Ljetna putovanja – U zemlji piva!

 

Pivo je nacionalno piće u Češkoj Republici, a nijedna druga zemlja na svijetu ne pije toliko piva: 145 litara po osobi godišnje. Cijene su shodno tome prilagođene ljudima: po cijeni od 1,50 eura po krigli od pola litre, mnogi barovi prkose inflaciji, što cijene mnogi turisti i studenti na ekskurzijama.

Mežitim, češka pivarska scena nudi mnogo više od jeftine robe masovne proizvodnje. To je mikrokosmos koji otkriva mnogo o ovoj zemlji. Svako ko krene na putovanje otkrića do najvažnijih pivara, mikropivara i legendarnih praških pubova doživjet će eksperimentalnu Češku i upoznati pionire - uključujući i neke ženske - koji redefiniraju lokalnu tradiciju piva, od inovativnih vrsta piva do savršena pivske krune sa pjenom. Najvažnije vrste piva u Češkoj su Budweis i Pilsen (Plzeň.). I to dvoje su tu najveći proizvođači - i konkurenti - na češkoj pivskoj sceni: Budweiser-Budvar (ne brkati sa američkom pivskom kompanijom Budweiser) i Pilsner Urquell. Obe pivare se mogu osvrnuti na dugu istoriju. Dok se Budvar specijalizirao za lagere u stilu Budweiser od 1895. godine, Pilsneri prvenstveno proizvode Pils. Kao što samo ime govori, grad Pilsen je rodno mjesto popularne sorte piva, koja je prvi put napravljena 1842. godine. Od tada se Pilsener, stil piva donjeg vrenja sa jakom aromom hmelja, etablirao na međunarodnom nivou i ujedno je najpopularnija vrsta piva i u Njemačkoj.

Slika: Pa, naravno! Fasada jedne kuće sa reklamom za pivo Pilsner-Urquell u Plzenu

(welt)

(spagos)

Uoči početka OI 2014. - Pregled borilišta i sportova na Olimpijskim igrama u Parizu

 

Na Olimpijskim igrama 2024. u periodu od 26. jula do 11. augusta u Parizu, ali i drugim gradovima Francuske, te i na Tahitiju, održat će se 329 takmičenja u 32 olimpijska sporta.

Ukupno 34 sportska kompleksa u čitavoj Francuskoj spremno dočekuju Olimpijske igre, kojima je domaćin Pariz. Ukupni troškovi Igara procjenjuju se na oko osam milijardi eura

Na Igrama će se za olimpijske medalje boriti 10.500 sportista iz 204 zemlje. Održat će se 329 sportskih takmičenja u 32 olimpijska sporta.

Igre će biti obilježene brojnim sportskim događanjima, ali i kulturnim i društvenim aktivnostima koje će promovisati raznolikost i inkluziju. Grad Pariz je najavio inovativne koncepte i planove za ovaj događaj, uključujući korištenje brojnih znamenitosti grada, kao lokacija za sportska takmičenja i aktivnosti vezane uz Igre.

Karate i bejzbol, koji su bili olimpijski sportovi na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020, uklonjeni su iz olimpijskog programa, a prvi put u historiji na Olimpijskim igrama će se održati takmičenje u breakingu (break dance).

Sportovi u kojima će se održati takmičenja na Olimpijskim igrama u Parizu su: vodeni sportovi (umjetničko plivanje, skokovi u vodu, plivanje, daljinsko plivanje, vaterpolo), streličarstvo, atletika, badminton, košarka, košarka 3×3, boks, breakdance, kanu (kanu slalom i kanu sprint), biciklizam (BMX freestyle, BMX utrke, brdski biciklizam, cestovni biciklizam, biciklizam na pisti), konjički sport (dresura, eventing, preskakanje), mačevanje, hokej na travi, fudbal, golf, gimnastika (umjetnička gimnastika, ritmička gimnastika, trampolin), rukomet, džudo, moderni petoboj, veslanje, jedrenje, ragbi 7, streljaštvo, skateboarding, sportsko penjanje, surfanje, stolni tenis, taekwondo, tenis, triatlon, odbojka (odbojka na pijesku), dizanje utega i hrvanje (grčko-rimski, slobodni stil).

Prikaz borilišta i sportova

Ukupno 34 sportska zdanja spremna su za olimpijska takmičenja.

Grafika nudi prikaz borilišta i sportova na mapi.

Pont Alexandre izgrađen je 1900. godine: biciklizam, triatlon i daljinsko plivanje.

Centar za vodene sportove izgrađen ove godine s kapacitetom od 6.000 gledalaca: sinhronizirano plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo.

Arena Bercy izgrađena 1984. godine s kapacitetom od 20.300 gledalaca: košarka i gimnastika.

Stadion Bordeaux izgrađen 2015. godine s kapacitetom od 42.115 gledalaca: fudbal.

Arena Cham de Mars izgrađena 2021. godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: džudo i hrvanje.

Arena Porte de la Chapelle izgrađena ove godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: badminton i ritmička gimnastika.

Centar za streljaštvo Chateaurou izgrađen 2017. s kapacitetom od 3.000 gledalaca.

Arena La Defense izgrađena 2017. s kapacitetom od 40.000 gledalaca: plivanje i vaterpolo.

Teren pored Eiffelovog tornja postavljen ove godine s kapacitetom od 12.860 gledalaca: odbojka na pijesku.

Planina Elancourt: brdski biciklizam

Grand Palais izgrađen 1900. godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: mačevanje i taekwondo.

Hotel de Ville izgrađen 1871. godine: maraton.

Dom invalida u Parizu izgrađen 1670. godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: streličarstvo i biciklizam.

Centar za sportsko penjanje Le Bouget izgrađen ove godine s kapacitetom od 5.000 gledalaca.

Trg La Concorde s kapacitetom od 30.000 gledalaca: košarka 3×3, skateboard i BMX freestyle.

Teren za golf Le Golf National iz 1987. godine s kapacitetom od 35.000 gledalaca.

Stadion Pierre Mauroy izgrađen 2012. s kapacitetom od 50.000 gledalaca: košarka, rukomet.

Fudbalski stadion u Lyonu izgrađen 2016. godine s kapacitetom od 59.000 gledalaca.

Marina za jedrenje u Marseilleu izgrađena 1996. godine s kapacitetom od 5.000 gledalaca.

Fudbalski stadion u Marseilleu iz 1937. godine s kapacitetom od 67.000 gledalaca.

Fudbalski stadion La Beaujoire izgrađen 1984. s kapacitetom od 35.000 gledalaca.

Fudbalski stadion u Nici izgrađen 2013. s kapacitetom od 35.000 gledalaca.

Fudbalski stadion Park prinčeva izgrađen 1972. godine s kapacitetom od 48.000 gledalaca.

Sjevernopariska arena izgrađena ove godine s kapacitetom od 6.000 gledalaca za takmičenja u modernom petoboju i boksu.

Roland-Garros izgrađen 1928. s kapacitetom od 36.000 gledalaca: tenis i boks.

Južnopariska arena izgrađena 1923. godine s kapacitetom od 12.000 gledalaca: odbojka, rukomet, stolni tenis i dizanje tegova.

Stade de France izgrađen 1998. godine s kapacitetom od 80.000 gledalaca: atletika i ragbi 7.

Fudbevalski stadion Geoffroy Guichard izgrađen 1931. s kapacitetom od 42.000 gledalaca.

Takmičenja u surfanju će se održati u mjestu Teapupo'o Tahiti s kapacitetom od 5.000 gledalaca.

Trg Trocadero s kapacitetom od 13.000 gledalaca: biciklizam i atletika.

Kompleks Saint Quentin en Yveline izgrađen 2014. godine s kapacitetom od 6.000 gledalaca: biciklizam.

Versajski kompleks iz 1661. godine s kapacitetom od 40.000 do 80.000 gledalaca: konjički sportovi i moderni petoboj.

Kompleks Vaires Sur Marne Nautical izgrađen 1989. godine s kapacitetom od 22.000 gledalaca: kanu i veslanje.

Stadion Yves du Manoir izgrađen 1907. godine s kapacitetom od 14.000 gledalaca: hokej na travi.

(sport)

(NovaSloboda.ba)

Akrobate riječi

 

Takmičenje. Na „Svjetskom prvenstvo u francuskom skrablu (Scrablle*)“ radi se samo o komplikovanim francuskim riječima, koje je ovoga puta, u 52. izdanju, okupilo više od 400 učesnika. Svake godine turnir se održava u drugoj zemlji francuskog govornog područja, ovog puta su akrobati putovali u Montauban, oko 50 kilometara sjeverno od Toulousea; Pobijedio je profesionalac Jean-François Lachaud (55 plus), koji je deset godina zaredom proglašen za najboljeg igrača nacionalnog Scrabble saveza.

Ako bi se jednog dana održavala njemačka verzija takmičenja (do sada se održava samo na engleskom i španskom jeziku), preporučujemo riječ, koju pišemo u jednom redu:

 “Donaudampfschifffahrtselektricitätshauptbetriebswerkbauunteranwaltsgesellschaft” – koja je navodno najduža njemačka reč, a u prevodu bi, otprilike, trebala da znaći: “Dunavsko podudruženje radionica za izgradnju parobroda pogonjenih na električni pogon”. Ovako je, ako nije drugačije. Oprobajte.

*“Scrabble” je igra za dvije do četiri osobe, u kojoj se pločice sa slovom stavljaju jedna iza druge, kako bi se oblikovale riječi prema određenim pravilima. Riječ "scrabble" dolazi iz holandskog jezika i znači "pisati; škrabati; praviti proizvoljne, besmislene oznake".

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Uoči OI 2024. - Pariz spremno dočekuje Olimpijske igre

 

Olimpijsko selo je otvoreno i Pariz broji sate do početka XXXIII. Olimpijskih igara.

Sena, kao simbolična gradska arterija i glavna pozornica, već je zaštićena velikim prisustvom policije. Vojnici patroliraju vodom na čamcima. U „sivoj“ zoni visoke sigurnosti čak i stanovnici moraju pokazati QR kod. Podjela glavnog grada na strogo do umjereno kontrolirane zone dio je sofisticiranog antiterorističkog plana. „Spremni smo“, kaže prefekt pariske policije Laurent Nuñez. Od nedjelje, prema ministru unutrašnjih poslova Geraldu Darmaninu, 4.355 ljudi isključeno je iz igara nakon provjera zbog sigurnosnih razloga. Svi koji na bilo koji način učestvuju u igrama, kao što su sportisti, treneri, novinari, volonteri ili privatni zaštitari, biće provjereni. Istoričar Patrick Boucheron otkrio je šta svijet može očekivati od Ljetnih igara. Ili još bolje: ono što se ne bi trebalo očekivati. Ceremonija otvaranja regatom čamaca nacionalnih delegacija na Seni uz uzvišenu pozadinu Eiffelovog tornja, Notre-Dama i Louvrea ispričat će "suprotno od muške, herojske i providonosne priče". Iako je plan da se prikaže bogato arhitektonsko naslijeđe francuske prijestolnice, to ne bi trebalo rezultirati "odom veličini" ili "demonstracijom snage", kao u Pekingu 2008. godine, rekao je Boucheron.

Čuveni urednik "Svjetske istorije Francuske" koautor je scenarija za ceremoniju otvaranja 26. jula. U ceremoniji otvaranja učestvuje 3.000 plesača, muzičara, cirkuskih akrobata i glumaca. U olimpijskom samopreispitivanju domaćina ne bi trebali izostati humor i ironija. Zbog toga su se Boucheronu pridružile autorka Netflix serije Fanny Herrero ("Pozovite mog agenta") i dobitnica Goncourtove nagrade Leïla Slimani ("Zemlja drugih"). Režiju potpisuje 42-godišnji pozorišni reditelj Tomas Džoli, koji, po sopstvenim riječima, želi da stvori „mi efekat“. U “mi” je i riba u Seni, koju Jollyjevo insceniranje ne trebalo plašiti, kako je naglasio u intervjuu. Općenito, sve bi trebalo biti zeleno i čisto, a ekološki otisak bi trebao biti mali. Dok se u Narodnoj skupštini još vodi borba za većinu sposobnu da vlada između francuskog patosa i povjerenja u globalizaciju, za olimpijske scenarije to je pitanje jasno odlučeno. Važno je stvoriti entuzijazam za “globalno miješanje”, kaže istoričar Boucheron. On navodi da je cilj kombinovanje potrebe za nacionalnom pripadnosti sa kosmopolitizmom, ukratko: pokazati alternativu povratku nacionalnom sjećanju i izolaciji na koji poziva Marine Le Pen. "Najbolji odgovor na Rassemblement National su Olimpijske igre sa njihovim simbolima kosmopolitizma, podjela i univerzalnosti", rekao je čelnik organizacije i trostruki olimpijski osvajač zlata Tony Estanguet.

Olimpijsko selo u socijalno ugroženom departmanu Seine-Saint-Denis dizajnirano je da se bori protiv ideje izolacije. Nadamo se da će novogradnja na 52 hektara na sjevernom toku Sene pomoći u prevazilaženju društvene podjele između bogatog centra grada, pariškog intra murosa i ostavljenog banlieua nakon Olimpijade. Završeno je preko 2.000 novih, dobro izolovanih stanova, koji će zahvaljujući geotermalnom sistemu hlađenja ostati svježi i za vrijeme toplinskih valova. Neke zemlje koje su posebno navikle na klimatizaciju, poput Sjedinjenih Država, ipak su implementirale dodatne mobilne sisteme klimatizacije za svoje sportiste. Odmah nakon završetka igara, smještaj za sportiste će biti preuređen u socijalne stanove, a već su tu i zelene površine za škole i jaslice i mali trgovi sa drvoredima. Novi olimpijski centar za vodene sportove sa zakrivljenim drvenim krovom povezan je sa Stade de France preko 18 metara širokog pješačkog mosta. Bazen je namijenjen da pomogne u smanjenju visoke stope neplivača u tom području.

Ali hoće li uspjeti socijalno miješanje, između vlasnika, koji bi trebali plaćati 7.000 eura po kvadratu, i zakupaca socijalnih stanova? Nedavno preminuli gradski istoričar Erik Hazan govorio je o „psihogeografiji granice“ u svom klasiku „Izum Pariza“. Od pamtivjeka, Pariz je bio ograničen u svom razvoju zidinama. Nevidljive gradske zidine su i dalje prisutne.

Olimpijske igre bi trebalo da konačno probiju granice Pariza iz 1859. Novi pješački i biciklistički mostovi preko autoputeva i rijeke bi trebali pomoći. Star arhitekta Dominique Perrault, koji je planirao ansambl, čak predviđa da izraz banlieue uskoro više neće ni postojati. Nijedan odjel u francuskom srcu nije tako mlad, siromašan i multikulturan kao Seine-Saint-Denis. Ima najveći udio stranaca, jednu od najviših stopa kriminala, a ujedno i najviše pokretanja biznisa u širem području Pariza. Umjesto Kärcher čistača pod visokim pritiskom kojim je predsjednik Nicolas Sarkozy jednom prijetio, političari smišljaju nove metro veze. Olimpija je ubrzala planove tadašnjeg predsjednika za fino isprepleteni sistem javnog prevoza u Velikom Parizu. Od 2008. Sarkozy je sanjao o kolektivnoj ambiciji poput one barona Haussmanna, koji je sredinom 19. vijeka pretvorio Pariz u modernu prijestolnicu sa širokim ulicama, parkovima i novim kanalizacionim sistemom. Predsjednik Emmanuel Macron ne želi se mjeriti sa planerom njemačkog porijekla, koji je tada stvorio modernu metropolu.

Ali brine o ostavštini Olimpijade za socijalno ugrožena predgrađa. Nedavno je otvorio proširenu metro liniju 14. Od sada će ona biti potpuno automatizirana od nove željezničke stanice Saint-Denis Pleyel na sjeveru, do aerodroma Orly na jugu za samo 40 minuta. Makron je rekao da ta linija pokazuje "šta republika može da postigne kada se sve snage nacije udruže". Očekuje se da će se do 2030. godine mreža pariškog metroa udvostručiti zahvaljujući novim Grand Paris Express vezama kroz prigradske zajednice. Igre i politika su povezane u Francuskoj otkako su nemački arheolozi iskopali drevna mesta Olimpije krajem 19. veka. To je baronu Pjeru de Kubertenu dalo ideju o oživljavanju takmičenja, što mu je i uspelo nakon odlučnog političkog lobiranja. Pariz je bio u mogućnosti da bude domaćin Ljetnih olimpijskih igara dva puta, 1900. i 1924. godine.

Prije 100 godina Njemačka je ostala u izgnanstvu zbog svoje krivice u Prvom svjetskom ratu. Sovjetski Savez nije učestvovao. Ruskim sportistima je dozvoljeno da se takmiče ovog ljeta ako nisu uključeni u vojsku, ali samo "neutralno" bez državne zastave i himne. Prije 100 godina, među 3.072 učesnika, samo 135 su bile žene. Ovog puta organizatori očekuju rodnu ravnopravnost među sportistima. To znači da je Kubertenova ideja konačno postala prošlost: „Žena je pratilac muškarca. Vaš glavni zadatak bi trebao biti krunisanje pobjednika.”

Na početku Olimpijskih igara 1924. godine održana je misa u Notre-Dame de Paris. Katedrala će se ponovo otvoriti tek 8. decembra, ali će pokazati svoju uobičajenu siluetu uglavnom bez skela. Glavni arhitekta Philippe Jost voli da podsjeća da je znamenitost spašena zahvaljujući vodi Sene koju je više od 650 vatrogasaca pumpalo iz rijeke u noći požara 15. aprila 2019. godine. Pozlaćena bakarna pijevac se već nekoliko mjeseci uzdiže na 96 metara visokom vrhu tornja. U unutrašnjosti je pohranjena lista sa skoro 2.000 imena osoba uključenih u rekonstrukciju.

Sve je završeno na vrijeme

S obzirom na sumorna predviđanja tokom pripremne faze, zemlja domaćin bi zapravo trebala prštiti od ponosa što do sada nije bilo većih kašnjenja. Ali Francuzi, kao svjetski prvaci pesimizma, više vole da ih nerviraju brojne barijere i ogromne tribine usred glavnog grada. „Na papiru je bila odlična ideja da se takmičenja organizuju ispred znamenitosti našeg glavnog grada. Ali u praksi ljepota nestaje iza tribina, betonskih blokova i ružnih mrežastih ograda”, piše Olivier Babeau iz Instituta Sapiens.

Na kraju krajeva, to su igre za televiziju. Ljudi igraju odbojku na pijesku ispred Ajfelovog tornja, tuku se u Grand Palaisu, skejtbord na Trgu Konkord, a strijelci se postrojavaju ispred Doma invalida. Mnogi lokalni stanovnici pobjegli su iz Pariza, a većina poslodavaca je ponudila aranžmane za rad od kuće.

Svi sportski objekti su završeni na vrijeme, a čak je i Sena na vrijeme pretvorena odz kanalizacije u vodu za kupanje. Rijeka je već najskuplje kupalište na otvorenom koje je Francuska ikada priuštila. Ofanziva čišćenja koštala je 1,4 milijarde eura sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i ogromnog podzemnog prelivnog bazena. To nije umanjilo radost gradonačelnice Pariza Anne Hidalgo, koja je otvorila olimpijsku plivačku sezonu u elegantnom neopren odijelu. Njemački ambasador Stephan Steinlein također je obukao kupaće gaće i zajedno sa gradonačelnicom skočio u vodu od 20 stepeni. Na to je navikao u Berlinu, odgovorio je zahvalivši joj na društvu. Ukinuta je zabrana kupanja koja je postojala od 1923. godine. Stanovnici i posjetioci uskoro će moći da se kupaju u za to predviđenim prostorima u centru grada. Hoće li se takmičenja u triatlonu i plivanju na otvorenim vodama odvijati kako je planirano, ovisi manje o kvaliteti vode nego o njenom strujanju. Trenutno je to i dalje neobično teško zbog obilnih kiša u junu.

Već postaje očigledno da Pariz bolje kontroliše troškove nego Tokio na prethodnim Igrama 2021. Konsultantska kuća Asterès je korigovala svoju procjenu i sada pretpostavlja da će Olimpijske igre čak imati pozitivan uticaj na javne finansije. Igre bi “finansirale više od igara”. Državni ured za reviziju je ukupne troškove procijenio na 9,5 milijardi eura. Predsjednik Revizorskog suda Pierre Moscovici pohvalio je činjenicu da će prvobitni plan vjerovatno biti premašen samo za oko 30 posto. Ovo je već tračak nade s obzirom na loš razvoj budžeta u teško zaduženoj Francuskoj.

(faz)

(NovaSloboda.ba)

Širom svijeta - Slike dana

 

Pred početak festivala: Plesačica sa dvije dugine zastavice dočekuje prve posjetioce festivala "Airbeat One". Na festivalu elektronske muzike u Meklenburgu-Zapadna Pomeranija prisustvovalo je oko 200.000 obožavatelja elektronske muzike.

U Labirintu: Posjetioci šetaju između zimzelenih biljaka živice thuje, u lavirintu u Kleinwelki (Saksonija) (pogled iz zraka s dronom).

Ukrašavanje brane: Rappbodetalsperre je najveća brana za pitku vodu u Njemačkoj - i trenutno je platno za ideje Klausa Dauvena. Umjetnik iz Sjeverne Rajne-Vestfalije ukrašava zid brane ogromnim grafitima u obliku leptira. Ovdje možete pročitati zašto se iza toga krije ekološki razlog.

Nakon berbe: Fotografija dronom prikazuje čamce natovarene svježe ubranim morskim algama koji idu prema luci. Gotovo 90 posto od 150.000 mu (oko 10.000 hektara) morskih algi u gradu Rongcheng, Kina, do sada je ubrano.

Početak žetve: Poljoprivrednici koriste dva kombajna za žetvu žitarica na polju u blizini Petershagena u istočnoj Vestfaliji (pogled iz zraka dronom).

Tour sa pogledom: More biciklista u akciji, na jednoj od etapa tek završenog ovogodišnjeg Tour de Francea.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Izložba „Mostarska paleta“ u Centru za kulturu Mostar

 

Povodom dvadesete godišnjice od obnove Starog mosta, a u sklopu manifestacije „Mostarsko ljeto 2024“ u Centru za kulturu Mostar upriličena je izložba umjetnika grada Mostara pod nazivom „Mostarska paleta“. Među brojnim slikarima svoja djela su izložili Alica Jakirović, Salko Pezo, Alma Oručević, Mirza Dugalić, Zijada Zekić, Sead Vladović, Nina Acković, Mišo Miličević, Anel Pala i drugi.

