Stećci, ili Kameni spavači kako ih je nazvao pjesnik Mak Dizdar, srednjovjekovni su nadgrobni
spomenici koji predstavljaju zajedničku kulturnu baštinu BiH i jednu od najvećih misterija ovih prostora. Podizani su između 12. i 16. vijeka na teritoriji BiH, Hrvatska i dijelova Crne Gore i Srbije. U BiH stećaka ima oko 60.000, u Hrvatskoj oko 4.450, u Crnoj Gori oko 3.050, a u Srbiji oko 2.270.
BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominnovale stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15.7. 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu nazvanoj Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nalazi se 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.
Na kaptelima stubova crkve u Žitomisliću stubovi su jednistvena pojava u umjetnosti turskog vremena, spajanjem starih, domaćih elemenata ukrasa sa stećaka sa savremenim detaljima prihvaćenim od islamske umjetnosti. Ostajući u okviru romanskog načina ukrašavanja kaptela sa zomofrnim motivima, žitomislićki kapteli i tematski i stlskii inspirušu još veoma bliskom umjetnošću ukrašavanja sećaka. Cilj izložbe je afirmacija kulturnog naslijeđa i obrazovanje mladih genercija, ali i podizanje svijesti o turističkim potencijalima.
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen