Mostar 1899, godine: Pogled na ušće, Oručevića ćupriju i Višu djevojačku, fotograf Grzlo Czech

                                     

Nastavljamo s objavljivanjem fotografijama iz 1899. Fotograf je Grzlo Czech.
Divan pogled s iste građevine s koje je snimljena prethodna fotografija. Ovaj put se lijepo vidi Oručevića ćuprija u Jusovini kao i Viša djevojačka škola na Glavnoj.

Na slici još nema Lučkog mosta, koji je izgrađen 14 godina kasnije, 1913. godine.

(Tibor/cidom/20201031)

Dobar pogled na Oručevića ćupriju, prije je tu stajala kamena ćuprija koju je 1893 oštetila Radobolja a onda je 1894-1895 dokrajčio grom...1896 ing. Miloš Komadina pravi na njenom mjestu ovaj željezni most. Opet dobar pogled na Ćejvan Ćehajin mekteb, na kojem su skele i radnici na njima...skroz desno se nazire Kamber-agin mesdžid i vide se dvojica ljudi ispred njega...

(Armin/cidom)

(tehnička obrada, kolor Aid Čizmić)

(spagos)

Krik, na mostarski način

 

KRIK Edvarda Munka prema novim saznanjima ne predstavlja krik osobe sa slike, nego osobu koja je čula i vidjela krik prirode.

Slika do nje je snimljena prošle godine, mislim da ovo drvo nije više tu.

(Emica/facebook/20201029)

Ljudi i običaji – Hallo Haloween

 

Da li se oblačite 31. oktobra uveče i zvonite li na vrata komšija tražeći slatkiše?

Nije baš dobra ideja u aktuelnoj pandemiji korone. Bolje ostati kod kuće i gledati kakav film, to je takođe tradicija Noći vještica. Postoje različiti načini za proslavu Noći vještica. Kako je uopšte došlo do tog običaja? A kako se to slavi u raznim zemljama?

Običaj je star preko 2000 godina

Mnogi vjeruju da Noć vještica dolazi iz SAD-a - ali to nije istina. Michelle Dunne radi na Univerzitetu u Dublinu, gdje istražuje istoriju tradicije u Irskoj. Noć vještica je tamo započeta prije više od 2000 godina. „To je bio jedan od četiri najvažnija keltska praznika ”, kaže ona.

Kelti su bili narod koji je u to vrijeme živio raširen po čitavoj Evropi.

Vjerovalo se u duhove

Veče prije, kao i na dan 1. novembra, Kelti su slavili početak zime - "Samhain". U to su vrijeme mnogi vjerovali da duhovi lutaju zemljom, te da se te noći granica do carstva mrtvih zamagljuje. „Prije nego što bi legli u krevet, zapalili bi vatru u kuhinji. Ostavili bi pripremljenu hranu na stolu, u slučaju da preci navrate ”, kazuje Michelle Dunne.

Kako je Haloween došao do nas?

Noć vještica se slavi 31. oktobra. Činjenica da se ljudi i kod nas također odijevaju za tu noć, zasluga je američkih filmova i serija. Noć vještica su učinili poznatim i u Evropu, prema amerikanki Monique Scheer. Ona je stručnjak za njemačku i američku kulturu. Noć vještica je dobila veći značaj u Njemačkoj tek od 1990-ih. Dan je povoljan, jer je slijedećeg dana praznik, Dan svih svetih. To je državni praznik u nekim državama. Ljudi ne moraju raditi i žele nešto učiniti večer ranije.

U krizi korone, međutim, ta zabava bi trebala biti ograničena.

Rezbarenje čudovišta od bundeve

Jezive i osvijetljene grimase od bundeve apsolutna su potreba za Noć vještica. Ima ih u svim oblicima i bojama. Mašta ne poznaje granice. Na internetu se može pronaći puno prijedloga o tome kako izrezbariti ova jeziva čudovišta od bundeve i kako napraviti odjeću za Noć vještica.

Šta znači ime Haloween

Naziv Halloween razvio se od engleskog naziva za večer uoči Dana svih svetih: All Hallow’ve. To označava narodni običaj u noći od 31. oktobra na 1. novembar. Irski imigranti su običaj sa sobom donijeli u Sjedinjene Države krajem 19. vijeka. Odatle se običaj kasnije vratio u Evropu.

Praznik za djecu i porodicu

U Sjedinjenim Državama, Halloween je uglavnom praznik za porodicu i komšije. Djeca maskirana idu od kuće do kuće. Zgrade su često ukrašeni tikvama ili paučinom. Za većinu odraslih obaveza je da tada imaju dovoljno slatkiša u kući, u slučaju da djeca zazvone na vrata.

Prema Monique Scheer, njemački prijatelji u noći vještica prvenstveno su zabrinuti zbog zastrašivanja: lobanje, vještice i duhovi oblikuju i krase odjeću. Moto u SAD je: „glavna stvar je preobući se“ - Noć vještica je nešto poput karnevala u nekim drugim krajevima svijeta.

Prema Scheer, sasvim je normalno da se kopiraju praznici iz drugih zemlja.

U prilog tome: Ljudi širom svijeta takođe slave Oktoberfest, koji je zapravo festival iz Bavarske u Njemačkoj.

Dakle, samo veselo. I ovog puta oprez!

(express)

(NovaSloboda.ba)

Mostar 1899. godine: Ispred Katoličke crkve, fotograf Grzlo Czech

Idemo dalje s fotografijama iz 1899. Fotograf je Grzlo Czech.

Fotografija ispred Katoličke crkve pred misu. Okupio se brojan puk, neki su sišli do kraka Radobolje za osvježenje.

(Tibor/cidom/ 20201030)

(tehnička obrada, kolor Aid Čizmić, 20201030)

(spagos)

Istraživač starenja kod ljudi dešifrovao je formulu izvora mladosti

 

Prof. Sven Voelpel istraživač je starenja sa Univerziteta Jacobs u Bremenu i autor bestselera.

Oni koji su zadovoljni sobom i svojim životom, koji žive zdravo, puno se smiju i održavaju socijalne kontakte, enormno smanjuju rizik od smrti.

Pandemija korone trenutno nam pred očima ukazuje na smrtnost, potičući na strah od nemoći i propadanja. Nije ni čudo što je istraživač starenja prof. Sven Voelpel (46) trenutno vrlo popularan gost u emisijama sa svojom novom knjigom "Izvor formule mladosti". Njegova teza: "Sedam faktora odlučujuće je za odgađanje procesa starenja i jačanje vlastitog imunološkog sistema: unutrašnji stav, prehrana, vježbanje, spavanje, disanje, opuštanje i socijalni kontakti!"

Svake godine preko 16 miliona ljudi širom svijeta umre prije 70. godine života od civilizacijskih bolesti koje se mogu spriječiti, prema prof. Voelpelu.

Njegovi savjeti:

1. Od alergija, preko dijabetesa do demencije - većinu bolesti nastaje kroz upale, pa čak ih i pokreće. Dok brojne namirnice - poput šećera, proizvoda od pšenice i mnogih životinjskih proizvoda, posebno mliječnih proizvoda - potiču upale u tijelu, druge - poput povrća, voća i začinskog bilja s niskim udjelom šećera - imaju protivupalni učinak.

2. Utješno! U određenom vremenskom periodu možete kvazi „kompenzirati“ slabe tačke u sistemu: Premalo sna kroz zdravu prehranu, ili, nezdravu ishranu kroz dovoljno kretanja.

3. Osjećaj zahvalnosti za ono što imate - familiju, hobije, prijatelje – ono je što pokreće unutrašnji osjećaj sreće i ublažava stres.

4. Znati, kako! Ako želite imati koristi od sadržaja željeza u špinatu, poslužite ga s paprikom ili paradajzom. Zeleni čaj ima posebno protivupalno dejstvo u kombinaciji s limunom. Malo maslinovog ulja s paradajizom potstiče likopen, hvatač loših radikala.

5. Ako se uveče počastite čokoladom ispred televizora, izbjegavajte čips: masnoća u čipsu djeluje tako da se u šećer ne transportuje u ćelije, već masnoća u masne ćelije.

6. Testovi na Univerzitetu Ludwig Maximilians u Minhenu pokazali su da pasterizovano kravlje mlijeko potstiče upalu, dok sirovo mlijeko jača imuni sistem.

7. Ostanite aktivni. Čak i pola sata umjerenog vježbanja dnevno je dovoljno da značajno smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti.

8. Sjedenje je novo pušenje! Oni koji dugo sjede ne samo da češće obole od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, već i češće umiru ranije.

9. Što se tiče spavanja, pet sati je apsolutni minimum. Ali ni s tim ne biste trebali pretjerivati. „Ljudi mlađi od 65 godina koji spavaju više od devet sati noću umiru ranije.

10. Vjerujte u sebe! „U eksperimentu istraživačke grupe sa Univerziteta Jacobs u Bremenu, podijelili smo starije ljude u grupe i rekli jednoj od njih da se oštroumnost, razumijevanje i sposobnost rješavanja problema povećavaju s godinama, a drugoj da se te vještine smanjuju. Prva grupa iznijela je dvostruko više, kvalitativno boljih ideja!" Prema tome, vjerujte da vi to možete, pa šta god bilo!

11. Vrlo uspješni ljudi - Jeff Bezos, Warren Buffett, Bill Gates, Mark Zuckerberg - troše puno vremena na regeneraciju i razmišljanje.

12. Nema svaki trend u hrani smisla! „Chia sjemenke, bogate omega-3 masnim kiselinama, ni na koji način nisu inferiorne u odnosu na laneno sjeme, na primjer. Orasi imaju veći sadržaj višestrukih nezasićenih masnih kiselina od avokada. "

13. Light proizvodi rijetko su zdraviji izbor, jer se često dodaju so, šećer ili drugi aditivi koji zamjenjuju masnoću, koja nosi okus.

14. Treba nam puno manje kalorija nego što smo mislili. Njemačko nutriciono društvo pretpostavlja da prosječnoj odrasloj osobi između 51 i 64 godine, dnevno treba približno 2200 kalorija muškaracima, ili 1700 kilokalorija ženama.

15. Naviknite se na fiksne pauze za piće! Budući da se glad i žeđ izražavaju na sličan način, mnoge ljude zbunjuju njihove naznake.

(express)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Pješačka staza Bibbulmun Track u Australiji

 

Možete li zamisliti, krenuti na put pješke, i da se pred vama nalazi staza duga hiljadu kilometara, te da tu avanturu podijelite na ukupno 58 etapa. I za dobro pripremljene i istrenirane jedan ne baš lagan zalogaj. Širom svijeta ne postoji baš mnogo ovako uređenih staza, Jedna od nji je staza pod imenom Bibbulmunm dugačka 1003 kilometara, a nalazi se u zapadnoj Australiji.

Staza je dobila ime po Bibbulmunu ili Noongaru, autohtonim Australcima koji žive na jugozapadu zapadne Australije. Mitsko biće Wagyl (također Waugal ili Waagal) dolazi iz kulture Noongar i prikazano je na žutim i crnim putokazima Bibbulmun Staze.

Staza:

Staza Bibbulmun vodi od Kalamunde, istočno od Pertha, do Albanyja. Ruta je podijeljena u 58 etapa i vodi kroz gradove Dwellingup, Collie, Balingup, Pemberton, Northcliffe, Walpole i Dansku. Na kraju svake faze nalazi se sklonište zatvoreno s tri strane, prostori za šatore, rezervoari za vodu, WC, kao i stolovi za piknik.

Stazu Bibbulmun održavaju Odjel za parkove i divlje životinje zapadne Australije (DPaW) i Fondacija Bibbulmun Track. Općenito, staza je dostupna tokom cijele godine, ali najbolje vrijeme za pješačenje je u hladnijim sezonama između aprila i početka novembra (tada je u Austrliji zima). Za brdske biciklističke ture postoji zasebna terenska biciklistička staza paralelna s planinarskom stazom, takozvana Munda Biddi Trail.

Istorija:

Ruta je dva puta mijenjana, dijelom i zbog prolaska velikim dijelom kroz šume, za koje je prijetilo da će se vremenom mijenjati zbog šumarstva, vađenja boksita ili izumiranja.

Staza je predložena 1972. Grupe koje su predložile i koje su bile uključene u planiranje s tadašnjim Odjelom za šume zapadne Australije bile su:

Perth Bushwalkers, Western Walking Club, Udruženje omladinskih hostela, Udruženje izviđača Australije (W.A. Division), Grupa za speleološka istraživanja W.A.

Staza je prvi put otvorena 1979. godine, ali treće i konačno ispravljanje i produženje do Albanyja obavljeno je 1998. godine i zadržalo je manje od 10% ranijih poravnavanja.

Staza Bibbulmun staza je samo za hodanje. Nije dozvoljeno kretanje nijednog vozilo na točkovima. Ima paralelnu biciklističku stazu na duge staze - poznatu kao Munda Biddi Trail - koja je otvorena sve do Albanyja, u aprilu 2013. Ova staza se uglavnom nalazi zapadno od staze Bibbulmun.

Dionice staze:

Staza se sastoji od 58 dionica i označena je u pravilnim intervalima trokutastim znakovima, od kojih većina ima simbol Wagyla. Wagyl, ili Dugina zmija, je zmijsko biće iz legende, koje je uobičajeno božanstvo u kulturi Noongar. Svaka dionica je duga približno jedan dan hoda, osim najsjevernijih koje su duge do 150 kilometara (93 milje) ili približno tome, gdje se dionice sastoje od poludnevnog hodanja. Na kraju svake dionice nalazi se grad, ili namjenski izgrađeni kamp. Svaki se kamp sastoji od trostranih skloništa sa drvenim platformama za spavanje, spremnikom za vodu, WC-om, stolovima za piknik i raščišćenim mjestima za šatore. U sjevernoj polovici staze, većina kampova također ima izgrađen roštilj, dok su u južnom dijelu zabranjene vatre na otvorenom.

Staza Bibbulmun prolazi kroz državne šume, nacionalne parkove i druge rezervate, sa samo nekoliko manjih dijelova preko obradivog zemljišta. Prva polovina staze prolazi kroz šume Jarrah na lancu Darling. Zatim se kreće ravnijim visokim šumama Karri sve dok ne stigne do obale u blizini grada Walpole. Ostatak staze prolazi kroz obalnu šumu i šipražje duž južne obale, u nekim dijelovima duž pješčanih plaža.

Gradovi kroz koje staza prolazi su Dwellingup, Collie, Balingup, Pemberton, Northcliffe, Walpole i Danska.

Na slikama:

Pogled na južnu obalu zapadne Australije sa staze Bibbulmun, između Danske i Mirnog zaliva.

Značajke staze uključuju: Mundaring Weir, Područje Monadnocks i Mount Cooke, Dolina rijeke Murray, Karri šume između rijeke Donnelly i Danske

Trnci šume u blizini Walpolea, Obalni krajolik uz južnu obalu, Izložbe divljih cvjetova, životinjski svijet i druga flora i fauna jugozapadne Australije. Morski sisavci uz južnu obalu poput tuljana, dupina i kitova

Stazom Bibbulmun upravljaju Služba za parkove i divlje životinje zapadne Australije pri Odjelu za biološku raznovrsnost, zaštitu i atrakcije i Fondacija Bibbulmun Track, koja je inkorporisana neprofitna organizacija sa sjedištem u zajednici osnovana kako bi pružila podršku odjelu u upravljanju, održavanje i marketing staze kako bi se osiguralo da ona opstane "dugačka staza za šetnju od međunarodnog značaja i kvaliteta". Fondacija prodaje mape i vodiče, nudi savjete za planiranje putovanja, nudi najam opreme i vodi tečajeve o kuhanju u kampu i navigaciji.

Većina ljudi odluči se hodati samo nekim dijelovima staze, jedan ili nekoliko dana zarednom. Dobro pripremljeni hodači, koji prepješače stazu od početka do kraja to obično čine za 6 do 8 sedmica, iako su je neki već prešli za manje od 12 dana. Najpopularnije vrijeme za šetnju stazom je sezona divljih cvjetova u proljeće (septembar - novembar), koja ide od sjevera prema jugu, jer sezona divljeg cvijeća započinje kasnije u južnim područjima. Ljeti vrijeme može biti vrlo vruće i kada je teško pronaći vodu usput, osim u spremnicima za vodu u kampovima. Zima može biti vlažna, posebno u južnim područjima, stoga ljudi pješače stazom najčešće u periodu od marta do decembra.

(reise)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Iz ladice prošlosti – Putnik

Doći u Mostar te 1900-te i nije bilo tako jednostavno, jer odkud god da se krenulo, trebali su dani, bilo konjem, kočijama, kakvim automobilom ili vlakom, ne bi daljina tako presudna, neg vrijeme koje se na njemu provede. Vrijeme „odulji daljinu“ još više, pa se u grad stizalo kako kažu ovdje ni živ ni mrtav. Konačilo se bar po nekoliko puta, a ako se putuje sa „druge strane svijeta“, a to bi daljina koju izdefinira gradski jezik, a znači daljinu van carevine, bilo na koju stranu svijeta, onda se i pod nebom spavalo, jer su veliki dijelovi kroz koje su putevi prolazili bili nenaseljeni.

Obično se mjesecima prije dogovaralo, gdje će se boraviti, pa preko prijatelja, rodbine, poznanika osiguravalo mjesto stanovanja. A to je zahtijevalo puno toga, tko si, odakle si, jesi li sam, zanimanje, zaposlenje, imovno stanje (obiteljsko), svrha boravljenja je bila neizostavna stavka, naravno tko stoji iza tebe, preporuka, osiguravala se ta nekakva finansijska sigurnost. Stanovati u nekoga nikada nije bilo badava ili džabe kako bi se to u Mostaru reklo. Procedura za žene je bila nešto šira, odnosno u sav spektar pitanja ulazila su i ona tipa, udata, udovica, djeca osobito kod bogatije gospode, a preporuka je bila osnova za bilo kakav kontakt. Izdati nekome mjesto stanovanja , moglo je da na stanodavca i kuću navuče il sramotu ili ponos, stoga se jako vodilo računa o tome.

Kada bi se banulo u grad bez najave i prethodnog dogovora, tada bi se mjesta u to vrijeme našlo u hotelima ili konačištima, no to nisu bila mjesta za duži boravak, pa i oni bi imućniji potraživali mjesto da se skrase, u nekoj obiteljskoj kući, nekom stanu za najam ili sobicama za samce.

I tada su postojali samci, radnici, koji bi dolazili trbuhom za kruhom. Njihov smještaj nije bio sporan ukoliko bi našli bilo kakav posao. Spavalo se i boravilo po magazama, štalama, mlinicama, pa i u nekim dućanima. Život iskovan od ranog ustajanja, usluživanja do najkasnijeg konaka, od rada klonulog na stajske samare ili vreće robe u magazama, a nerijetko na podnim daskama dućana ili njihovih izba. Oni koji krov ne nađoše zavlačili bi se pod zgodna avijska vrata, pijačnu robu al samo uz odobrenje čuvara, slamu i sijeno za stoku i konje, od kojih Mejdanske jasle biješe naj zgodnije dok ih vojska neizmjesti tamo pod stoljetne lipe poviše Luft Caffea.

Stoga i ova poštanska karta „Oberlieutenant Alex Hausre Mostar“ iz 1900 god., u kojoj stoji napisano:

„Sretno sam stigao u Mostar, dok se ovdje smjestim kod jedne familije, javiću vam se što prije, Stevo“

(Gugo/Priče iz Mostara i Hercegovine/20201022)

Mostar 1899. godine, Pogled na Priječku čaršiju, fotograf Grzlo Czech

 

Nastavljamo s objavljivanjem fotografijama iz 1899. gofine. Fotograf je Grzlo Czech.
Na red je došla jedna krasna fotografija Priječke čaršije s pogledom na džamiju Tabačicu i Pravoslavnu crkvu.

(Tibor/cidom/20201029)

Za glasanje izvan BiH za Gradsko vijeće Grada Mostara upisana 3.974 birača

 

Centralna izborna komisija BiH poziva birače koji su podnijeli prijavu da glasaju izvan BiH za Grad Mostar, da posjete web stranicu Centralne izborne komisije BiH i provjere da li je njihova prijava odbijena i eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe.

Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj hitnoj sjednici donijela Odluku o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Lokalne izbore 2020. godine za Grad Mostar. Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Grad Mostar naći ukupno 3.974 birač, saopšteno je iz CIK-a BiH.

U skladu sa članom 3.1 stav (2) i (3) Izbornog zakona BiH,  Centralni birački spisak i izvodi iz Centralnog biračkog spiska su javni. U cilju osiguranja tačnosti¸ ažurnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska Centralna izborna komisija BiH objavljuje na svojoj web stranici, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka, Izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Grad Mostar.

Na istoj sjednici, Centralna izborna komisija BiH je donijela i odluku kojom se odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Grad Mostar za 441 birača. Odluka će biti objavljena na web stranici, a u prilogu odluke je baza podataka Centralne izborne komisije BiH o odbijenim prijavama, kojoj se može pristupiti putem unošenja ličnih podataka u aplikaciju “Provjerite status vaše prijave”.

Žalbe na navedenu odluku, koja će danas biti objavljena na  web stranici Centralne izborne komisije BiH, mogu se podnijeti Apelacionom odjeljenju Suda BiH putem Centralne izborne komisije BiH do petka, 30.10.2020. godine do 24 sata. Žalbe se dostavljaju putem faks aparata na broj +387 33 251 329, putem e-mail adrese prijavapp@izbori.ba ili lično u sjedište Centralne izborne komisije BiH, ulica Danijela Ozme broj 7, Sarajevo.

Centralna izborna komisija BiH poziva birače koji su podnijeli prijavu da glasaju izvan BiH za Grad Mostar, da posjete web stranicu Centralne izborne komisije BiH i provjere da li je njihova prijava odbijena i eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe.

(NovaSloboda.ba)

Birački spisak se nalazi na slijedećem linku:

https://www.izbori.ba/Documents/Lokalni_izbori_2020/Mostar/RegistrovaniIzvanBiH_Mostar.pdf

(spagos)

Izvod iz Centralnog Biračkog Spiska za glasanje izvan BiH za grad Mostar

Objavljen je Izvod iz Centralnog Biračkog Spiska za glasanje izvan BiH za grad Mostar

Oni koji su se prijavili za glasanje mogu prekontrolisati da li se nalaze na Biračkom spisku, u tabeli koja se nalazi na slijedećem linku:

https://www.izbori.ba/Documents/Lokalni_izbori_2020/Mostar/RegistrovaniIzvanBiH_Mostar.pdf

(spagos)

Zdravstvene dobrobiti čudesne voćke

 

Imate li visoki krvni pritisak, srčane tegobe ili, pak, muku mučite s lošom probavom?

Sočni, mekani i slatki plodovi smokve s hrskavim sjemenkama iznutra odličan su izbor za sve one koji vode računa o svom zdravlju.

Smokve sadrže prirodne šećere (stoga su se nekada davno koristile kao prirodni zaslađivač), omega-3 i omega-6 masne kiseline.

Usto, obiluju antioksidansima, fenolima, vitaminima, mineralima i topivim vlaknima.

Neki od važnih minerala koje smokva sadrži su kalij, kalcij, željezo, magnezij, mangan i bakar.

Svježe smokve, nakon što ih uberete, brzo propadaju – mogu vam trajati svega dan-dva.

Dobrobiti smokve

Snižava visok krvni pritisak

Mnogi ljudi konzumiraju procesiranu i prerađenu hranu, a to znači da u svoj organizam unose mnogo soli.

Visok nivo natrija u organizmu često dovodi do manjka drugog važnog minerala – kalija.

Disbalans između ta dva minerala okidač je i za nastanak visokog krvnog pritiska.

Upravo smokva obiluje ovim važnim mineralom. I dok je bogata kalijem, siromašna je natrijem, što je izvrsno za osobe s visokim krvnim pritiskom.

Osim što snižavaju krvni pritisak, smokve pomažu relaksaciji i smirenju nervnog sistema.

Stoga, patite li od hipertenzije i nemira, pojedite nekoliko smokava na dan kako biste povisili nivo kalija i drugih izuzetno važnih minerala i vitamina u organizmu.

Djeluje kao prirodni laksativ

Smokve izvrsno potiču probavu zahvaljujući obilju topivih vlakana. Djeluju poput pravog prirodnog laksativa, i to bez štetnih nuspojava.

Sadrže i dobre bakterije – prebiotike, čime pomažu ravnoteži crijevne mikroflore. Sjetite se da zdravlje započinje upravo u crijevima.

Zahvaljujući obilju antioksidansa i laksativnom učinku, smokve smanjuju rizik i od raka debelog crijeva.

Osim što potiču pražnjenje crijeva i čišćenje organizma, smokve, zahvaljujući bogatstvu vlakana, pružaju dugotrajnu sitost, smanjuju osjećaj gladi, kao i rizik od prejedanja.

Odličan su izbor i za sve one koji žele smršaviti, ali naravno, ne biste trebali pretjerivati s njihovom količinom.

Čuva zdravlje srca

Topiva vlakna prisutna u smokvama sadrže pektin, koji snižava nivo lošeg holesterola te čuva zdravlje krvnih žila i srca.

Omega-3 i omega-6 masne kiseline prisutne u smokvama djeluju zajedno tako da smanjuju rizik od srčanih oboljenja, ali i pomažu kod već prisutnih srčanih tegoba.

Smokve sadrže i fenolnu kiselinu, koja ima antioksidativno djelovanje te smanjuje rizik od degenerativnih srčanih i drugih oboljenja.

S obzirom na to da je sezona svježih smokava prošla, valja napomenuti kako je suha smokva jednako zdrava kao i ona svježa.

(slobodna-bosna.ba)

(ljubusaci.com)

Iz stare štampe: Glavna vježba dobrovoljne vatrogasne čete u Mostaru, 1906. godine (3)

 

(nastavak)

U časopisu „Banovac“, lista za pouku, trgovinu, obrt i gospodarstvo, koji je izlazio u Petrinji, u broju 19. od 12. maja 1906. godine objavljen je tekst o vježbi vatrogasaca u Mostaru:

Sada i za mostarsko vatrogastvo mora vriediti ono englesko: „vrieme je novac“, jer zaista jedna minuta na početku požara vriedi više nego kasnije sav ostali posao.

Tu se treba žuriti, al sa svezanim nogama ne može s brzo napried.

Treba stoga da se za vatrogstvo dobave zgodna vitla novije konstrukcije, koja sa sobom nose sve, što treba za dobavu vode iz vodopusta. Ovakvo vitlo upotrebljeno na vrieme, može sa tri momka učiniti više, nego čitava vatrogasna četa i nevrieme za čitavi noć.

Pošto je zgrada na kojoj se imala držati vježba visoka 18 m, to je zapovjedništvo upotriebilo ljestvu duhanske tvornice i nadostavilo je za 3 ½ m. Pošto je to bilo u zadnji čas, da momčad u vježbi ništa ne zna, nije bilo kada momčad uvježbati onako kako je izvježbana na staroj spravi. - To je razlog da je i priprema išla nešto polaganije jer je to ljestva druge konstrukcije, nego što je ona vatr. Čete. - Da je posao ipak i tako brzo išao, znak je da se momčad znade snaći i pomoći si u svakoj priliki.

Ovdje treba da nješto naučimo.

Vatrogasna četa u Mostaru treba novu ljestvu rastegaču i to najnovijeg sastava (rezime system Magirus) u duljini od 25 metara. - Ako se sadanjom ljestvom nije mogla dostignuti na krov I. narodne osnovne škole, što bi bilo, da se poradi vatre u gimnaziji, višoj djevojačkoj školi, u kojoj je zgradi namješten brzojav i telefonska centrala, ili da gori kuća Mujage Komadine na Starom Pazaru, koje su još više od zgrade prve narodne osnovne škole.

Nedaj Bog takove nesreće, a bez da vatrogasna četa imade nuždne sprave.

Ovakova ljestva rastegača duga 25 m po sistemu Magirus ( u Ulmu, gornja Austrija) stoji oko 8000 Kruna.

Prigodom putovanja preko Senjske Rieke posjetio sam ondašnje vatrogasno spremište za vidjeti, kakove su tamo sprave i kakove vatrogasne uredbe. - Pokazaše mi novu ljestvu rastegaču po sistemu Magirus, a na moju zamolbu, dao ju je častnik po momčadi prirediti za rad... Dva momka pripraviše ljestvu u pola minute. Ljestva je najnovije konstrukcije i odniela palmu na zadnjoj internacionalnoj vatrogasnoj izložbi u Berlinu. Uradjena je tako da se i za vrieme radnje dade nagibati i desno i lievo, napried i natrag, a da zaposlena momčad ne mora silaziti. - To treba našoj vatrogasnoj četi, ako ne ćemo, da se dogodi nedogledna nesreća.

Ljestva treba da bude povozna, t.j. da s može upregnuti pod konja, a treba da imade na sebi mjesto za momčad i najnuždnije oružje.

No nije to sve! Ljestve kukače, što ih ima naša vatrogasna četa, najboljeg su sastava, t.j. gradačkog, koji je sustav i na zadnjoj izložni u Berlinu bio odlikovan, al naše su ljestve već stare, uslied mnogih nuždnieh vježba i požara rasklimane i stoga nesigurne tako, da ih je trebalo već i krpiti, a osim toga slauf a i kuke na njima novijega, već još starog systema, tako da svakamo da ne pristaju. Ako su ljestve kukače, to prvo oruđe penjače, pokrpane i nesigurne, tko može jamčiti za siguran posao! - Nema zanata bez alata, kaže narodna rečenica.

Tako i naša četa, pa bila i najbolja momčad, u njoj ne može podpunoma odgovarati svojoj zadaći.

I kukače treba nove kupiti i to dva para t.j. Četiri komada. - Preporućam gradački model od tvrdke Köllsch.

(kraj)

Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)

Nasmijana žaba

 

Mogu li se žabe smijati? Izgleda kao da mogu. Ali naravno, mi ljudi nemamo pojma o emocionalnom svijetu ovih vodozemaca.

Zašto je pogled na ovu žabu, snimljenu u bazenu u Džakarti, tako dirljiv?

Možda on golica našu čežnju: da barem malo budemo u njenom elementu.

Samo se ispružiti, živjeti u tom trenutku i ne razmišljati puno.

Izraz "ne budi žaba" znači: ne budi tako strašljiv!

Ne treba uvijek odmah zaroniti! Kao što vidimo, ovo ronjenje ima i svoju čaroliju.

Dakle: ipak, budi nekad i kao žaba!

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Kad zviždi u ušima

 

Tinitus pacijenti u ušima čuju iritantne zvukove koji objektivno ne postoje. Pokreću ih neuronske aktivnosti u mozgu.

U dugotrajnoj studiji, istraživači sa Univerziteta u Regensburgu pokazali su da je jedna elektrostimulacija jezika ublažila simptome kod mnogih ispitanika.

U tu svrhu jezik pacijenta je više puta električno stimulisan u periodu od dvanaest sedmica, uz pomoću jedne vrste četkice za zube, a istovremeno su mogli čuti odabrane zvukove.

Aktivnost mozga, na kojoj se zasniva tinitus, mogla bi se na taj način regulisati.

(stern)

(spagos)

Veliki i mali

 

Mi ljudi smo mali. Beskrajno mali. Nezamislivo mali. Univerzum je velik. Beskrajno velik. Nevjerovatno velik.

A kada se susretnu mali i veliki, pojavljuju se ovakve slike: Mliječni put s milijardama zvijezda blista nad škotskim otokom Skye u čitavoj svojoj zagonetnoj ljepoti.

Fotografija je snimljena na krajnjem zapadu ostrva. S desne strane se vidi svjetlost sa svjetionika Neist Point.

Fotograf amater ,kome je pošlo za rukom da napravi ovu dugu ekspoziciju, ovjekovječio je i sam sebe na snimku: Stoji s lijeve strane, a u ruci drži svijetleću lampu.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Mostar 1899. godine, Mejdan i Atik džamija, forograf Grzlo Czech

                           

Nastavljamo s objavom fotografija Mostara iz 1899. godine. Autor: Grzlo Czech.

Jedna lijepa panorama istočnog dijela grada s Mejdanom i Atik džamijom u prvom planu, te Karađozbegovom i Roznamedžijinom džamijom, a izmežu jmunara je vidljiva tek završena zgrada Vakufskog dvora.

(Tibor/cidom/20201027)

Traka sa suncokretima

 

Ova informacija je nepoznata velikom broju ljudi. Objavljena je na Twitteru, a ovdje je dijelimo uz molbu da je pročitate. Ljudima oko nas ponekad će samo mala pažnja biti od pomoći, a mi ćemo se istovremeno osjećati boljima.

Šta znači kada neko nosi oko vrata traku sa suncokretima?

Koliko vas zna šta znači kada neko nosi oko vrata traku sa suncokretima?

Sigurno samo veoma mali broj!

Traka sa suncokretima nije novi trend, koji je lansiran od strane nekog pseudoinfluensera. To je simbol koji se koristi, uglavnom na frekventnim mjestima (željeznička stanica, aerodromi i sl.) da bi se zaposleni diskretno upozorili da osoba ima posebne potrebe.

Ako vidite majku sa djetetom da nosi ovaj simbol u supermarketu, to znači da dijete ima nevidljive smetnje.Trivijalne stvari, poput čekanja u redu, mogu biti nesnošljive za dijete sa autizmom, jer ih ono ne razumije.

Ako primjetite da neko nosi traku sa suncokretima, znači da ta osoba ili osoba koja je sa njom, ima skrivenu smetnju, psihičku ili fizičku.

Možda ćete, kada pročitate ovo objašnjenje, takvu osobu pustiti ispred vas u nekom redu.

Možda ćete joj ostaviti više prostora, a  možda ćete imati više razumjevanja za nju ili ćete, ukoliko budete željeli podijeliti ovu informaciju.

(facebook/Nije znanje znati, već je znanje znanje dati)

Rekordni let ptice iznad Pacifika

 

Ptice vole toplije predjele, a tokom selidbe ponekad lete i na druge kontinente. Pri tome čine sve kako bi stigle na svoje željene destinacije, pa čak i onda kad je ta udaljenost ogromna.

Jedna ptica je nedavno oborila svjetski rekord za najduži let, nakon što je preletjela put između Aljaske i Novog Zelanda. Njen let je pratila organizacija Global Flyway Network, koja sarađuje s naučnicima koji proučavaju migracije ptica.
Radi se o crnorepoj muljači koja je nosila uređaj za praćenje, a satelitski podaci pokazuju da se radi o letu dugom 12.845 kilometara, koji je trajao 224 sata bez prekida. Ovo je zapravo rekordan let koji je nadmašio prethodni iz 2007. godine dug 11.680 kilometara.
Crnorepa muljača oblikom podsjeća na borbeni avion, ima duga špicasta krila i aerodinamičan oblik tijela.
Ovaj rekord pokazuje kako priroda može postići mnogo više od bilo kakve tehnologije.

(theguardian)

(NovaSloboda.ba)

Mostar iz 1899. godine - Mejdan, fotograf je Grzlo Czech

Nastavljamo sa objavom fotografija iz 1899. godine.

Danas je to motiv s Mejdana - Oficirska kasina (kasnije Dom JNA), a vidi se i dio munare Atik džamije, krajnje desno.

(Tibor/cidom/20201026)

Mostar iz 1899. godine – Kod turbeta Šejh Juje, fotograf Grzlo Czech.

 

Nastavljamo sa objavljivanjem fotografija iz 1899. godine.
Danas je to scena s Luke, ispred turbeta Šejh Juje s grupom djece.

(Tibor/cidom/20201025)

Podjela bodova u derbiju

 

Velež – Željezničar 1:1 (1:0)

Stadion: Rođeni.

Glavni sudija: Bilbija Luka (Prijedor).

Žuti kartoni: Ćivić, Anđušić, Radovac (Velež), Štilić, A. Zec, Stevanović (Željezničar).

Crveni karton: Ćivić (Velež).

Strijelci: 1:0 - Mulić (7), 1:1 - Alispahić (81).

Velež: Bobić; Ćosić, Bihorac, Ćivić, Radović; Zeljković, Radovac, Pršeš (71. Vehabović), Cvijanović (84. Ovčina), Brandao (62. Osmić); Mulić (62. Anđušić). Trener: Feđa Dudić.

Željezničar: Erić; Stevanović (70. Blažević), Kosorić, Ikić, Milićević; Hajdarević (64. Bekrić), Alispahić, Štilić; A. Zec (64. E. Zec), Mujezinović, Lendrić (64. Juričić). Trener: Amar Osim.

Derbi kola između Veleža i Željezničara završen je bez pobjednika. Rođeni su vodili 74 minute, a u finišu su “plavi”, koji su skoro cijelo drugo poluvruijeme imali igrača više, izjednačili.

Derbi kola između Veleža i Željezničara započeo je topovskim udarcem Radovca sa 25 metara, ali je Erić sjajno intervenisao.

U 7. minuti velika radost za domaće igrače. Gol iz dva poteza: Cvijanović je centrirao, a visoki Mulić bio je brži od Erića i lopta se zakoprcala u mreži – 1:0.

Sreća je u 11. minuti bila na strani Veleža, kada je Ćosić, poslije kornera Stevanovića, nespretno zahvatio loptu, ali je Bobić u posljednjem trenutku izbacio loptu u korner.

Poslije perioda igre bez prilika, u 28. minuti uzbuđenje pred golom gostiju. Cvijanović je izveo nekoliko driblinga i centrirao pred gol Erića, ali je Stevanović u posljednjem trenutku otklonio opasnost. Dva minuta kasnije, Zeljković je iz teške pozicije pokušao iznenaditi Erića, ali je golman gostiju bio na pravom mjestu. Potom je sa dvadesetak metara oštar šut uputio Radovac, a lopta je fijuknula iznad prečke.

Gosti su zaprijetili u 37. minuti, kada je Mujezinović šutirao, a Bobić krajnjim naporom izbacio loptu u korner.

U 42. minuti stvorila se velika gužva pred golom Veleža. Prvo je šutirao Mujezinović, a poslije i Asim Zec, ali je lopta na kraju završila u rukama Bobića.

Početak drugog poluvremena pripao je gostima, koji pokušavaju da izjednače.

U 55. minuti, sudija Bilbija je Čiviću pokazao drugi žuti karton i put u svlačionicu, pa će Rođeni biti na velikim iskušenjima da sačuvaju rezultat.

I sa igračem manje, Velež je, u 60. minuti, izveo brzi kontranapad, koji je Brandao završio udarcem pravo u golmana gostiju.

Cvijanović je, u 75. minuti, poslije dodavanja Anđušića, uputio snažan udarac, Erić je bio na mjestu.

U 77. minuti pokušao je Anđušić, bez opasnosti po gol gostiju.

Devet minuta prije kraja utakmice, Željezničar je iskoristio brojčanu prednost. Bekrić je glavom spustio loptu do Alispahića, kojimje matirao Bobića – 1:1.

(NovaSloboda.ba)

Taj čudesni šareni svijet – Slike dana

 Slike čudesnog šarenog svijeta ove sedmice prikazuju pogled na nekoliko interesantnih detalja iz toga svijeta boja., u kojem je uočljivo da život ide dalje, a tek pokoji snimak ukazuje na pandemiju korone, koja još uvijek vlada velikim dijelom svijeta.

Grupni susret: U izraelskom gradu Tel Avivu biciklisti su naišli na stado ovaca koje se slobodno kreću i same uzgajaju, a koje takođe polažu pravo da koroste put za sebe.

Tropsko svjetlo: Dhow, jedna vrsta jedrenjaka, veoma česta u Indijskom okeanu, plovi pored obale istočnoafričkog ostrva Zanzibar.

U indijskoj prijestonici Delhiju, jedna krava pase u zagađenoj vodi rijeke Yamuna, koja je toga maglovitog jutra bila prekrivena pjenom.

Za više pravde: Lik prerušen u Spider-Mana se udobno smjestio pored niza taksija. Ovdje kod spomenika '' El Ángel de la Independencia '' u Mexico Cityju, taksisti protestuju protiv posredničkih aplikacija kao što su Uber i Cabify.

Divovski primjerak: Radnicima u Half Moon Bayu u Kaliforniji bio je potreban je viljuškar da bi premjestili ogromnu tikvu, tokom mjeravanja, na svjetskom prvenstvu uzgajivača tikava Safeway. Ovogodišnji pobjednik težio je 2350 funti, ili 1065,94 kilograma.

Povratak u toplije krajeve: Nakon godinu dana boravka na Arktiku, istraživački brod "Polarstern" vratio se u matičnu luku u Bremerhavenu, Njemačka.

Posmatrač: Napadač Cristiano Ronaldo, koji je bio pozitivan na Coronu, sa balkona u trening kampu u Oeirasu u Portugalu, gleda svoje saigrače kako treniraju.

(SZ)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Navijačka priča: Prezime mijenjam, ali klub za koji navijam nikada!

 

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu sportske.ba dana 18. oktobra 2020. autor S.Tikveša)

Bosancima i Hercegovcima fudbal znači mnogo, nekima više od života. Stil odrastanja, poistovjećivanja sa nekim klubom, te prikazivanje vjernosti kada se gubi ili pobjeđuje je osjećaj koji se ne može svakome opisati.

Postoji izreka da se u životu sve može promijeniti, grad, kuća, stan, auto, politička partija, religija…, ali samo jedna stvar se nikada ne mijenja. To je klub za koji navijaš.

Kako Bosancima i Hercegovcima, tako Bosankama i Hercegovkama fudbal isto mnogo znači. Dokaz za to nam dolazi iz grada Konjica.

Konjic je grad koji je kroz cijelu svoju historiju bio grad koji spaja. Spajao je brojne ljude, naselja, gradove, a Stari most u Konjicu je centar svega toga. Središte je Bosne i Hercegovine, on je ono ”I” između Bosne i Hercegovine.

Iako je Konjic sredina između Bosne i Hercegovine, stanovnici ovog grada uvijek sa ponosom govore da je Konjic Hercegovina, te da je u Hercegovini jedino prirodno navijati za Velež.

Upravo tu počinje naša priča. Svaka priča govori o ljubavi, na ovaj ili onaj način, pa tako i ova naša.

Akteri ove priče, Mirna i Dado, cijelog svog života gledaju fudbal. Dado je i bivši fudbaler konjičkog Igmana. Većinu svog života su ovi mladi ljudi proveli u Konjicu, gdje žive, rade, te ono najbitnije, gdje su se i zaljubili.

Odlučili su život da provedu zajedno, oko svega su se dogovorili, samo oko jednog nisu. To je klub za koji će da navijaju. Naime, Dado je veliki navijač FK Sarajevo, dok Mirna, kao prava i ponosna Hercegovka cijeli život navija za mostarski Velež.

Nakon niza pregovora, nagovora, provokacija i ubijeđivanja, donijeli su odluku. Kao što smo već rekli, sve se mijenja ali klub nikada. Ključna je bila rečenica koju je sada već Dadina supruga Mirna izgovorila: ”Mogu jedino promijeniti prezime, ali klub neću nikada”.

Zbog novonastale situacije sa pandemijom koronavirusa, mladenci su na vjenčanju bili primorani nositi zaštitne maske, a izgled maski dovoljno govori o ljubavi ovo dvoje mladih ljudi prema klubovima za koje navijaju:

Pregovori su okončani, prezime se mijenja, ali klub ne. Dado i Mirna kreću u novi zajednički život, nadamo se pun ljubavi, razumijevanja, i ne mnogo provokacija kada Velež i Sarajevo budu igrali međusobno.

Mladencima želimo sve najbolje u zajedničkom životu.

(S.Tikveša/Sportske.ba)

Mostar iz 1899. godine - Kujundžiluk, od fotografa Grzlo Czecha.

 

Nastavljamo s objavljivanjem fotografija iz 1899. godine. 

Evo jedne lijepe scene iz Kujundžiluka - čovjek tuca prženu kafu u dibeku.

(Tibor/cidom/20201024)

Podešavanje sata na ljetno i zimsko vrijeme: kada će se ukinuti?

 

Pitate se i zašto ponovo kazaljke sata vraćama nazad, 25. oktobra 2020. godine? U tome niste sami. Promjenu vremena treba ukinuti - ali kada i kako? Ovdje, najvažnija pitanja i odgovori.

Sve bi zapravo trebalo ići vrlo brzo: Komisija EU je već 2018. godine predstavila svoje planove da se jednom zauvijek ukine promjena vremena. Međutim, ponovo ćemo krajem oktobra morati podešavati sat.

Kazaljke na satu se vraćaju nazad, u nedjelju, 25. oktobra - sa 03:00 na 02:00.

Ukidanje vremenskih promjena: zašto se o tome uopšte govori?

Tema promjene vremena dugo je bila kontroverzna. Javno istraživanje Evropske komisije iz 2018. naišlo je na neviđen odgovor. Bilo je uključeno oko 4,6 miliona građana iz cijele EU, a rezultat je bio iznenađujuće jasan:

84 posto anketiranih bilo je za ukidanje vremenskih promjena.

Bilo je to do sada najuspješnije istraživanje koje je agencija provela. Međutim, treba reći i: 4,6 miliona sudionika predstavlja manje od jedan posto populacije EU-a, a njih tri miliona dolazi iz Njemačke. I u Austriji je učešće bilo natprosječno. Samo Grčka i Kipar izjasnili su se da se održi promjena vremena.

Kakva je situacija u ovom trenutku?

U Srednjoj Evropi trenutno postoji velika vremenska zona od Poljske do Španije. Uključuje Njemačku i 16 drugih zemalja EU. Neke zemlje - poput Grčke - imaju sat vremena unaprijed, druge - poput Portugala, jedan sat unazad. Posljednje nedjelje u martu i posljednje nedjelje u oktobru sat se svaki put pomijera za jedan sat.

Razlog vremenskih promjena izvorno je bio ušteda energije, ili uglja za proizvodnju energije, i stvaranje vremenske korespondencije sa susjednim zemljama.

Propisi o ljetnom vremenu postoje u oko 60 zemalja svijeta - uglavnom u Sjevernoj Americi i Okeaniji. Međutim, sve veći broj susjeda ili trgovinskih partnera EU odlučio je, ili ne primjenjivati ljetno računanje vremena, ili ga potpuno ukinuti. Tu spadaju Island, Kina (1991.), Rusija (2011.), Bjelorusija (2011.) i najnovije Turska (2016.).

Koji su argumenti u prilog ukidanju vremenske promjene?

Države članice više ne bi trebale biti u mogućnosti primjenjivati nacionalne propise za sezonske promjene vremena. Ovo su argumenti Evropske komisije:

Ukidanje je "namijenjeno osiguranju nesmetanog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i izbjegavanju smetnji izazvanih nekoordinisanim mjerama država članica". Komisija kao primjer takvih poremećaja navodi zakazivanje transportnih usluga i veće troškove prekogranične trgovine.

"Građani više neće morati brinuti o pomjeranju kazaljki na satovima. Vremenske promjene su do sada uvijek stvarale zabunu, jer nije bilo razumljivo kada i u kojem smjeru satovi moraju biti promijenjeni."

Anketirani su kao razloge za ukidanje vremenske promjene naveli "zdravstvena oštećenja i porast saobraćajnih nesreća kao i samo manju uštede energije. Ukidanjem vremenske promjene ljudsko tijelo više se ne bi moralo prilagođavati stalnim promjenama u vremenu".

Kompanije bi također imale koristi: "Nova regulativa olakšat će planiranje u energetskom i transportnom sektoru (na primjer za noćne vozove) i pojednostaviti primjene koja su zavisi o vremenu."

Korištenje više dnevnog svjetla i time ušteda energije: To je bio glavni razlog uvođenja promjene vremena. Međutim, "studije su pokazale da su ukupne uštede energije zbog vremenske promjene bile samo marginalne".

Kada će se ukinuti pomjeranje kazaljki na satu?

Mnogi to trenutno pitaju, ali nema jasnog odgovora. Zapravo, nakon inicijative tadašnjeg šefa Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, planirano je da države EU posljednji put moraju pomjerati kazaljke na satu još 2019. godine. Nedavno je Evropski parlament zatražio prekid promjene vremena od 2021. godine. Ali konačna odluka je izastala.

U čemu je problem s ukidanjem ove odluke?

Da bi se to razumjelo, važno je razlikovati tri institucionalna aktera na nivou EU.

Pojednostavljeno, postoje:

Komisija, kao evropska izvršna vlast koja predlaže zakone

Parlament, kao neka vrsta evropskog parlamenta

Vijeće, vrsta Evropskog saveznog vijeća.

Ključna stvar je: Nijedan prijedlog Komisije EU ne može postati zakon bez dogovora većine direktno izabranog Europskog parlamenta i Vijeća, tj. Izabranih vlada država članica.

U septembru 2018., Komisija je predložila da se prekine polugodišnje promjene na satu. Odluka o ovom prijedlogu Komisije i dalje je na Europskom parlamentu i Vijeću. Ove dvije institucije moraju se sporazumjeti prije nego što prijedlog stupi na snagu.

Evropski parlament izglasao je prekid pomjeranja sata nakon 2021. godine. "Države članice u Vijeću još uvijek raspravljaju o prijedlogu Komisije, a također razmatraju i koje bi se standardno vrijeme usvojilo, kada se vremenska promjena ukinu".

Koje su prednosti trajnog ljetnog računanja vremena?

Ljeti se navečer duže vidi, mnogi to koriste za razonodu i uživaju u blagim večerima na otvorenom.

Koji su argumenti za takozvano zimsko računanje vremena?

Takozvano "zimsko vrijeme" je normalno vrijeme i osigurava veću vidljivost u jutarnjim satima. Sa stalnim ljetnim računanjem vremena, sunce izlazi mnogo kasnije, što bi mnogim ranoraniocima bilo neugodnije.

(izvori: Evropska komisija, dpa)

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)