Freitag, 23. Juni 2023

Apel stanovnika Carine: Ukloniti ostatke srušenog Carinskog mosta i vratiti kupače na Neretvu

 


1962.

1966.

1996.

Stanovnici Carine godinama traže od gradskih vlasti Mostaar da se uklone dijelovi u ratu srušenog Carinskog mosta i da se očisti korito rijeke Nertve, ali do sada ništa nije urađeno.

“Razgovarali smo sa gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog vijeća, koji su dali usmenu podršku našim zahtjevima, ali se još uvijek ništa nije preduzelo da se iz Neretve izvade ostaci srušenog mosta i očisti korito rijeke, uredi kupalište i napravi šetalište pored rijeke, kako bi se kupači opet vratili na svoju omiljenu rijeku”, kaže Mirad Ćupina ispred Inicijativnog odbora stanovnika Carine.

U razgovoru sa čelnim ljudima Miostara, dodaje Ćupina, izrazili su spremnost da su u realizaciji ispunjenja njihovih zahtjeva, stanovnici spremni dati i lične donacije, ali i dobrovoljnim radom pomoći da se plaži vrati prijeratni sjaj.

“Neshvatljivo nam je da se gradio novi most, a srušeni se ostavio u koritu Neretve, a neizvađena armatura predstavlja smrtnu opasnost za kupače, ali onemogućava i prolaz skiperima sa čamcima i trke kajacima. Smatramo da se našim zahtjevima trebala pridružiti i ekološka udruženja na području grada i kantona”, ističe Ćupina.

Carinski most srušen je 11. juna 1992. godine i nema nikakvog opravdanja da se nije riješio problem na koji godinama bezuspješno ukazaju stanovnici Carine.

“Od naše želje da se Neretvi ispod Carinskog mosta vrati sjaj, nećemo odustati. Od nadležnih tražimo da, konačno, izdaju odgovarajuće dozvole i obezbijede sredstva, a ako to nisu u stanju, da nama daju saglasnost da mi kroz dobroljni rad i uz pomoć donacija sredimo korito rijeke”, naglašava Ćupina.

Alma Papić, dipl. ing. arhitekture, koja podržava inicijativu stanovnika Carine, smatra da je neophodno da se izvadi građevinski šut, čime bi se smanjio rizik po kupače i kajakaše, ali i stvorile pretpostavke da se Neretva iskoristi kao resurs. Nakon uklanjanja armatura i građevinskog šuta, mogli bi se postaviti refletkori duž obala, koji bi u ljetnim mjesecima pravili svjetlosni light show za posjetioce. Ovaj dio grad postao bi, smatra Alma Papić, pozornica na otvorenom za brojne sadržaje.

Akciji stanovnika Carine pridružili su se i ribari, koji ističu da sve više nestaje endemska pastrmka i jegulja.

“Još jednom, apelujemo na vijećnike Gradskog vijeća, gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća da shvate da je krajnje vrijeme da riješe naš zahtjev, čime će pokazati da žele dobro ovom gradu i njegovim građanima”, kaže na kraju Mirad Ćupina.

(fotosi:cidom)

(NovaSloboda.ba)


Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen