Montag, 31. Juli 2017

Lorens Listo i Igor Kazić pobjednici 451. skokova sa Starog mosta




Lorens Listo iz Mostara, čuvenom “lastom”, osvojio je 11. put zaredom prvo mjesto na 451. skokovima sa Starog mosta, dok je Igor Kazić, takođe iz Mostara, bio najbolji u kategoriji skokova na noge.
Na ovogodišnjim skokovima takmičilo se 40 skakača. Njih 15 je se takmičilo u skokovima na noge, a 25 u skokovima na glavu.
Skokove je pratilo nekoliko hiljada domaćih i stranih turista.
Pokrovitelj ovogodišnjih skokova je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoline HNK-a  i Turistička zajednica HNK-a.
(NovaSloboda.ba)

Pažnja, čovjek pored!


Na obali pred Sočijem u Rusiji, jedva da se čuje koja izgovorena riječ od preglasnog izbijanja vode iz dizni. Gledaocima sa promenade show je u pravom smislu oduzeo riječi.
Na „Flyboard festivalu“ u Sočiji, pet ekstremnih sportista odvažili su se da nastupe istovremeno. Motor ispod jetski vozila pumpa vodu kroz jedan šlauf u obe dizne letećeg uređaja, tako da sportisti lebde i do deset metara visine iznad vode, Upravljanje se vrši samo malim pomjeranjem težiša tijela, zbog čega je ovako nešto moguće samo profesionalcima.
Na ovaako uskom prostoru, opasnost od kolidiranja je velika, ne samo za letače. Svaki od njih treba vlastitog jetski vozača, koji prati njega, a istovremeno izbjegava i druge vozače. Jedan od njih se pokazao veoma talentovan, i  sve ovo izvodio bez vlastitog jetski vozača.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Sonntag, 30. Juli 2017

Danas 451. skokovi sa Starog mosta


Bez televizijskog prenosa
U Mostaru su danas na programu 451. skokovi sa Starog mosta. Program će svečano započeti od 16:30 sati, a organizator, Klub skakača u vodu Mostari i ove će godine uz centralni događaj organizovati i popratne poput Omladinskog festivala, turnira u tavli i skokova s bakljama u večernjem terminu čime će se spustiti zavjesa na ovogodišnju manifestaciju.
Skakače će ove godine ocijenjivati petočlani žiri u sastavu Emir Balić, Mirsad Pašić, Alica Jakirović, Benaid Kalajdžić i Enver Novaković. Riječ je o iskusnim skakačima i dugogodišnjim članovima žirija koji su u dalekoj prošlosti pobjeđivali na mostarskim skokovima.
Očekuje se dolazak skakača iz Srbije, Slovenije i Crne Gore, dok će kosovski skakači ovog puta zbog problema s vizama izostati. Prema procjenama nastupit će između 50 i 60 skakača, a sve će zavisiti od ljekarskih pregleda.
Skakači debitanti prije skoka morat će proći test – skok s manje visine kojim će uvjeriti žiri da su sposobni skakati.
Direktnog televizijskog prijenosa ovog puta neće biti.

(spagos)

Održana promocija knjige „Mostarski liskaluci“




U okviru manifestacija Mostarsko ljeto, u Centru za kulturu grada Mostara, održana je promocija knjige „Mostarski Liskaluci“.
Autori svih tekstova i financijeri ovoga izdanja su članovi Facebook grupe “Mostarski liskaluci”.Urednik knjige je Zdenko Bošković,
Uz promociju knjige postavljena je i izložba "poznatih mostarskih lica", koja se često pojavljuju u sadržaju knjige. Akvarele je naslikao Miodrag Miličević.
„Mostarski liskaluci" su nastali kao plod interaktivne saradnje na društvenim mrežama, Mostaraca iz cijelog svijeta. Knjiga budi sjećanja na neki stari Mostar i njegove poznate javne ličnosti kroz prizmu specifičnog mostarskog humora (liskaluka).
Knjiga se može poručiti preko facebook grupe Mostarski liskaluci.
(spagos)

