Lejla Njemčević pobjednica utrke Svjetskog kupa u brdskom biciklizmu u Francuskoj

Najbolja bh. biciklistkinja Lejla Njemčević odnijela je pobjedu karijere na Svjetskom kupu u Francuskoj i upisala jedan od najubjedljivijih trijumfa na utrkama Svjetskog kupa sa vremenom od 6.40 sati.
Na najtežoj stazi Svjetske serije, dužine 100 kilometara i 5.000 metara visinskog uspona, Lejla Njemčević je kroz cilj prošla sa prednošću od 13 minuta i 33 sekunde ispred drugoplasirane Amerikanke Otto Rea Hannah. Treće mjesto je zauzela Losser Vera sa zaostatkom od 16 minuta i 32 sekunde.

Lejla Njemčević je novi lider WHOOP UCI Mountain Bike World Series sa 450 bodova.

U narednoj utrci startaće sa majicom lidera.

Posljednji Svjetski kup, koji će ujedno i odlučiti ukupnog pobjednika Svjetske serije, održat će se krajem septembra na Lake Placidu, na kojem su se u dva navrata održale Olimpijske igre u SAD.

"Sretna sam što sam osvojila prvo mjesto na do sada najtežoj stazi Svjetskog kupa sa 5.000 metara visinskog uspona. Posebna je motivacija što naredni Svjetski kup startam sa majicom lidera Svjetske serije i raduje me što sam predstavila našu zemlju na najbolji način", rekla je Lejla Njemčević nakon utrke.

Iduća utrka za našu natjecateljica je Balkansko prvenstvo na Blidinju a što će ujedno biti i posljednja priprema pred Europsko prvnestvo koje se održava u Danskoj sredinom kolovoza.

(sport)

-:-

Lejla Njemčević (rođ. Tanović, rođena 19. juna 1994.) je bosanska i hercegovačka biciklistkinja ceoss-sountry i mountinbike biciklizma, rođena u Italiji, koja se smatra jednom od najboljih cross-country maratonki na svijetu i ukupna je pobjednica UCI Svjetsko prvenstvo u brdskom biciklizmu 2023. Lejla je ujedno i prva bosanskohercegovačka mountin-bike biciklistica koja je potpisala ugovor za profesionalni biciklistički tim. Lejla je sa 15 godina počela da se takmiči u lokalnom biciklističkom klubu Klub brdskog biciklizma "Puls" za koji tim i dalje vozi. Tokom svoje karijere pobijedila je na 35 utrka u organizaciji Union Cycliste Internationale. Lejla Njemčević je devetnaestostruka državna prvakinja u raznim disciplinama i pet puta ukupna pobjednica državne lige. Na regionalnim takmičenjima je pet puta zaredom osvajala titulu prvaka Balkana što je čini najboljom balkanskom biciklisticom svih vremena.

Lejla je diplomirani student Pravnog fakulteta u Sarajevu sa zvanjem magistra krivičnog prava.

(wikipedia)

(spagos)

Sa i oko EP u fudbalu – Navijači i navijačko prepucavanje na transparentima

Transparenti sa natpisima “Better Than”, "Bolje od" vrte se u rukama navijača na tribinama stadiona, tokom Evropskog prvenstva. Prvenstvo 2024. je apsolutno privlačno – na terenu, ali posebno i van njega. Stotine hiljada navijača iz cijele Evrope slave veliki fudbalski festival.

Tokom grupne faze, trend inspirisan kulinarstvom, postao je apsolutna privlačnost na stadionima sa ovim natpisima.

Sve je krenulo od jednog švicarskog navijača, i to je vjerovatno bio okidač ovog trenda natpisa.

U drugoj utakmici Evropskog prvenstva sastale su se Švicarska i Mađarska. U utakmici od 15 sati može se i ogladniti - a nakon utakmice, protivniku je valjalo ponuditi i svoju kulinarsku poslasticu.

Glas o transparent trendu se proširio i na Tursku. Tokom navijačke šetnje pred utakmicu Portugala, ismijavalo se nacionalno jelo protivnika. Znak je naišao na veliko odobravanje. Ništa protiv Cozida, ali međunarodni navijači obožavaju njemačko-turski Dönner - "sa svačim i pomalo ljut!"

Italija protiv Hrvatske posljednjeg dana grupne utakmice bila je jedna od najvrućih utakmica Eura - uostalom, jedan od dva favorita morao se vratiti kući. Ovi italijanski navijači su napravili svoju posebnu vrstu poređenja „kobasica“. Samo kad bi znali nešto više o ćevapima.

I jedan njemački navijač se hrabro borio. Fondue je možda ukusan u novogodišnjoj noći, ali stara dobra kobasica vlada stadionima.

Na natpisima se konačno razgovaralo i o duelu golmana. Yann Sommer je mijenjao Manuela Neuera na golu Bayerna 2023. godine. U direktnom duelu reprezentacija, obojica su morali da se okrenu, i izvuku loptu iz mreže. Međutim, fotografija je vjerovatno nastala prije njemačko-švicarske debate o hrani, a kasnije je bila okidač za čitav niz sličnih transparenata. U svakom slučaju, ovaj je sve "zakuhao"

Sve u svemu, ovdje nisu potrebne riječi. Bolje transtparentom nego šakama, ili palicama...

(web)

(NovaSloboda.ba)

Sa i oko EP u fudbalu – Slike sedmice

 

Crveni zid

Turski navijači pretvorili su stadion u Dortmundu u kotao - uprkos jakoj kiši prije početka utakmice. Uz frenetičnu podršku iza sebe i očekivanu domaću atmosferu, reprezentacija Turske je uspješno krenula na Evropsko prvenstvo u fudbalu u Njemačkoj. Tim trenera Vincenza Montelle postigao je fantastične golove, ali je s mukom ispunio svoju ulogu favorita u pobjedi od 3:1 (1:1) protiv autsajdera Gruzije. Sa metlama, drveni letvicama i puno fizičkog napora, redari na stadionu su se trudili da efekti obilne kiše budu što manji. Pomeli su vodu koja je poput bujice padala sa krovova i oticala niz stepenice u odvode.

Oko 50.000 turskih navijača transformisalo je čuveni žuti zid navijača Dortmunda u crveni zid u areni, koja je bila krcata 62.000 ljudi. Oni su euforično slavili golove iz snova Merta Müldüra (25. minuta) i Arde Gülera (65.) zbog zasluženog uspjeha. Kontra Keremaktürkoglua (90+7) kasno je sve razjasnila. Gruzijci su u međuvremenu izjednačili preko Georgesa Mikautadzea (32'). Tim, kojeg trenira bivši profesionalac Bayerna Willy Sagnol, pokazao je izuzetan učinak.

Međutim, fudbalski festival nije prošao potpuno mirno. Prije utakmice navijači oba tima su se međusobno sukobili u uglu stadiona. Čaše i drugi predmeti letjeli su kroz zrak. Intervenisala je policija i smirila situaciju.

Nos nacije

Francuska svjetska zvijezda Kylian Mbappé sudario se sa Austrijancem Kevinom Dansoom, dok su se boriili za loptu - i slomio mu nos. U pobjedi favorita Evropskog prvenstva od 1:0 na startu u ponedjeljak u Dusseldorfu protiv hrabrih Austrijanaca Ralfa Rangnicka, Mbappé je punom snagom udario u rame Dansoa u završnoj fazi. Obliiven krvlju, 25-godišnji ofanzivac je konačno oteturao sa terena nakon nekoliko minuta tretmana i kasnijih nestašluka, i kolima hitne pomoći odvezen je u univerzitetsku bolnicu. Mbappé je barem bio pošteđen operacije za koju se strahovalo. U početku je bilo jasno da mu je nos slomljen i da će superzvijezdi trebati posebno napravljena zaštitna maska za svoju sljedeću misiju. Cijelu sedmicu, grande Nation je bila zabrinuta za nos svog ključnog igrača. U početku je čak izgledalo da će morati da pauzira barem jednu utakmicu. Međutim, samo nekoliko sati nakon njegovog zastrašujućeg sudara, francuski pacijent je opet bio raspoložen za šale.

"Ideje za maske?", napisao je Mbappé na platformi X, ubrzo nakon što su ga otpustili iz klinike.

Poljubac za Njemačku

Fudbalski trener Julian Nagelsmann dobio je poljubac za nagradu od svoje partnerke Lene Wurzenberger, nakon pobjede od 2:0 protiv Mađarske. Nije teško zamisliti i mnoge druge navijače, koji bi u srijedu također rado poljubili selektora. DFB tim je tri puta zaredom podbacivao u pretkolima velikih turnira. No, Nagelsmannova ekipa je sve to počistila ovom serijom - dvije ubjedljive pobjede bile su dovoljne da se plasira u narednu rundu domaćeg Evropskog prvenstva. Tim pobjeđuje i raste, Njemačka slavi i sanja. Navijači su odmah, nakon utakmice u kojoj su se plasirali dalje, na stadionu vikali: "Berlin, Berlin, idemo u Berlin”, vraćao se osjećaj ljetne bajke! Nakon godina otuđenja i sportskih neuspjeha, tim i navijači se ponovo spajaju u jedno. Međutim, Nagelsmannu se nije svidelo da se tako rano pridruži skandiranju „Berlin, Berlin“. „Ne, neću da pjevam. Ja moram da radim svoj posao, a mi kao ekipa moramo da odradimo svoj posao.”

“Navijači mogu sanjati bilo šta. Naš Posao je pustiti ih da nastave da sanjaju.”

Na kraju krajeva, oni su centralna komponenta Nagelsmannove turnirske strategije. Voli da upija party štimung. Govorio je o “sjajnoj atmosferi” u Stuttgartu: “Imamo uspješne i iskusne igrače, a to je ono što nas pokreće.”

(ksta)

(NovaSloboda.ba)

Prije 197 godina – Poklon koji trči

 

30. juna 1827. godine vjerovatno nije bilo stanovnika Pariza koji nije pričao o događaju godine u francuskoj prijestolnici. Navodi se da je više od 60.000 građana pohrlilo u Jardin des Plantes da se divi senzacionalnom poklonu guvernera Egipta Muhameda Ali-paše francuskom kralju Charlesu X: žirafu po imenu Zarafa, koja se bila prva, koja se pojavila na evropskom tlu u 300 godina.

Afrički vladar želio je iskoristiti egzotičnu životinju da osigura kraljevu naklonost, koja mu je bila potrebna za njegove planove za osvajanje Mediterana.

Njeno dvogodišnje putovanje u Evropu bilo je poput avanture: Zarafa je uhvaćena kao mladunče u Sudanu 1825. godine, pa je na kamilama prvi put dovedena u Kartum. Odatle je plovila preko 2.500 kilometara Nilom do Kaira. Iz Aleksandrije je životinja otpremljena preko Mediterana u Marseille 1826. godine. Na palubi broda bila je izrezana rupa kroz koju je žirafa mogla ispružiti vrat. Tokom svog života, egzotika je čak izazvala novu modu - visoke frizure à la girafe, karirani uzorci tkanine. Zarafa je umrla 12. januara 1845. u Parizu. Danas se ispunjena slamom, nalazi u muzeju u La Rochelleu.

(welt)

(spagos)

Ne da mu se – pa to ti je

 

Starijim Mostarcima, koji dobro poznaju brda iznad Mostara, poznato je da na brdu Stolac postoji mjesto koje se naziva Lakića vješala. Ortkud to ime?

Priča teče ovako. Krojač po profesiji, i to među najboljima u Mostaru, pedesetogodišnji Lazar Lakić te 1886. g. zapade u financijske poteškoće. Dugovi se nagomilali, vjerovnici za vratom, a radnja slabo posluje. Nema mu druge nego skratiti muke, podići ruku na se. Iako zna da Bogu takve stvari nisu mile, odlučio je skončat svoj život i skočiti iz svoga nemira u nemir Neretve. Pope se na Stari most, mislio, mislio, zagledan u modru dubinu, nakanjivao se i uto mu se okliznu, noga zape među željeznu ogradu, a on ostade tako visjeti nad ponorom – ni tamo ni 'vamo. Poče dozivati pomoć te neki slučajni prolaznici priskočiše i spasiše ga sigurne smrti.

Već su Mostarci zaboravili ovaj slučaj kad jedne noći neki prolaznici ugledaše svjetlosne signale s brda Stolac, te odmah prijaviše policiji. Komandir odredi dvojicu policajaca da izvide što to ima gore na brdu. Nakon dugog noćnog penjanja po kršu stigoše ova dvojica na Stolac, ali ne vidješe ništa sumnjiva. Tek kad se malo razdani ugledaše oni neobičnu konstrukciju – u okomitoj stijeni na dva klina obješena dva konopa, a između njih na oba kraja konopa zakačena daska i na njoj Lazar – opet ni tamo ni 'vamo. Objašnjava policajcima da je ponio dva kruha, vode, rakije, pribor za gradnju ovi čudnih vješala i fenjer da bolje vidi u mraku. Zaglavljen na strmoj stijeni, ne mogavši izvršiti svoj naum, a ostavši i bez hrane, i bez vode, a i bez rakije počeo je davati signale fenjerom. Uto pristigoše i neki Mostarci koji su pošli za policajcima te ga nekako skinuše i tako spasiše pogibelji. Prenesoše ga jadna u bolnicu. Je li tačna priča da je od muke odjednom posijedio – ne zna se, ali ostade živ i ostade ime Lakića vješala.

(Iz knjige U sjeni zaborava, autori: Ismail Braco Čampara, Tibor Vrančić, Smail Špago, 2017.)

Fotografija 1 – brdo Stolac 1970-ih

Fotografija 2 – brdo Stolac (Braco Čampara), 2012.

(cidom)

Počinje 111. po redu Tour de France

 

111. Tour de France počinje 29. juna u Florenzu, Italija. Ovo je prvi put u istoriji Grande Boucle da trka započinje u ovom italijanskom gradu.

Tour de France je najprestižnija etapna trka na svetu, a ove godine obećava uzbuđenje od prvog do poslednjeg dana. Milijarde ljudi širom sveta prate ovaj spektakl, a desetine miliona gledalaca prate trku duž staze. Žuti dres (maillot jaune) čeka pobjednika, 21. jula u Nizzi, a očekuju nas i neke velike premijere tokom ovog 111. izdanja.

Detaljno o svim timovima, vozačima i etapama, u tekstu ispod, kao i na slikama u prilogu.

Uživajte u ovom spektaklu biciklizma!

-:-

Favoriti

Ako se ništa ne dogodi, Tadej Pogačar će pobijediti na ovogodišnjem Tour of France. Slovenac se može osloniti ne samo na jak tim, već i na svoje fizičke sposobnosti. Osvojio je Giro d Italia u maju bez problema, da tako kažemo, usput i kao pripremu za Tour de France. Njegov jedini ozbiljan konkurent u Grand Loopu koji počinje u Firenci bio bi Danac Jonas Vingegaard. Dvostruki pobjednik Toura nije se takmičio ni na jednoj utrci od svog ozbiljnog pada početkom aprila, a na biciklo se vratio tek od početka maja. Vingegaard će startati, a pobjeda na ovogodišnjemTouru, bila bi pravo čudo.

-:-

111.Tour de France u brojevima

Ruta. To je prvi Grand Départ koji počinje u Italiji, a ukupno 26. koji se održava u inostranstvu. Finale će biti u Nizzi. Zbog Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu, finalni finiš po biti prvi put neće biti u glavnom gradu Francuske.

2 Dva hronometra od 25 km + 34 km = 59 km, druga u finalnoj etapi Monako > Nica. Posljednji put do ovakve konačne razmjene udaraca došlo je prije 35 godina u čuvenom duelu između Fignona i LeMonda 1989. godine.

4 Četiri planinska masiva: Apenini (Italija), italijanski i francuski Alpi, centralni masiv i Pirineji – to su planinski lanci koji su na programu Tour de France 2024.

4 Broj zemalja kroz koje će se voziti Tour 2024. godine: Italija, San Marino, Monako i Francuska.

U Francuskoj ruta prolazi kroz 7 regija i 30 departmana.

4 Broj bonus bodova: 8, 5 i 2 sekunde za prva tri, dodijeljenih na strateškim točkama na ruti (podložno odobrenju Međunarodne biciklističke federacije UCI), ali bez uticaja na klasifikaciju bodova. U etapama s masovnim startom, prva tri finalista će na cilju dobiti bonus od 10, 6 i 4 sekunde.

12 gradova. Od ukupno 39, ovi etapni gradovi su prvi put na mapi turneje. Redom: Firenca, Rimini, Cesenatico, Bologna, Piacenza, Saint-Vulbas, Gevrey-Chambertin, Colombey-les-Deux-Églises, Évaux-les-Bains, Gruissan, Superdévoluy, Col de la Couillole.

14 Broj neasfaltiranih dionica ukupne dužine 32 km u 9. etapi.

21 Broj etapa: Osam ravnih etapa, četiri na brdovitom terenu, sedam u planinama (sa četiri planinska cilja u Saint-Lary-Soulan Pla d'Adet, Plateau de Beille, Isola 2000, Col de la Couillole), dvije hronometar i dva dana odmora.

176 Broj biciklista na startu Tour de Francea, podijeljenih u 22 tima sa po osam vozača.

2.802 metra nadmorske visine Cime de la Bonette u Alpima, najvišeg asfaltnog puta u Francuskoj i najviše tačke Toura 2024.

52.230 metara je pozitivna visina Tour de France 2024.

Ukupno je predviđeno 2,3 miliona eura nagradnog fonda za timove i vozače, uključujući 500.000 eura za ukupnog pobjednika u pojedinačnoj klasifikaciji.

(podaci:letour.fr)

(NovaSloboda.ba)

Slike sedmice – Šarenilo boja na ulicama

Poljubac za buđenje: Evropsko prvenstvo je u toku, utakmice su uzbudljive, navijači boje ulice šarenilom boja. A Njemačka? Počinje lagano da se smiješi, još uvijek oklijevajući. Budi se iz sna, u kome je prespavala nekoliko prethodnih prvenstava. Navijači njeguju vlastitu estetiku, i vokalno i moderno, stasom i glasom, kako se to kod nas kaže.

Mali pogled na ulice njemačkih gradova, koje su preplavili navijači, tokom utakmica prvog kola Evropskog prvenstva

Dobre vijesti: njemački navijači slave pobjedu od 1:0 protiv Škotske na milji navijača u Berlinu. 

Skulpture svetaca: Holandski navijači nose biste bivših fudbalskih heroja ulicama Hamburga.

Zaboravite vaš Schuhplattler: „Bravehearts“, “Hrabra srca” pokazuju publici u Munchenu, kako se na njihov način pleše ples Schuhplattler.

Tijesno: Tifozi vrište od radosti zbog pobede od 2:1 protiv Albanije, u Dortmundu.

Panini et circenses: Njemački navijači u Minhenskoj Allianz Areni sjećaju se bivših idola.

Početak po mjeri: Španija je pobjeđila Hrvatsku sa 3:0, a Olimpijski stadion u Berlinu postao je crven.

Utisak ranog detinjstva: Hoće li u ovom stomaku odrasti slijedeći Paolo Rosi?

Gospođa Antje donosi atmosferu iz Holandije: Navijači Oranje sretni zbog pobjede protiv Poljske od 2:1.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Public Viewing

 

Public Viewing

(praznik za sva čula)

Hiljadu ljudi sjedi, stoji,

Hiljadu flaša piva otvoreno.

Veliki ekran jedva se vidi,

Ali atmosfera: super odlična.

I samo da naš tim pobjedi,

voljeli bi da se to desi,

Ovo je praznik za sva čula:

Mirisi, i smrad, znoj

od čovjeka pored ,

koji urla, i strasno i glasno,

A tijelo mu javlja:

Mjehur na pražnjenje,

Crveno-žuto svijetlo

kazuje na put za Dixikloo.

-:-

Tausend Menschen sitzen, stehen,

Tausend Biere rappelvoll.

Leinwand ist zwar kaum zu sehen,

Doch die Stimmung: supertoll.

Und dass unsre Elf gewinne,

Tu auch ich mir’s gerne an,

Dieses Fest für alle Sinne:

Achselduft vom Nebenmann,

Brüllgejohle, köstlich lautes,

Und das Auge meldet froh:

Rötlichgelb blüht Unverdautes

Auf dem Weg zum Dixiklo.

(Thomas Gsela)

(stern/20240626)

(prevod:spagos)

Sa i oko EP u fudbalu – Novi rekordi prvenstva

 

Ronaldo, najbrži sprint karijere

Cristiano Ronaldo (39) je oborio još jedan rekord u svojoj bogatoj karijeri, a ovaj put se radi o zaista nestvarnom podvigu. Sa bremenom godina na leđima Ronaldo je istrčao najbrži sprint u karijeri na jednom Euru.

Na utakmici drugog kola protiv Turske prilikom jednog sprinta Ronaldo je razvio brzinu od čak 32,7 kilometara na sat i na taj način pokazao da su godine samo broj kada je on u pitanju.

UEFA mjeri i objavljuje podatke o brzini igrača od Eura 2012. godine, a upravo je tada Ronaldo razvio brzinu od 32 kilometra na sat. Vjerovali ili ne, Ronaldo je sa 39 brži nego sa 27 godina.

Ipak, njemu lično nedostaje jedan drugi rekord. Do sada, u tri utakmice, nije postigao ni jedan gol.

Grupa E – Sve četiri ekipe po 4 boda

Grupa E Evropskog prvenstva 2024. završena velikim iznenađenjem: autsajder Rumunija obezbjedila pobjedu u grupi ispred Belgije! Rumuni su u srijedu navečer odigrali 1:1 protiv Slovačke, dok je Belgija u paralelnoj utakmici igrala sa Ukrajinom (0:0).

To znači da su nakon posljednje utakmice u grupi, sve četiri ekipe imale četiri boda. Sa istom gol razlikom, Rumunija je završila na prvom mjestu ispred Belgije zahvaljujući više postignutih golova. Na trećem mjestu je Slovačka, koja je također u osmini finala kao jedna od najboljih trećeplasiranih ekipa u grupi. Najgore je prošla Ukrajina, koja je elininisana kao posljednja zbog slabije gol-razlike. Pobjeda protiv Belgije u posljednjoj utakmici u grupi bila bi dovoljna Ukrajincima da osvoje grupu. Ispadanje Ukrajine sa Evropskog prvenstva je takođe istorijsko: nikada ranije jedan tim nije eliminisan sa četiri boda, nakon grupne faze Evropskog prvenstva.

Sudija podijelio 20 kartona

Sudija Istvan Kovács (Mađatska) podijelio je ukupno 20 kartona na utakmici Turska – Češka 2:1 i dobio je brojne kritike ga zbog ovog rekorda na Evropskom prvenstvu. Turska se vidi oslabljenom pred osminu finala. 18 žutih i dva crvena kartona - nikada do sada nije podeljeno toliko kartona na jednoj utakmici na Evropskom prvenstvu. "Bila je to tijesna, teška i fizički naporna utakmica," rekao je trener Vincenzo Montella, nakon uspjeha svoje turske reprezentacije. "Ne možemo to sada promijeniti." Njegov tim je sakupio jedanaest žutih kartona na Volksparkstadionu, a češki sedam. Ovdje je uključen i povrijeđeni napadača Leverkusena Patrik Schick koji je prigovorio sa klupe. Žuto-crveni karton Antonina Baraka bio je odlučujući za Čehe nakon samo 20 minuta. U metežu nekoliko sekundi prije kraja, Tomas Chory je također vidio crveno. Za Turke ovo ima posljedice za osminu finala protiv Austrije: Kapiten i strijelac za 1:0 Hakan Çalhanoğlu dobio je drugi žuti karton na turniru, kao i defanzivac Samet Akaydin. Oba ključna igrača stoga neće moći da igraju protiv Austrijanaca.

Tako je na ubjedljiv način oboren rekord evropskih prvenstava po broju kartona na jednoj utakmici. Dosadašnji rekord je bio deset kartona.

Zanimljivo, oboren je i rekord sa drgih velikih takmičenja, obzirom da je rekord svjetskih prvenstava bio 16 kartona.

Gruzijski milijarder obećava milionsku premiju

Nakon pobjede gruzijske reprezentacije protiv Portugala, milijarder Bidzina Ivanishvili obećao je reprezentaciji bonus od 30 miliona larija (oko 10 miliona eura). Najbogatiji čovjek u zemlji, koji je i počasni predsjednik gruzijske vladajuće stranke, obećao je timu još 30 miliona larija, ako u osmini finala savladaju favorizovane Špance.

(sport)

(Novasloboda.ba)

Slike sedmice – Proslave u najdužem danu

 

Ljetni solsticij. Oko 15.000 ljudi proslavilo je najduži dan u godini u Stonehengeu, kod čuvenog kamenog kruga starog više od 5.000 godina (velika fotografija). Neposredno prije najvažnijeg datuma, vandali iz grupe "Just Stop Oil" premazali su drevno svetilište narandžastom bojom i razbjesnili mnoge Britance; šteta se još ne može predvidjeti.

Bilo je i tradicionalnih proslava u Krakovu „Kupalske noći“, u kojima mlade devojke vezuju vjenčiće od divljeg bilja i cveća, u Švedskoj na Midsomaru kao u Hjulbacku i u Rusiji, u Okunevu, 200. kilometara sjeveroistočno od Omska, u noći Ivana Kupale ili Ivana Krstitelja. (na malim slikama)

(welt)

(NovaSloboda.ba)

Prije 4200 godina - Početak ere konja

 

Doba konja počelo je prije 4.200 godina

Prvi vagoni na parni pogon korišteni su u francuskoj artiljeriji od 1769. godine. To je bio početak kraja konja kao dominantnog prevoznog sredstva i putovanja u našim geografskim širinama.

