Doba kratkih poruka (SMS, "Short Message Service") na mobilnim telefonima započelo je prije 30 godina čestitkom "Sretan Božić". U početku je ismijavana kao sporedna tehnologija, usluga kratkih poruka je osvojila svijet, da bi je Whatsapp & Co ponovo istisnuli.
U eri prije Whatsappa, SMS nije bio hit samo kod mladih ljudi. Poznato je da je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel (rođena 1954.) ciljanim SMS porukama informisala svoj kabinet i stranku. Godine 2010. tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle (FDP) u crno-žutoj koaliciji isticao je koliko je intenzivno komunicirao sa šefom vlade putem SMS-a.
“Pisaćemo koliko god možemo.”
Riječ “simsati” za slanje i primanje tekstualnih poruka uključena je čak i u rječnik 2004. godine.
Gotovo 20 godina ranije, menadžer njemačkog Bundesposta Friedhelm Hillebrand razvio je prvi održivi koncept za SMS. U početku, pionir mobilnih komunikacija je bio smiješan, jer je SMS ograničio na dužinu od 160 redova radi mogućnosti provođenja istih.
Britanski programer softvera Neil Papworth je tada mogao poslati prvi SMS na svijetu u ime Vodafona. Isprobao je novu tehnologiju prenosa prije 30 godina (3. decembra 1992.) i poslao božićne čestitke sa svog kompjutera na mobilni telefon Vodafone menadžera Richarda Jarvisa. U to vrijeme, međutim, još nije bilo mobilnih telefona koji bi se mogli koristiti za slanje tekstualnih poruka.
Nova usluga je počela komercijalno 15 mjeseci kasnije na sajmu kompjutera CeBIT 1994. u Hanoveru, Njemačka. Iz današnje perspektive, cijene su bile visoke. U početku su kratke poruke koštale 39 feninga svaka. Diskonteri su kasnije privukli kupce sa pet ili šest centi po SMS-u.
"Short Message Service" razvila se u industrijsku kravu. Rekord je postignut 2012. godine sa skoro 60 milijardi SMS-ova. U Deutsche Telekomu, SMS je na prelazu 2011/12. godine dosegao svoj najviši nivo. U novogodišnjoj i novogodišnjoj noći poslano je ukupno 137,4 miliona SMS poruka.
Procvat SMS-a doneo je milijarde profita u blagajne telekomunikacionih provajdera. Ali to je također promijenilo način na koji mladi ljudi posebno komuniciraju jedni s drugima
komunicirati.
Unošenje teksta bilo je komplikovano u poređenju sa današnjim pametnim telefonima: nije bilo tastature sa slovima, samo cifre od 0 do 9, kao i * i #. Svaka cifra ima više dodijeljenih slova.
Ove okolnosti promovisale su žargon skraćenica koji neki i danas koriste za Whatsapp and Co. Slova "hdg" označavaju "volim te" ili GN8 za laku noć, i slično
Danas samo nekoliko ljudi koristi SMS za svoju privatnu ili profesionalnu komunikaciju.
Broj poslanih SMS-ova u Njemačkoj opada svake godine od vrhunca 2012. (59,8 milijardi) i dostigao je najnižih 7,0 milijardi 2020. godine.
"SMS će i dalje igrati ulogu u komunikaciji", objašnjava digitalno udruženje Bitkom. "Ne samo za ljude koji nemaju pametni telefon, već posebno za metode provjere autentičnosti, kao što su usluge plaćanja."
Međutim, SMS više neće donositi milijarde profita jer su se uspostavile usluge za slanje poruka na Internetu. Potpuno su besplatni ili koštaju samo malu ulaznicu. Osim toga, aplikacije za razmjenu poruka kao što su Whatsapp, Signal, Telegram, Threema ili Wire mogu zaštititi sadržaj šifriranjem.
Uz intenzivnu upotrebu SMS-a, rizik je prihvatila i bivša kancelarka Merkel, koja je bila prisluškivana. Kada se 2013. godine kao rezultat otkrića Whistleblowersa (obavještajca) Edwarda Snowdena pojavila sumnja da su američke tajne službe špijunirale Merkelovu, ona je bila ogorčena rekavši: Špijuniranje među prijateljima uopšte ne funkcioniše.
(express)
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen