Trećina Zemljine kugle pod zaštitom

 

Na kraju otprilike dvonedjeljnih pregovora, Svjetski samit o prirodi u Montrealu, Kanada, završio se konačnom deklaracijom.
Međunarodna zajednica želi zaštititi najmanje 30 posto svjetskih kopnenih i morskih područja do 2030. – za mnoge je to važan napredak.

200 zemalja učesnica Svjetskog samita o prirodi (COP15) također su sebi postavile cilj da žele potrošiti više novca na zaštitu biodiverziteta. Između ostalog, bogatije zemlje treba da daju siromašnijim oko 20 milijardi dolara (18,8 milijardi evra) godišnje do 2025. godine.
Plenarna sjednica je završila pljeskom i navijanjem nakon što je usvojen neobavezujući dokument. Organizatori, naučnici i predstavnici nevladinih organizacija do samog kraja su se nadali da će na skupu biti usvojen globalni sporazum koji postavlja trendove za zaštitu vrsta.
Kinesko predsjedništvo samita govorilo je o "istorijskom trenutku". Konačna deklaracija odiše odlučnošću, rekla je federalna ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni). “Međunarodna zajednica je odlučila da konačno zaustavi izumiranje vrsta.” Ovo je “dobar dan za globalnu zaštitu prirode i okoliša”.
Međutim, sporazum je naišao na različite reakcije predstavnika nevladinih organizacija. "Uspješno se može opisati što je nakon teških pregovora između država ugovornica uopšte postignut dogovor", komentirao je Jannes Stoppel iz Greenpeacea.
To je "nepotpun, ali na kraju iznenađujuće dobar okvir", rekao je Florian Titze iz udruženja za zaštitu okoliša WWF Njemačke.
U skladu s nadom u "pariški moment" koja se često pominjao uoči konferencije - da bi konferencija mogla rezultirati sporazumom o zaštiti vrsta slično Pariškom sporazumu o zaštiti klime - Titze je govorio o - donekle oslabljenom – "Montrealskom momentu". Georg Schwede iz Campaign for Nature rekao je da sporazum nudi priliku "da se napravi preokret koji je tako hitno potreban za rješavanje krize biodiverziteta".
Udruženje za zaštitu prirode Nabu reagovalo je razočarano na konačnu deklaraciju. Uprkos napretku u suštini, sporazum nije dovoljan da zaustavi ili preokrene gubitak biodiverziteta i ekosistema. "U prirodnoj i klimatskoj krizi, svijet juri ka ponoru", upozorio je predsjednik Nabua Jörg-Andreas Krüger. "Ali umjesto da se odlučno koči, samo se malo uspori."
U usvojenom dokumentu, između ostalog, istaknuta je i uloga autohtonih naroda i lokalnih zajednica u globalnim naporima za očuvanje, što su mnogi posmatrači ocijenili kao uspjeh. U radu se također postavlja cilj prepolovljenja rizika za ljude i okoliš od pesticida do 2030. godine i smanjenje subvencija štetnih po okoliš.
Posmatrači su, međutim, kritikovali činjenicu da su mnogi ciljevi postavljeni predaleko u budućnost i da nisu učinjeni opipljivim u kvalitativnom smislu. Predstavnici nekih od siromašnijih zemalja posebno su kritikovali činjenicu da je premalo finansijske pomoći planirano za bogatije zemlje.

(express)

(spagos)