Proslava Međunarodnog praznika rada, uz sindikalni grah, održaće se u ponedeljak, 1. maja na Šetalištu i velikom gradskom parku s početkom u 12 sati.
Uz Uniju nezavisnih sindikata i Sindikat Grada Mostara, glavni pokrovitelj ovog događaja je Grad Mostar.
I ove godine, za proslavu ovog radničkog praznika biće osigurano hiljadu porcija graha.
(foto: Šetalište/Gugo)
(NovaSloboda.ba)
Uz fotografija Kanjona koje je uradio fotograf Dženad Džino iz Jablanice, donosimo izvod iz teksta koji je o kanjonu Neretve objavio prof Fran Ž. Kesterčanek u “Šumarskom listu” 1897. godine.
Dio ovoga teksta prenosimo originalno, onako kako je bio napisan, kako bi mu sačuvali vjerodostojnost, a cijeli tekst je objavljen na linku ispod teksta..
Onog vakta, u Mostar se iz bijelog svijeta stizalo vozom, a prema jugu se vozom moglo i malo dalje od Čapljine.
U današnje vrijeme, u podnožju kanjona nalaze se akumulaciona jezera, nastala nakon izgrednje Hidroelektrana na Neretvi u drugoj polovini dvadesetog vijeka.
Ljepota kanjona je bila i ostala gore u planinskim visovima, a površina vode u jezerima oslikava njihovu ljepotu, kao u ogledalu. Nekadašnji krivudavi put, i trasa nekadašnje uskotračne željezničke pruge su podignuti iznad nekadašnjeg nivoa Nereve u kanjonu, što ni u kom slučaju ne umanjuje ljepotu koja se otvara pred očima postamtarača.
“...Odavde (iz Konjica) željeznica ide dolinom Neretve i prati je sve do Metkovića. Preko Neretve u Konjicu
prelazi kameni most sa devet stupova, o kome narod priča da ga je sagradio neki kralj
Hvalimir, još u 10. vijeku...
...Dolina Neretve koja je do Konjica prilično tijesna i divlja, omeđena stijenama visokih gorskih obronaka, odavde pa sve do stanice Rama je prilično široka, a brda na obje obale se dižu do srednje visine.
Iza ušća Peričca dolina se opet stješnjava poput gudure, a iza stanice Jablanica počinje
veličanstveni klanac Neretve, dug otprilike 20 kilometara, u kome su rijeka, željeznički put i
drum, potpuno vezani jedni uz druge u uzanoj dolini poput provalije, ovjenčane Rauljom
(1648 m), Velikom Čvrsnicom (2227 m) i silnom Prenj planinom.
Prelijepi scenariji mijenjaju se u ovom uskorječju, haotično sastavljeni krševi, okomite litice,
na kojima drveće i žbunovi čudnovato stoje, držeći ravnotežu, prevrtljivi oblici brda, mnogi
lijepi vodopadi, sa obje strane bujni, hučeće rijeke upotpunjuju tu veličanstvenu sliku, koja
se nikad ne zaboravlja.
Da bi i mi uživali u tome čarobnom kraju, u Konjicu smo presjeli u poseban, vlaku priključeni
vagon za gledanje tzv. „Aussichtvagon“.
U toj veličanstvenoj osami, gdje stoluje velika divljač i struji svjež gorski zrak, doista shvataš
ovaj čas, što leži u pjesničkom izrazu: kršna zemlja Hercegova. Taj gorskim cvijećem i
zelenim šikarjem upitomljeni dojam izlazi među tim strahotnim u Neretvinom klancu kod
Grabovice.
Iza ušća divlje Grabovice rasprostranjuje se i opet dolina Neretve, jer kod stanice Vojna
prestaje klanac, a istodobno pojavi se na desno već golemi Velež (1897 m.) nad Mostarom.
I tako nam je, razmatrajući okolišnu narav i njezine krasote, put od Sarajeva do Mostara,
kamo smo tek pred veče stigli, prošao, ipak, dosta brzo i ugodno.”
spagosmail: Iz stare štampe: Kanjon Neretve kod Drežnice, 1925.
Sve ove fotografije su objavljene na portalu klix.ba dana 19. aprila 2023. godine, uz tekstpod naslovom:
Čovječe, zastani i umij se ljepotom
Kanjon Neretve kroz objektiv Dženada Džine
Bosanskohercegovački fotograf Dženad Džino podijelio je niz fotografija kanjona Neretve koje prikazuju jedinstvenu ljepotu ovih predjela.
Džino je nekoliko fotografija napravio sa željezničke pruge uz nevjerovatan pogled koji se pruža na kanjon Neretve, a na snimcima koje je zabilježio može se vidjeti i Grabovičko jezero.
“Čovječe, zastani kad prolaziš kanjonom Neretve.. Zastani, pa da ti se oči umiju ljepotom i savršenstvom prirode”, naveo je Džino u opisu fotografija podijeljenih na Instagramu i Facebooku.
Kanjon Neretve kroz objektiv Dženada Džine: Čovječe, zastani i umij se ljepotom (klix.ba)
(spagos)
Nijemac Sebastian Steudtner drži
svjetski rekord u surfanju na velikim talasima: talas koji je osvojio
2020. godine bio je visok 26,21 metara. Na portugalskoj obali
Atlantika, kod Nazarea, sada čeka na njegov ultimativni izazov:
duplo veći talas, i nada se čudovištu od 50 metara
Fotosi:
Surfer na velikim talasima Steudtner na svojoj rekordnoj vožnji
2020. ispred Nazaréa
Njemački surfer Sebastian Steudtner
postavio je svjetski rekord za najveći ikada surfovani talas.
Džinovski talas koji je 37-godišnjak zajahao u oktobru 2020. u
Nazareu u Portugalu, primorskom gradu u Portugalu, bio je veličine
26,21 metar. Za to je Steudtner nagrađen upisom u Ginisovu knjigu
rekorda. "Sve planine su osvojene, sve pustinje su pređene.
Jedini element koji je još uvijek u velikoj mjeri neistražen je
voda", rekao je Steudtner. Žiriju je trebalo oko godinu i po da
odredi tačnu visinu talasa od 29. oktobra 2020. Steudtner je tako
srušio prethodni rekord koji je držao Brazilac Rodrigo Koxa. On je
takođe u Nazaeu, 2017. godine zajahao talas visok 24,4 metra.
Steudtner je već dugo jedan od najboljih surfera na velikim talasima
na svijetu.
Kada Sebastian Steudtner govori o divovskim talasima
Nazaréa, na kojima surfa godinama i koje poznaje bolje od bilo koga
drugog, on prvo govori o vlastitom strahu da će jednog dana biti
potopljen pod nekim od njih.
Za ovako nešto priprema se cijeli
život, kaže Steudtner. Zna najvažniju stvar, da ostane miran nakon
pada, kada ga ogromni talas prevrne. Pod vodom može zadržati dah
minut i po kada je pod stresom. Ako padne u nesvijest, njegov
spasilački tim je u pripravnosti da mu pomogne.
"Nisam sam.
To mi daje mir.”
Surf freak iz Frankonije, sada je kralj surfera
na velikim talasima. Ali Steudtneru to nije dovoljno. Postavio je
novi cilj koji će skrenuti pažnju na sebe. U naredne dvije godine
želi zajahati talas dvostruko veći od njegovog svjetskog rekordera.
On to zove Project Mission Wave Alpha.
Od oktobra do kraja aprila,
u sjevernom Atlantiku bjesne najjače oluje koje šalju snažne
talase prema Evropi. Steudtner je uvjeren da bi tokom posebno jakog
uragana kod Nazaréa mogli nastati talasi visoki 40, možda čak i 50
metara. Postoje izvještaji mornara da su u prošlosti takvi divovi
zaista viđeni na moru.
Steudtner želi da uhvati jedan takav
super talas. Čeka savršenu oluju. Postavio je svoj bazni kamp u
hali u luci Nazaré, gdje su pohranjene njegove daske, jet ski,
kacige i prsluci za spašavanje.
Ne postoji garancija da će se
takav džinovski talas drobilica stvarno dokotrljati od Praia do
Norte. Steudtner je intenzivno radio na tome kako nastaju veliki
talasi. Mnogi faktori se moraju spojiti.
Smjer talasa, vjetar,
struja. To je kockanje, igra na sreću. S druge strane, Steudtner ima
vremena. Nije oženjen, nema djece. Iz svoje kuće, dolje do luke
može stići za deset minuta.
Kada dođe talas, neće ga propustiti.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
Ludo vrijeme: Dok mi na račun vremena pravimo viceve, poput onog - Prezimili smo zimu, još da prezimimo proljeće, i eto nam ljeta...u isto vrijeme u Sevilji, Španija, mjere se temperature veće od 40 stepeni Celzijusa - i to baš u ovom aprilu. Ovo je rekord za ovu državu na jugu Evrope.
Stručnjaci za ovu neuobičajenu vrućinu krive klimatske promjene.
(msn)
Ne verujem, živ sam
Davanje
znakova života: kako se izlizani termini izoštravaju i postaju
konkretniji kada je smrt postala svakodnevna opcija! Muškarac na
slici spašen je iz granatirane stambene zgrade u gradu Slavjansku na
istoku Ukrajine. U napadu je poginulo osam osoba. Među njima i jedno
malo dijete, kako je saopšteno iz nadležnih.
Sa iglom za Gospoda
U Trećem
svijetu, Crkva stalno dobija više članova nego što izgubi na
sjevernoj hemisferi. To je malo umirujuće, ali ne mijenja osnove: i
u Austriji obi koji vjeruju masovno odlaze. Posebno zabrinjava
prosječna starost preostalih. Zato aktivisti grupe Quo Vadis, sve
odlučne časne sestre i sveštenici, pokušavaju da preduzmu
spektakularnije mjere. Ovdje preuzimaju na sebe mučeništvo igle za
tetoviranje.
Holandija je u Jiangsuu
Niko
ko se bavi prikazom geometrijski raspoređenih gomila ljudi ili
hektarima velikih cvijetnih tepiha, ne može izbjeći Kinu. Područje
u Yangchengu u istočnoj Kini neki zlobnici nazivaju "Holland
Flower Park", “Holandski park cvijeća”. Pa se čak i
izvozno jaki tulipani iz Amsterdama upoređuju sa onim iz teksta
jednog vrlo starog šlagera .
(news)
(NovaSloboda.ba)
Na sjednici opštinskog vijeća 29.04.1968., a povodom stogodišnjice rođenja Alekse Šantića, usvojen je program proslave sa slijedećim odlukama:
-Podizanje spomenika Aleksi Šantiću, rad beogradskog skulptora Nikole Koke Jankovića
-Imenovanje Gimnazije "Aleksa Šantić"
-Književna nagrada "Aleksa Šantić", koja će biti davana svake treće godine
-Stipendija "Aleksa Šantić", koja će biti davana za postdiplomski studij iz istorije književnosti, kulturne istorije i istorije Mostara i Hercegovine
-Otkrivanje spomen ploča na rodnoj kući Alekse Šantića i na kući Svetozara Ćorovića
-Izdavanje jubilarnog broja "Zore"
-Izdavanje poštanske marke sa likom Alekse Šantića
-Izdavanje plakata povodom proslave, po idejnom rješenju Mirze Hamzića
-Izrada značaka, po idejnom rješenju Ante Matkovića
-Održavanje svečane akademije
-Održavanje recitala Šantićeve poezije
-Književna večer
-Večer poezije Alekse Šantića, izvodi "Teatar poezije" iz Beograda
(Armin/cidom/20230429)
Safet - Safa Begović, "Čuvar Starog mosta"
Mostarac sa Tekije čije su fotografije s turistima ispred njegove živopisne zanatske radnje smještene uz Stari most obišle cijeli svijet ostao je "zaštitni znak" i atrakcija starog dijela Mostara.
Najfotografisaniji mostarac i nezvanična turistička ikona grada, Safa zaslužuje poštovanje i zahvalnost svakog mostarca za promociju Mostara kao turističkog grada.
(Mostar Stari grad/20230314)
Zna najbolje koliko je sati!
(tekst koji slijedi objavljen je na portalu bljesak.info dana 27. aprila 2023.)
Mostarac Robert Šetka, urar s dušom rokera, najbolje zna koliko je sati "Posebno mi je drago da se mladi ljudi sve više zanimaju za klasične satove. Često dolaze kod mene, zanimanju se, traže savjet pa vidim da čitaju literaturu... Sve češće mi donose starije satove, uspomene, žele da im se restauriraju".
Ako u današnjem vremenu izgovorite riječ "urar" teško da ćete nekoga impresionirati, jer mlađim generacijama strukovna zanimanja općenito nisu previše interesantna, a starijima to predstavlja neku vrst misterioznog zanimanja čije će nam usluge relativno rijetko zatrebati. Međutim, u ovom izdanju podcasta "Imam ideju" portala Bljesak.info otkrivamo da je zanimanje urara uistinu fascinantno, vrlo zahtjevno i podrazumijeva cjeloživotno učenje s ciljem održavanje vlastitih znanja i vještina na najvišoj razini. Gospodin Robert Šetka poznati je mostarski urar, ali i prepoznatljivi Mostarac, zaljubljenik u glazbu i satove, čovjek koji rado zapiše i poneki stih, kroničar je i dobronamjerni kritičar svoga vremena... "Urar je poziv, zanimanje, presuda (smijeh)... vrlo zanimljivo zanimanje, a sama riječ ima korijen u latinskom jeziku, znači vrijeme. A, vrijeme nam je svima važno, koliko puta svi pomislimo na vrijeme, jer moramo znati što slijedi i u koje vrijeme", kaže naš gost na početku o tome što njegovo zanimanje realno predstavlja. Kaže kako se ovim poslom počeo baviti vrlo rano, otkrivši već u srednjoj školi draži bavljenja privatnim poslom. "Moj otac koji je bio zanatlija pogodio je u to vrijeme jedan privatni posao u Međugorju. Radio je bravariju i limariju na jednoj kući i ja sam njemu tu bio pomagač, a kad smo odradili posao, otac me plati kao nekog svog kooperanta. Za te prve novce koje sam u životu sam zaradio kupio sam ručni sat, još ne znajući d ću se u budućnosti ovim baviti", kaže gospodin Šetka. Tek kasnije, nakon upisa na Građevinski fakultet u Mostaru, počeo je maštati o tome da nešto samo stalno radi, jer se uvijek sjećao tog trenutka kad je prvi put samostalno zaradio novac. Kako je njegova obitelj tradicionalno bila zanatlijska po muškoj strani, odlučio je i sam se baviti nekim sličnim zanimanjem, poput oca i djedova, a izbor je pao na zanimanje urara. Iako je u osnovnoj školi bio učenik generacije, a kroz srednju školu također pokazao zavidnu nadarenost, na koncu nije završio započeti studij, nego se posvetio poslu sa satovima. Izučavao je vještinu urarskog zanimanja kod predratnih mostarskih majstora, kojih se također i poimenično spominje, ali vremenom je shvatio koliko je važno samostalno učiti, stalno se usavršavati i dograđivati. Vremenom je postao prepoznat i priznat urar u Mostaru, ali i šire, koncipirao je svoj posao na način da ga s jedne strane inspirira i motivira, a s druge strane da mu osigurava egzistenciju i stabilan život. Uživanje plodova vlastitih ruku nešto je što ga čini zadovoljnim i ponosnim, a paralelno s izgradnjom svoga privatnog posla ostao je vjeran jednoj drugo velikoj strasti - glazbi. Svirao je s vrsnim mostarskim glazbenicima, ali nije otišao 'do kraja', nego se ipak posvetio cjelodnevnom zanimanju urara, a glazba je ostala pratilja kroz život i užitak za posebne trenutke. Dakle, kako biste saznali vrijedne informacije ulozi satova u našim životima, o svojevrsnom kultu sata kao statusnog simbola, naučili ponešto praktično ukoliko volite nositi satove, ovo je idealan sugovornik za tu vrstu tema. U podcastu razgovaramo, naravno, i o nizu drugih tema koje se tiču modernoga doba u kojem živimo. Tako se gospodin Šetka osvrće na Mostar, grad u kojem je proveo cjelokupan dosadašnji život, govori i o nekim fenomenima suvremenog društva općenito, s osvrtom na lokalnu zajednicu u kojoj živi. Mlađi gledatelji podcasta mogu također čuti niz zanimljivih razmišljanja, iskustava i opservacija našeg gosta. Ukoliko, dakle, želite uživati u mislima, riječima i djelu ovog zanimljivog Mostarca, onda nipošto ne propustiti pogledati razgovor u cijelosti!
(bljesak/20230427)
... i izvjesno izborili Evropsko prvenstvo!
Bosna i Hercegovina - Slovenija 27:26 (15:15)
BiH: na golu: Benjamin Burić i Admir Ahmetašević, u polju Milan Vukšić, Mirko Herceg, Senjamin Burić, Adi Mehmedčehajić, Marko Panić, Mirsad Terzić, Luka Perić, Nedim Hadžić, Dino Hamidović, Vlado Draganić, Marko Davidović, Mladen Bošković, Elmir Građan i Amir Muhović.
Slovenija: Joze Banik, Nik Henigman, Stas Jovičić Slatinšek, Miha Zarabec, Kristijan Horzen, Timotej Grmšek, Tin Cokan, Tadej Mazej, Rok Ovniček, Aleks Kavčić, Grega Krečić, TIlen Strmljan, Domen Novak, Jernej Drobež, Urh Kastelič.
Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras je u prepunoj dvorani u Cazinu savladala selekciju Slovenije rezultatom 27:26 i tako izvjesno izborila plasman na Evropsko prvenstvo koje se u januaru naredne godine igra u Njemačkoj.
Nekoliko hiljada gledalaca moglo je uživati u sjajnom rukometu i vrlo neizvijesnom meču od prve do posljednje minute, na kraju kojeg su slavili naši momci.
U početku susreta se igralo gol za gol, nakon čega je uslijedio blagi pad u našoj igri što Slovenci koriste.
Ipak, u nastavku su izabranici Irfana Smajlagića smanjili broj grešaka i povezali svoje redove za plus četiri u 20. minuti.
Slovenci se do kraja prvog dijela igre ipak uspijevaju vratiti i na poluvrijeme se ide poravnanjem - 15:15.
U nastavku manje-više ista slika na terenu. Fanatična cazinska publika je od prve do posljednje minute sjajnom podrškom vodila naš tim.
To je bio veliki vjetar u leđa za naše rukometaše koji su do kraja uspjeli doći do pobjede nad respektabilnom reprezentacijom kakva je Slovenija.
Najefikasniji u našim redovima bio je Senjamin Burić sa sedam i Vlado Draganić sa šest pogodaka. Kod gostiju bolji od ostalih bio je Domen Novak sa također šest golova.
Za plasman na Evropsko prvenstvo u Njemačkoj gleda se konačni poredak trećeplasiranih ekipa iz svake od grupa.
Dakle, s ovom pobjedom Slovenije ne postoji teoretska šansa da nas četiri trećeplasirane ekipe iz drugih grupa prestignu na tabeli.
Međutim, ne može se još uvijek reći da smo zvanično na Euru, jer se još uvijek ne zna koje će reprezentacije biti trećeplasirane.
Kvalifikacije ćemo završiti u nedjelju duelom protiv Crne Gore na gostovanju, ali više dileme nema, u Podgoricu možemo putovati rasterećeni.
(sport)
Ima fotografija koje impresioniraju na prvi pogled, ali ima i onih koje paraju srca, od onog šta prikazuju.
Fotografi iz cijelog svijeta birali su proteklih dana
najbolje press fotografije u protekloj godini. Fotografija iz
ukrajinskog rata pobijedila je na prestižnom World Press Photo
konkursu.
Pobjednička fotografija: ukrajinski fotograf Evgenij
Maloletka nedeljama je živio u podrumu bolnice u Mariupolju, dok su
ruske bombe padale na civile i sravnjavale grad. Njegova fotografija
prikazuje trudnu ženu, Irynu Kalininu, ranjenu u bombardovanju i
osuđenu da u posljednjim trenucima moli za smrt kako bi njeno dijete
preživjelo. Oboje su umrli. Evgenijeve slike su korištene za
pregovore o zelenom koridoru za civile da izbjegnu iz Mariupolja,
a
mjesecima kasnije, one služe kao dokaz optužbi za ratne
zločine protiv stanovnika Mariupolja.
Neke od nagrađenih fotografija
01Irina Kalinina (32), povrijeđena
trudnica, nošena je iz porodilišta u Mariupolju, Ukrajina, 9. marta
2022., koje je uništeno u ruskom zračnom napadu. Njeno dijete,
nazvano Miron (po riječi "mir"), rođeno je mrtvo, a pola
sata kasnije umrla je i sama Irina.
02 Jaynagul Brjieva i njena
porodica kupaju se u vrelom izvoru u Kaji-Sayu, u Kirgistan, 9. marta
2021. Za vodu se kaže da ima ljekovita svojstva.
03 Roditelji
Khalila Ahmada (15), koji nisu mogli da priušte hranu za porodicu,
odlučili su da prodaju njegov bubreg za 3.500 američkih dolara.
Nedostatak posla i opasnost od gladi doveli su do dramatičnog
porasta ilegalne trgovine organima. Herat, Avganistan, 19. januar
2022.
04 Žene posjećuju topli izvor koji je izbio iz isušenog korita Aralskog mora u blizini sela Akespe, Kazahstan, 27. avgusta 2019. Aralsko more, nekada četvrto najveće jezero na svijetu, izgubilo je 90 posto svog sadržaja otkako je riječni vodotok preusmjeren.
(faz)
(NovaSloboda.ba)
U Kartumu, Sudan, u četvrtak prošle sedmice, samo nakon nekoliko minuta prekinuta dogovorena obustava vatre. Stanovnici glavnog grada Sudana postali su pijuni u borbi za moć među vojskom.
U metropoli od 2,6 miliona ljudi na ušću Bijelog u Plavi Nil, nijedna bolnica nije više u potpunoj funkciji. A kako javljaju agencije, zbog borbi je došlo i do oskudice u hrani.
(welt)
(NovaSloboda.ba)
Premijer liga BiH, 28. kolo:
Široki Brijeg - Velež 1:0
Strijelac: Ćavar 68'
Široki Brijeg: Josipović, Pranjić, Musa, Oliveira, Valinčić, Ćavar, Lovrić, Vukoja, Bagarić, Kpan, Lukić.
Velež: Hadžikić, Domić, Zvonić, Hrkać, Dejanović, Pršeš, Vehabović, Šikalo, Mućaj, Anđušić i Haskić.
U 28. kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine gledali smo hercegovački derbi na stadionu Pecara između Širokog Brijega i Veleža. Nakon dosta borbe utakmica je završena rezultatom 1:0 u korist tima sa Pecare koji se tako vratio na četvrtu poziciju na tabeli sa 44 osvojena boda i tu bi mogli ostati do vikenda ako Željezničar ne bude slavio sutra u Banja Luci protiv ekipe Borca. Bitnije za Široki je da su prekinuli veoma lošu seriju gdje su u posljednjih pet utakmica osvojili samo dva boda.
Domaćini su otvorenije krenuli u meč. Imali su loptu više u nogama, bili su ofanzivniji, a u šestoj minuti golman Hadžikić spašava Rođene nakon prvog ozbiljnijeg pokušaja tima sa Pecare.
Pet minuta kasnije najbolja prilika na utakmici, ali za goste. Haskić je uposlio Anđušića, koji šutira sa deset metara, Valinčić sjajno blokira i samo korner za Rođene nakon kojeg nije bilo opasnosti po gol Širokog.
U 18. minuti Vukoja je šutirao sa 25 metara, no lagan plijen za golmana Veleža. U 35. minuti Kpan je lijepo prošao po desnoj strani i centrirao, no Hrkać je bio na mjestu.
Do kraja prvog poluvremena zabilježili smo još pokušaj Ćavara u 45. minuti koji je šutirao sa 30 metara, no Hadžikić uz malo problema brani i na odmor se otišlo rezultatom 0:0.
U drugom poluvremenu dosta bolji fudbal i više prilika. Prvu šansu bilježimo za Velež u 56. minuti, Vehabović je šutirao sa 16 metara, od leđa Oliveire se lopta odbija i završava u vanskom dijelu mreže. Sreća za domaće pa nije išla u gol jer je prevarila Josipovića.
Minut kasnije sreća za Široki, Velež je imao veoma dobru priliku. Haskić je uposlio Anđušića koji šutira sa 16 metara iskosa, ali prečka je saveznik domaćina.
Sumnjiva situacija u šesnaestercu domaćina u 60. minuti. Anđušić je pao nakon jednog duela, tražio je penal, ali sudija je samo odmahnuo rukama. U 65. minuti korner za Široki, nakon toga lopta se odbila do Lovrića koji loše šutira sa 25 metara i lopta odlazi visoko preko gola mostarskog tima.
Tri minute nakon pokušaja Lovrića slavlje na Pecari. Anđušić je pogriješio, lopta je došla do Ćavara koji fenomenalnim udarcem pogađa za 1:0, Hadžikić nije imao šansi, zaista fenomenalan pogodak veznjaka Širokog za slavlje na Pecari.
Velika šansa za Široki u 72. minuti, odbrana Veleža kao da se nije oporavila od gola Ćavara. Kpan je dodao Pejiću, ovaj je sjajno zaobišao golmana Hadžikića, ali previše je otišao u stranu i nejgov udarac odlazi pored gola, ostalo je 1:0. Kontra domaćina u 83. minuti, Kpan je šutirao sa 16 metara, ali lopta ide malo pored stative.
Do kraja meča nije bilo više pogodaka i Široki je dobro regaovao nakon poraza od Željezničara dok je za Velež ovo bio drugi poraz u nizu i to ponovo u hercegovačkom derbiju jer su prošlo kolo poraženi od Zrinjskog rezultatom 0:1.
(sport)
Jevrejsko groblje se nalazi sa desne strane magistralnog puta Mostar-Sarajevo u naselju Sutina. Prvi zvanični pomen groblja je iz 1890. godine a kao vlasnik je navedena Jevrejska opština u Mostaru. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, 1936. godine podignuta je ograda oko groblja sa ulazom između dva kamena stuba, između kojih je postavljena dvokrilna metalna kapija. 1999. godine u groblju je postavljen spomenik žrtvama holokaustaa a 2004. godine Jevrejsko groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom.
(Armin/cidom/20230425)
U Indiji se povećao broj divljih tigrova. Po prvi put nakon dugo vremena, više od 3.000 bengalskih tigrova živi u toj zemlji.
2018. bilo ih je 2967, a sada ih je izbrojano 3168. Međutim, stopa rasta je usporila sa 30 posto na sedam posto u odnosu na prethodni četverogodišnji period. Tigrovi i dalje žive u divljini u samo 13 zemalja, daleko najviše u Indiji, ali i u Rusiji i u Kini.; njihov broj se redovno utvrđuje kamerama.
2010. u Sankt Petersburgu je bio postavljen cilj: Da se udvostruči broj divljih tigrova u kineskoj "Godini tigra" 2022.
U Indiji ih je, prema zvaničnim informacijama, 2010. bilo 1706. Stručnjak WWF-a za tigrove Markus Raddley rekao je: "Indija nije uspjela udvostručiti broj, ali je razvoj Indije un tom pogledu priča o uspjehu bez premca".
Širom svijeta, rasprostranjenost tigra se smanjila za 95 posto u posljednjih 100 godina, prema WWM-u. Prema procjenama.
1900. godine u svijetu je još uvijek bilo 100.000 tigrova. Lov na tigrove u Indiji nije bio zabranjen sve do 1970-ih.
(welt)
(NovaSloboda.ba)
Hej, pa to sam ja! Ovi posjetioci su bili zadivljeni tokom svoje posjete muzeju: slučajno su otkrili svoje dvojnike ovjekovječene na platnu.
Ovi pojedinci izgledaju toliko slično
istorijskim ličnostima na slikama da bi se moglo pomisliti da su to
zapravo bili oni u prošlom životu. Ali to također može biti dokaz
mogućnosti putovanja kroz vrijeme. Za neke je sličnost toliko
velika da je gotovo nevjerovatna!
Ove lijepe oči su zaista
jedinstvene...
Šalite se?Jeste li ozbiljni kad to kažete!
Posjetiteljka muzeja i njen naslikani lik („Slomljeni vrč“,
1891. William Bouguereau) mogle bi biti bliznakinje.
Uz tako
nevjerovatnu sličnost, ova dva bradata gospodina mogu se usuditi da
pogledaju pomno.
Uklesani u kamenu: Ovi upečatljivi brkovi mogu
postojati samo dva puta - na bisti francuskog istoričara Pjera de
Kubertena i italijanskog glumca Đovanija Stortija
Usput: Ako tražite svog "vještačkog"
blizanca, možete postaviti selfie u "Google Arts & Culture
App". Umjetna inteligencija zatim digitalno pristupa umjetničkim
djelima iz preko 1000 muzeja širom svijeta i analizira koja slika
izgleda najsličnija vašoj slici.
(news)
(NovaSloboda.ba)
Iz dva članka koji su objavljeni u listu "Pravda" od 02.02.1934. i 18.04.1934. možemo pročitati o hvatanju zmija i berbi ljekovitog bilja koje je prodavano njemačkim farmaceutima. Iza ovih akcija stajali su mostarski Dom narodnog zdravlja na čelu sa dr. Lovrom Dojmijem i Sokolska župa Mostar. U članku od 17. aprila 1934. godine govori se o izvozu lčjekovitih trava u Njemačku.
"Hercegovina izvozi lekovito bilje u Nemačku
Mostar, 17. april
Pored dobre prođe hercegovaačkih zmija otrovnica, u poslednje vreme počeo je da hvata sve veće razmere organizovani rad na izvozu lčekovitog bilja. Cela Hercegovina vrlo je bogata mnogobrojnim lekovitim travama. Njihova korisnost do sada se ogledala jedino u domaćoj upotrebi, jer si seljaci, manje ili više, skoro za svaku bolest znali poneki lek od ovih trava. Ali, od pre dve godine, Sokolska župa Mostar videla je u ovome lekovitom bilju izvor veće koristi nego što je bila ona od "narodne medicine". Seljaci iz okoline Gacka izvezli su prošle godine pet vagona lekovitog bilja, t.zv. "lincure" i "kućanice" nekim nemačkom farmaceutskim fabrikama. Kilogram ovakve trave plaćao se po dva dinara, što pretstavlja relativnoi visoku cenu ako se uzme u obzir da ove trave ima mnogo. Đ"
prilog: lincura, ilustracija
Priredili: Armin Džanirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
Veležova donatorska Crvena noć u maju, u Mostaru
Uz slogan ”Sve nas ista ljubav spaja”, u Mostaru će 11. maja biti organizovana Veležova donatorska Crvena noć.
Kako je saopšteno iz kluba, nakon tri godine pauze, zbog pandemije koronavirusa, Veležova donatorska Crvena noć vraća se uz novi sjaj i brojne zvanice. Iz Upravnog odbora Fudbalskog kluba Velež kažu kako na ovom značajnom događaju očekuju više od 300 osoba koje na različit način doprinose, vole, poštuju i podržavaju ovaj klub.
Tako će donatorsku veče svojim prisustvom uveličati brojne legende Veleža, navijači, prijatelji, simpatizeri uspješni poslovni ljudi, osobe iz političkog, kulturnog i javnog života kako Mostara tako i cijele BiH, te dijaspore.
Način učešća, te na koji način možete biti dio ove Crvene noći biće objavljeni naknadno sa svim detaljima, navodi se u saopštenju.
(NovaSloboda.ba)
Dolina Chocholowska jedna je od najpopularnijih turističkih ruta u Tatrama, u Poljskoj, ali naročito mnogo posjetilaca privlači u proljeće.
Brojni cvjetovi šafrana u proljetnim mjesecima prekriju dolinu u gradu Zakopane i tako formiraju veličanstvene prizore za posjetioce.
Za mnoge ljubitelje prirode, pogled na šarene tepihe šafrana je dugo očekivani znak dolaska proljeća. Kako se snijeg topi, livade oživljavaju eksplozijom ljubičaste boje.
Ovo područje je pogodno za svakoga, porodice s malom djecom, avanturiste, fotografe, sportiste…
Boravak na čistom zraku i pogled na ljubičasto "more" mogu predstavljati i svojevrsni odmor za dušu.
Proljetni šafran jedan je od prvih vjesnika proljeća, cvate već u februaru provirujući kroz snijeg. Prirodno raste na području cijele Evrope.
(AA/RaSa)
Ljubičasta čarolija u Poljskoj : Dolina Chocholowska prekrivena cvijetom šafrana - Radiosarajevo.ba
Zanimljive informacije o lila (ljubičastoj) koje sigurno niste znali
Ljubičasta u sebi utjelovljuje balans između tople i energične crvene i mirne i hladne plave boje. Ljubičasta nosi oznake kraljevske boje, pa simbolizira moć, obilje i ambicije. Uz ljubičastu se vezuju i mudrost, dostojanstvo, neovisnost, kreativnost, tajanstvenost te čarolija. Smatra se da ju vole sanjari i jako kreativni. Omiljena boja puno, naime, govori i osobnosti, a stručnjaci kažu da su ljudi koje vole lila boju osim što su maštoviti, kreativni i osjećajni – veliki individualci. Nekada su ljubičastu boju nosili samo kraljevi budući da je dobivanje boje iz određenih vrta morskih školjki bilo jako skupo pa su si samo kraljevi ili jako bogati mogli priuštiti da nose ljubičasto.
Psihološki učinak lila boje:
podiže nas
smiruje živce
pomaže u uravnoteženju uma
potiče kreativnost
evocira romantične i nostalgične osjećaje
korisna je kod liječenja nesanice.
Ljubičasta u tamnijim tonovima simbolizira žalost, tugu i patnju.
Značenje ljubičaste boje diljem svijeta
Na Tajlandu ljubičasto nose udovice dok tuguju za suprugom.
U Americi se vojnicima koji su bili ranjeni u ratu dodjeljuje orden „Ljubičasto srce“.
Na Tibetu se za poludragi kamen ljubičaste boje – ametist – smatra se da je bio jedan od dragih kamena iznimno važnih Buddhi, pa budističke krunice često sadrže i ametist.
U Japanu ljubičasta boja označava društveni status, položaj i bogatstvo.
U Ukrajini bojanje pisanica u ljubičastu boju predstavlja post, vjeru, strpljenje i povjerenje.
U starom Egiptu ljubičasta je označavala vrlinu i vjeru.
U Britaniji je u doba vladavine dinastije Tudor ljubičasta bila boja žalovanja, ali i boja religijskog zanosa.
Religijske i mitološke veze ljubičaste
U kršćanstvu ljubičasta predstavlja ponos i povezana je s adventom i korizmom. Rimskim kanonom liturgijskih boja ljubičasta je definirana kao znak poniznosti i ništavila. Iz tog ju razloga svećenici nose u pokorničke dane (za vrijeme adventa i korizme i u drugim pokorničkim danima u godini, a može se nositi i na misama za pokojne).
Političke asocijacije lila boje
U SAD-u se država u kojima nema čvrstih opredjeljenja birača za „crvene“ (republikance) ili „plave“ (demokrate) nazivaju „ljubičastim (lila) državama“.
Zanimljive informacije o ljubičastoj
Za ljubičatu se smatra da nije prirodna boja, već da ju je napravio čovjek.
Ljubičasta označava planet Jupiter.
Ljubičasta je boja veljače pa se smatra da je ametist zaštitni kamen ljudi rođenih u veljači.
Bizantski su carevi svoje edikte (dokumente kojima se službeno objavljivao zakon ili uredba) potpisivali ljubičastom tintom.
Ljubičasta boja, koja se kroz povijest učestalo vezivala uz kraljevsko podrijetlo, razlog je zbog kojeg su se poludragom kamenu ametistu divile mnoge poznate povijesne ličnosti. Ametist je tako bio omiljeno drago kamenje ruske carice Katarine Velike, britanskih kraljeva, a čak je i veličanstvena Kleopatra nosila prsten s ametistom.
Leonardo da Vinci vjerovao je da se snaga meditacije povećava deset puta kada se meditira pod ljubičastim svjetlom.
Ljubičasta je boja najslavnije svjetske arene – Madison Square Gardena.
Mjesta u VIP zoni označena su ljubičastom bojom.
Ljubičasta je boja i najvećeg poker žetona, onog od 5000 dolara.
Ljubičasta kao simbol neke osobe
Ljubičasta je bila najdraža boja Rogersa Nelsona poznatijeg pod imenom Prince. Prince je, navodno do te mjere, obožavao ljubičastu boju da je čak i vodu u dvorištu vile u kojoj je živio obojio u – lila.
Navodno je i veliki njemački kompozitor Richard Wagner svoja najbolja djela stvorio u sobi čiji su zidovi bili obojeni u lila boju.
Popularne fraze koje u sebi imaju ljubičastu
Rođen u ljubičastom – osoba koja je rođena u plemićkoj ili kraljevskoj obitelji.
Ljubičasta proza – stil pisanja prepun epiteta.
Reci to u lavandi – reci to opušteno.
Neke od najpoznatijih pjesma koje u sebi imaju naziv ljubičasto
Purple Haze – Jimi Hendrix
Purple Rain – Prince
Purple Stain – Red Hot Chili Peppers
Purple Lamborghini – Rick Ross and Skrillex’s
Ljubičasto u vrtu
Ljubičasto se smatra cool bojom u dizajnu krajolika. Ljubičasto ima iznimno umirujući efekt u vrtu. Uz to, ljubičaste biljke vizualno u vrtu izgledaju manje pa se prostor čini većim.
Okus ljubičaste
Ljubičasta je jako trendi boja i u restoranima. Ljubičasta mrkva, patlidžan, ljubičasto grožđe i smokve, često se koriste u kulinarstvu i kao ukras na tanjuru. Ljubičato voće i povrće sadrže važne hranjive sastojke koji štite zdravlje. Smatra se i da ljubičasta hrana pomaže u borbi protiv karcinoma.
Ljubičasta i naš njuh
Za ljubitelje parfema, lavanda je sastavni dio mnogih, i ženskih i muških, parfema. Danas se lavanda intenzivno koristi u muškim mirisima, no prvi je parfem od lavande bio napravljen za žene. Još za parfem koji je koristila Marie Antoinette vjerovalo se da osim ruže, jasmina i ostalih klasičnih biljaka kao jedan od dominantnih sastojaka sadržavao i lavandu.
Po svom slatkom cvjetnom mirisu jako je poznata i ljubičica. Tu su mirisnu biljku žene nekada koristile i za jutarnje umivanje. Od lila biljaka po svom senzualnom i opuštajućem mirisu poznata je i glicinija.
(nismosame.com)
Zanimljive informacije o lila (ljubičastoj) koje sigurno niste znali - Nismo Same
(spagos)