„Hvala vam što ste došli večeras da mostarimo zajedno. Dogovarali smo ovu izložbi već dva mjeseca, a bilo nam je važno da to bude u sklopu ‘Mostarskog ljeta’, a i da, prije svega, bude vezano za obilježavanje 20. godišnjice od rekonstrukcije Starog mosta. Večeras možemo vidjeti raznovrsnost, mnogo stilova, iznimno bogat likovni život“, kazao je Dario Terzić ispred Centra za kulturu Mostar.

ističe: „Mi smo ove godine dobili zadatak da na neki način simbolično, u duhu umjetnosti obilježimo 20 godina od obnove Starog mosta. Odlučili smo da napravimo jednu veliku kolektivnu izložbu koja se sastoji od 37 umjetnika, uključujući 61 djelo. Djela su rađena različitim tehnikama: ulje na platnu, akvarel, reljefi i slično. Posebnost ove izložne ogleda se u tome što su svi večerašnji umjetnici su na neki način vezani za Mostar. Ima onih koji žive van Mostara, Bosne i Hercegovine, čak i van regije što nam predstavlja posebno zadovoljstvo“, rekao je Mustafa Hadžajlić, predsjednik udruženja.

Jedan od umjetnika koji je predstavio svoje slike bio je i slikar Miodrag Milićević.

„Ja nisam iz Mostara, nisam rođen u Mostaru, ali sam jedan lijep dio mog života proveo upravo ovde. Na taj način ostala je moja veza s ovim gradom. Posebno sam počastvovan što su me pozvali i praktično me uvrstili u mostarske slikare. To mi predstavlja veliko zadovoljstvo“, kazao je Miličević.

(NovaSloboda.ba)

Remek-djela iz madridskog Prado muzeja na ulicama Mostara

 

Na Španskom trgu u Mostaru u srijedu je otvorena izložba “Prado na ulicama”, na kojoj su prikazane reprodukcije remek-djela iz madridskog Prado muzeja.

Riječ je o izložbi koja je organizovana u sklopu projekta “El Prado na ulicama”, koji omogućava da djela Muzeja Prado zauzmu javne prostore na ulicama različitih gradova širom svijeta.

Ambasadorica Kraljevine Španjije, Tereza Lizaranzu Perinat kazala je kako je jedan od ciljeva projekta da remek-djela iz Prado muzeja budu vidljiva i dostupna široj javnosti, te da što veći broj ljudi može uživati u njima.

Izložba se sastoji od reprodukcija stvarne veličine najznačajnijih djela koja se nalaze u muzeju, uz dvojezični opis svakog djela, naglasila je ambasadorica, te napomenula da je prikazano 30 remek-djela velikih španskih majstora.

“Ovo je naš poklon Gradu povodom obilježavanja 20. godišnjice obnove Starog mosta”, rekao je šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, dodavši da UNESCO promoviše kulturu i kulturno nasljeđe, a promocija Prado muzeja na jednoj ovako lijepom šetalištu u Mostaru, Španskom trgu, zaista je divan primjer promocije kulture.

Ustvrdio je i kako su Prado i Mostar izuzetno povezani, jer se oboje nalaze na UNESCO-voj listi Svjetske baštine.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić zahvalio je ambasadorici na saradnji, kazavši da kontinuirano rade i promišljaju kako mogu povezati Španiju, Mostar s cijelim svijetom.

Ponovio je, takođe, kako je izložba poklon građanima Mostara u sklopu 20. godišnjice obnove Starog mosta, te dodao da je juče iz ovog grada poslata jedna univerzalna poruka mira, suživota i zajedništva.

“Imamo jedno lijepo ljeto u Gradu i pregršt događaja koji slijede u sljedećih mjesec, dva. Veselim se”, rekao je mostarski gradonačelnik.

 Odabranih 30 remek-djela omogućiće putovanje kroz različite škole koje čine umjetnički pejzaž stalne kolekcije Muzeja Prado, upoznavanje s istorijom Španije, Evrope i zapadne umjetnosti uz velike majstore španske slikarske umjetnosti.

Izložbu organizuje Ambasada Španije u saradnji s UNESCO-om, Uredom Evropske unije u BiH i Gradom Mostarom.

(NovaSloboda.ba)