Ali, kada je u ljudskoj istoriji stvarno počela era konja?

Novi datum koji je međunarodni istraživački tim od 133 osobe upravo objavio u časopisu “Nature” kaže, da je to bilo prije 4.200 godina. Nakon analize 475 profila gena iz konjskih kostiju prikupljenih tokom stoljeća, u kombinaciji s mjerenjima korištenjem radiokarbonske metode, tim je siguran da su pripitomljavanje i uzgoj započeli u to vrijeme.

Studija je također u suprotnosti s pretpostavkom da su životinje došle u zapadnu i centralnu Evropu tokom faze velikih migracijskih kretanja prije oko 5.000 godina.

Inovativna upotreba životinja uglavnom se odvijala između Crnog i Kaspijskog mora, u zapadnom dijelu evroazijske stepe. Odatle se proširila na cijeli svijet.

Danas su „divlji konji“ uglavnom podivljalii domaći konji. Konj Przewalski, koji se i danas uzgaja u nekim zemljama, najviše odgovara genetskom profilu azijskog divljeg konja.

Na slikama:

Očuvana tradicija: U Mongoliji i Unutrašnjoj Mongoliji (Kina), nomadski narodi žive sa svojim drevnim rasama konja. Konj i jahač, crtež. Divlji konji danas.

(focus)

(spagos)

Sa i oko EP u fudbalu – Djeca pjevaju himne

 

Kakva fotografija! Cristiano Ronaldo, Diogo Costa, Pepe, Ruben Dias i João Palhinha pjevaju portugalsku himnu. Djeca pratioci, također pjevaju himnu sa istom strašću. Gledajući ove slike, tokom intoniranja himni na svim utakmicama, mnogi gledaoci su se pitali, kako i zašto ova djeca znaju pjevati strane himne?

Odmah je dato i objašnjenje. Uoči Evropskog prvenstva, sponzor Lidl je tražio preko 1.100 djece od šest do deset godina, koja dolaze iz cijele Evrope - i, ako je moguće, da nastupe prije utakmice i pjevaju himnu svoje zemlje. Djeca zato znaju himne i pjevaju ih sa istom strašću kao i fudbaleri.

I odmah jedno naše pitanje: A šta bi pjevala djeca, da su se kojim slučajem naši Zmajevi plasirali na ovo EP?

(sport)

(NovaSloboda.ba)

U hladu košćele

 

U sjećanju – Emina, Emica, Redžić Muftić

20. jula.2014. godine, napisa naša Emica rahmetli ovaj tekst.

Sjedila dva prijatelja u hladu košćele na domak Staroga mosta i vodili otprilike slijedeći razgovor:

„Ja bih zabranio da se po ovim radnjicama prodaju ikakvi suveniri osim onih na kojima je Stari most i Kujundžiluk" reče prvi.

„I ti ga pretjeruješ,ne može se živjeti samo od Staroga mosta", odgovori mu drugi.

Može ! Evo ja živim gotovo četrdeset godina, crk'o bi da ga ne vidim svaki dan".

Završi taj svoju priču i uze fildžan kafe u ruku.

Eto to je ljubav i Mostar kakav svi volimo.

(Aid/20240625)

Iz svijeta - Slike sedmice

 

Vrtložni monstrum

Termometar se tokom dana popeo na 34 stepena Celzijusa, ali se ohladio na zalasku sunca tokom jedne bijesne oluje sa gradom. Najveći ledeni projektili, koji su 12. juna uveče pogodili Omahu, najveći grad u Nebraski, imali su prečnik dobrih pet centimetara. Ovako obilne padavine iz rotirajuće zone jakog vjetra tipične su za takozvane superćelije, a ogromni džinovski oblaci bogati vodom izuzetno su opasni ovdje, u takozvanoj "Aleji tornada”, ! Tornado Alley" između Teksasa i Južne Dakote. U njihovoj zoni padavina često se stvaraju smrtonosni udari vjetra. U aprilu su devastirali dijelove Omahe. Ovag put je bilo samo grada.

Paklena vrućina

Oni koji su stigli u ove redove pokazali su istrajnost i spremnost na žrtvu, tokom posljednjeg dana islamskog hodočašća hadža, stotine hiljada muslimana učestvovalo je u ritualu simboličnog kamenovanja đavola u gradu Mina. Također se obilježava prvi dan islamskog praznika žrtve, Kurban-bajrama. Tok vjernika usmjeravan je kroz ograđene pristupne puteve, kako bi se izbjegle masovne gužve kao 2015. godine. Tada je u gužvi život izgubilo 2.300 ljudi. Hodočašće je i ove godine bilo opasno: na temperaturama od oko 45 stepeni umrlo je oko 900 osoba od toplotnog udara.

Izgrađeno od pijeska

Foto umjetnik Peter Hamel snima pejzaž koji se stvara iznovasvaki dan: njemačku obalu Sjevernog mora. Njemu je pošlo za rukom da snimi jedinstvene slike blatnih ravnica i njihovih bpromjena. Zuiderduintjes je malo holandsko ostrvo od dina, udaljeno je sedam kilometara od Borkuma. Ovdje počinje njemačko Vadensko more. Proteže se u širokom luku sve do danskih teritorijalnih voda.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Samo se ne gurajte, molim!

 

Njihova slava uskoro će se takmičiti sa slavom mosta Golden Gate Bridge i žičare Cable Cars: kalifornijski morski lavovi na pristaništu, Pier 39, jedna su od najvećih turističkih atrakcija San Francisca. U zimu 1989/90. godine, kada se pristanište obnavljalo nakon potresa, prve životinje su preuzele molove. Ubrzo su stigle stotine divova teških do 400 kilograma. Stare građevine su popustile pod njihovom težinom, a grad im je izgradio njihove vlastite pontone.

Ove godine na Fisherman's Wharfu, Ribarskom keju, sunčalo se, ili izležavalolo rekordnih 2.100 životinja, uglavnom mužjaka. Očigledno ih je privukla posebno bogata ponuda inćuna i haringa u zaljevu San Francisco.

"Ovdje se zaustavljaju", kaže lučki kapetan Sheila Chandor. "Oni skupljaju snagu za sezonu parenja na Kanalskim ostrvima." Životinje grokću i riču, podriguju i povraćaju, prevrću se jedan na drugod, guraju se u vodu i šire smrad ribljih ostataka.

Prenos uživo, omogućava da gledate šta rade iz daljine, na linku www.pier39.com/sealions/.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Sprovod sedmorice rudara u Mostaru, 20. maja 1926. godine

  

U listu Večernja pošta od 20. maja 1926. godine, objavljena je vijest o sprovodu sedmorice rudara,

pratimo nastavak drame oko pogibije rudara.

“Sprovod sedmorice rudara, 1926.

„Žrtve iz mostarskog rudnika – veličanstveni pokop, kome prisustvuje 5000 građana.

Mostar, 20. maja. Dok se na upravi mostarskoj; rudnika vijala crna zastava, a fabričke sirene pištalc. grnule su jučer poslije podne velike mase svijeta k odrima sedam žrtava nesreće u rudniku. Plač i kukanje majki, žena, sestara i djece miješao se sa sireninim vriskovima. Na crnom čohom pokrivenom podiumu ležalo je 7 sanduka okićeno cvijećem.

Mase su svijeta pridolazile. Oko 2 sata došao je direktor svih državnih rudnika g. dr. ing. I. T u r i n a. Izaslanik ministarstva šuma i ruda g. ing. Tibold, nar. poslanik g. Salih Baljić, predstavnici svih civilnih i vojnih vlasti. Ispred drugova rudara i cijelog radništva iz Jugosla-vije oprostio se njihov drug, rudar Panlć. Po tom su govorili g. dr. ing. Turina, Tibold, a tačno u 3 sata krenuo je sprovod. Pištaljke sa svih fabrika zapištale su i pištale su pola sata. Sprovod je bio dug 1 jedan kilometar, u kome je učestvovalo 5000 osoba. Kola sa vijencima oko 30 ih je bilo, a najviše se isticao vijenac radničkog proleterija na kome je stajalo na jednoj vrpci napisano »zaplijenjeno«, a na drugoj »Radnički proletarijat«. U sprovodu su učestvovala pjevačka društva »Gusle« i »Hrvoje«, vojna i hrvatska muzika. Na novom groblju pokopani su Većeslav Pavlić i Mate Šteko. Tu je održao nagrobno slovo g. Ing. Vukčević i jedna djevojčica, koja je bacila po kitu cvijeća u otvorene grobove. Na to je sprovod krenuo na groblje »Smrčenjake«. gdje su druga tri pokopana, a po tom su otišli na srp. pravoslavno groblje, gdje su pokopana druga dva lijesa. Cijelim je putem pjevalo pjevačko društvo »Gusle«. U 7 i po sati završila se ova tužna povorka i radnlci-rudari, žrtve nesreće, predani su majci zemlji na vječni pokoj. Počivali u miru!”

prilog; Mostar, Rudarska uprava 1920-ih.

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Pesničke vedrine - Pero Zubac - Mostarske kiše (TV Beograd, 1979.)

 

Mostarske kiše, pjesničke vedrine - "Ima emisija čije se prisustvo na malim ekranima ne uklapa u dilemu: premijera ili repriza. Otprilike kao da se pitamo da li se može reprizirati neko klasično muzičko djelo, na primjer Šubertova "nedovršena" simfonija! Tako je i sa čudesnom pjesničkom vizijom Mostarske kiše, koju je po stihovima Pere Zupca režirao Zdravko Šotra, dok je pjesnikove riječi, uz muziku Zorana Simjanovića, izgovorio Dragan Nikolić. Ne bi se moglo reći da na televiziji uopšte nema dovoljno emisija o poeziji; prije se postavlja pitanje koliko ih ima uspjelih. Za Šotrinu ekipu mora se reći da je u svom poslu više nego uspjela. Ljepotu i čistotu ove emisije, svu podređenu pjesničkoj riječi, čini iznad svega – jednostavnost. Uzdržanost u svim izrazima (u likovnom uobličenju, u diskretnoj muzičkoj pratnji, u odmjerenom i usklađenom ritmu sveopšteg kretanja gradom) kojom dominira izuzetno, rijetko za naše glumačke prilike, pogođena prirodna, neusiljena, a topla prisna i misaona govorna intonacija Dragana Nikolića, odlika je ove, s razlogom ponovljene emisije, ("Politika ekspres", 19.02.1980.) 

Stihove recituje Dragan Nikolić - pisac Pero Zubac, kompozitor Zoran Simjanović, snimatelj Nikola Đonović, asistent snimatelja Rade Joanović, tonski snimatelj Miodrag Jevtić, asistent Miljan Đukić, organizator Olga Petkov, sekretarica režije Dragica Marković, montađer Milica Polićević, reditelj Zdravko Šotra - Premijerno emitovanje 29.12.1979. Redakcija umjetničkog programa, urednik Milovan Vitezović.

Pesničke vedrine - Pero Zubac - Mostarske kiše (TV Beograd, 1979.) - YouTube

Pero Zubac - Mostarske kiše (English translation) (lyricstranslate.com)

(spagos)

Prije 102 godine – Osnovan FK Velež

 

Nermin Bise: “Herojski otpor i odbrana Mostara zaljuljali su bešiku za ponovo rođeni Velež"

Dokumentarni film “Sve nas ista ljubav spaja” autora Nermina Bise premijerno će biti prikazan na 102.godišnjicu od osnivanja FK Velež, u srijedu 26.juna u velikoj sali Narodnog pozorišta u Mostaru. Režiserski i producentski rukopis potpisuje Armin Čolaković. U intervjuu za mostar live govorio je autor Bise.

Kako se i kada rodila ideja za ovaj dokumentarni film?

-Sigurno da ima deset godina od toga. Prvobitno je plan bio da ga pripremimo i završimo tačno na 100.rođendan Veleža 2022.godine. Međutim, tada ideja nije realizovana, već dvije godine kasnije na 102.godišnjicu mostarskog i bh.velikana. Kad je ideja u pitanju bar s Veležom ne manjka inspiracije i nadahnuća. Tvrdim da su se od 1922.do danas mogle napraviti 102 televizijske priče o Veležu. Svake godine po jedna i opet se ne bi sve stiglo ispričati. Toliko je bogat i živopisan put Rođenih kroz istoriju do danas. Velež je nepresušan izvor inspiracije i kao takav vrlo je zahvalan za ovakav format televizijskog pristupa temi. Meni je Velež vječna inspiracija.

Koliko je vremena trajao sam proces rada na ovom dokumentarnom filmu?

-Malo više od godinu dana. Iza ekipe filma su sati snimanja i obiman sirovi materijal. Imamo preko 20 sagovornika i sve je to trebalo stati, da se slikovito izrazim, u jedno fudbalsko poluvrijeme koliko film i traje. Mukotrpan i pregalački rad je iza nas. Imamo sreću da živimo totalnu eru digitalne mašinerije zahvaljujući kojoj smo na udaljenosti od Stoca preko Mostara do Sarajeva znali raditi i po cijele noći. Ako me pitate koji je najzahtjevniji dio posla u ovom procesu bio siguran sam da je to montaža. Samo snimanje na terenu radili smo etapno, od finala Kupa BiH u Zenici prošle godine, do prije par dana. Iskreno govoreći za mene je ovo bio veliki izazov jer sam se prvi put sreo s ovakvim pristupom stvaranja priče.

Ispričano je mnogo priča o FK Velež, po čemu je ova drugačija i posebna?

-Teško je meni odgovoriti na ovo pitanje. Možda publika i kritika zapaze po čemu je drugačija i posebna. Mogu reći nešto o pristupu samoj temi. Opservirane su 102 godine kluba u 46 minuta. Težište smo stavili na godine kad je Velež u prvoj polovici devedesetih stao, nestao i onda se u ratnom vihoru opsade Mostara vinuo poput feniksa za relativno kratko vrijeme. Faktički u toj istoj prvoj polovici devedesetih.

Neka mi ne zamjeri niko, ali moram ovdje biti do kraja iskren: herojski otpor i odbrana Mostara zaljuljali su ponovo bešiku u kojoj su zaspali Rođeni.

Nisam siguran, odnosno meni nije poznato da je takav put prešao bilo koji klub u svijetu. To nam je bila ideja priče.

I sve ove godine od te 1994.do danas. Ljudi koji su udahnuli novi život Veležu i održali ga u posljednjih 30 godina zaslužili su da njihov trud bude zabilježen. Možda je to posebno i drugačije budući da je baš taj period kojeg navodim ostao neopravdano negdje na mariginama. Neispričan.

Kakvu ste imali podršku prilikom rada na filmu?

-Ogromnu. Od pojedinaca, ponekog partnera, ali i od čelnika Veleža u trenutnoj klupskoj garnituri. Kada smo svima predložili ideju ona je zaista naišla na plodno tle. Akteri filma, ljudi koje smo intervjuisali, donijeli su, svako iz svoje perspektive, živu riječ koju je vrijedilo zadokumentovati. Posebno ćemo se zahvaliti prijateljima i ljudima koji su nam bili na dispoziciji. Valjalo je i vrijedilo je ovu priču izgurati do kraja.

Ovu ću priliku iskoristiti da se zahvalim svima koji su podržali ovu priču na ovaj ili onaj način.

Nermin Bise: "Herojski otpor i odbrana Mostara zaljulali su bešiku za ponovo rođeni Velež" - Mostar.live

(mostar.live/20240623)