albuma.

Philip Sayce je američko-kanadski gitarista, pjevač, tekstopisac, izvođač i producent koji je više puta obarao rekorde Billboardove top liste. Dijelio je binu sa ZZ Top-om i Deep Purple-om, svirao u Jeff Healey Bandu, jedan je od najboljih gitarista svijeta i zadovoljstvo ga je najaviti kao jednog od headliner-a.

Program u subotu počinje nastupom Sunnysidersa, koji su započeli karijeru 2010. godine kao duo pjevača, gitariste, ukuleliste, harmonikaša i tekstopisca Borisa Hrepića Hrepe, dugogodišnjeg hrvatskog profesionalnog muzičara, koji je tokom 80.ih i 90.ih bio član jednog od najpoznatijih hrvatskih bendova Daleka Obala, te pjevačice, udaraljkašice i gitaristice Antonije Vrgoč Rola. Oni su 2010. godine pobijedili su na 2. Croatian Blues Challengeu, a 2011. godine nastupali su u polufinalu 27. International Blues Challengea u Memphisu, SAD. Od tada izdaju 4 albuma, nekoliko singlica, te nastupaju na zapaženim blues festivalima.

Na ovogodišnji Mostar Blues & Rock Festival dolazi još jedan američki bend.

Dudley Taft je bio tekstopisac benda Sweet Water, te član i glavni tekstopisac rock benda Second Coming iz Seattlea (Washington), a 2007. godine je osnovao blues/rock bend pod imenom Dudley Taft Band, sa Scottom Vogelom na bubnjevima i Evanom Sheeleyjem na basu. Njihov prvi CD pod nazivom “Left For Dead” objavljen je u martu 2010. godine s mješavinom originalnih i tradicionalnih blues obrada. John Vermilyea iz Blues Underground Networka albumu je dao pet zvjezdica. U jesen 2017. godine, Taft je nominovan za “Najboljeg gitaristu” od strane European Blues Awards.

Nakon Dudley Taft Banda, dolazi Suzan Santos, koja je proglašena najboljom performerkom 2018. godine od European Blues Awards-a, sa najboljim ženskim albumom u 2019. godini po izboru LA-Critics awards-a, muzičarka koju Blues Blast Magazin naziva “guitar hero”. Nastupala je na mnogim kultnim mjestima sa legendama, između ostalih i sa Billy Gibbonsom. Takav glas, nastup i gitarsko umijeće ne bi trebalo propustiti.

Bez mnogo uvoda i priče, namjerno ostavljeni za kraj 21. Mostar Blues & Rock Festivala, legendarna YU grupa. Vlasnici su bezvremenskih albuma, ostavili muzički pečat mnogim generacijama, svirali na svim velikim pozornicama, bend za koji se već traži karta više.

21. MBRF program

14. juli –  OKC Abrašević (ulaz od 20 sati)

Blues Caravan (BiH)

Mostar Sevdah Reunion (BiH)

Philip Sayce (USA)

15. juli – OKC Abrašević (ulaz od 20 sati)

Sunnysiders (CRO)

Dudley Taft Band (USA)

Susan Santos (ESP)

YU grupa (SRB)

Informacije o ulaznicama

Za ovogodišnje izdanje Mostar Blues & Rock Festivala u prodaji su pojedinačne, dnevne ulaznice.

Cijena dnevne ulaznice je 20KM, a kupiti se mogu u Klubu K 19, u OKC „Abrašević“, od srijede, 5.7. od 10 do 22 sata.

(NovaSloboda.ba)