Iznenađujuća nova misija



Daniel Craig (49) neće ostaviti u škripcu njeno visočanstvo. Na radost njegovih fanova, on ostaje James Bond!Kako je to izvjestio New York Times, Britanac će u ulozi agenta 007 ostati barem još u jednom filmu. Sljedeće godine će biti snimljen film radnog naslova „Bond 25“, a u kina će doći tek 2019.
I pored njegove izjave da će prije prerezati vene, nego se još jednom pojaviti u odijelu tajnog agenta, čini se da je 007 ipak nagovoren da se pojavi u njegovom Bondu 005.
Prema nekim analizama, Craig je to morao učiniti iz nekoliko razloga.
Prvo: čast! „Spectre“ (2015) je bio komercijalni uspjeh, Troškovi snimanja, 250 miliona dolara, prihod je bio oko 800 miliona dolara, ali sadržajno nije bio ni blizu prethodnom filmu „Skyfall“ (2012). Craig ne želi njegovu karijeru završiti sa jednim osrednjim filmom. Prije ovih filmova, Craig je snimio Bondove filmove: „Casino Royale“ i „Quantum of Solace“.
Priča: Bondov najveći neprijatelj bi trebao ostati Christoph Waltz (60) alias Blofeld. Uslov: Waltz će to ostati pod uslovom da Britanac ostane Bond.
Još je upražnjano mjesto režisera: Sam Mendus (51), režiser „Skyfall“ i „Spectre“ je van svih kombinacija.
(izvor:bild)
(NovaSloboda.ba)

Iz životinjskog svijeta: Jednostavno jak


Mrav balansira na tankoj stabljici, sa pčelom u svojim čeljustima, koja je barem pet puta veća od njega. Pravac mravlje gnijezdo.
Iako su teški svega deset miligrama, mravi su u stanju nositi terete koji su i do trideset puta teži od njih samih.
Mravi, kao i mnogi drugi insekti, u svom malenom tijelu imaju neproporcionalno visoki procenat mišića, i zbog toga postižu ovakav učinak.
Fotografija je pošla za rukom jednom indonezijskom fotografu, a nastala je u njegovom dvorištu na zapadnoj Javi (Indonezija).
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Samstag, 29. Juli 2017

Nekad i sad: Naselje iz bajke




Gledajući ove dvije slike iz naselja Holweide u Kelnu, čini se kao da se u poslijednjih 100 godina ništa nije promjenilo.
Poznati graditelj ovog grada Wilhelm Riphahn, projektovao je daleke 1920. godine ovo naselje pod motom: Živjeti kao u bajci. Tada je nastalo naselje od 180 kuća, po uzoru na naselja u Engleskoj, kuća naprijed, bašta pozadi.
Čak su i imena ulica uzimana iz bajki: Pepeljugin put, Put Crvenkapice, Andersenova ulica i slično.
Istorijski snimak kuće na uglu Crvenkapinog puta i ulice Sedam gavranova potiče iz 1925. godine.
Preostalih 135 kuća iz toga vremena, danas su spomenici kulture, pod zaštirtom države.
(izvor:ksta)


(spagos)

Večeras u Centru za kulturu promocija knjige „ Mostarski liskaluci”


Mostarski liskaluci pronašli su  svoje mjesto pod suncem i u sklopu ovogodišnjeg „Mostarskog ljeta“.
U Centru za kulturu  bečeras će, u 20  sati, biti svećano promovisana knjiga „Mostarski liskaluci“, koju je uredio Zdenko Bošković, a koja je plod dugog   „interaktivnog“ rada na društvenim mrežama.
„U svijetu i u našem prvobitnom okruženju svakojakih podjela i u našem slučaju ogromne fizičke udaljenosti, uspjeli smo pronaći zajednički nazivnik, ono što nas spaja i ispunjava zadovoljstvom. I sredstva su skupljena dobrovoljnim prilozima članova grupe ‘Mostarski liskaluci’, ima nas oko deset hiljada. I krenulo se na posao sređivanja materijala i uobličavanja našeg zajedničkog djela”, kaže Bošković i tome kako je knjiga nastala.
Uz promociju knjige, biće upriličena i posebna prateća izložba portreta-karikatura autora Miodraga Milićevića. Riječ je o poznatim mostarskim licima, legendama grada na Neretvi
U muzičkom dijelu programa učestvuje i Saša Leskovac, a  mladi entuzijasti iz MTM-a prikazaće zanimljiv performans.
Emir Krpo
(NovaSloboda.ba)

Hiljadu eura za dvorac u pijesku: Zabrane na ljetnom odmoru


Mnogima je poznato da je bacanje opuška cigarete na pijesak na plaži skoro svuda zabranjeno, i ponekad može doći veoma skupo. Ali, da je izgradnja bezazlenog dvorca u pijesku, koji je na neki način, više igra za djecu, na nekim plažama u svijetu je strogo zabranjena. Ili, da se na nekim plažama ne smije ostaviti biciklo koje nije pokriveno. To su dvije kuriozne zabrane uočene na plažama Sredozemlja ovog ljeta.
Na plažama Valencije u Španiji na plaži se ne smije jesti, a biciklo Skateboard ili Inlineskates, moraju biti pokriveni. Na promenadi se mora ponašati samo „civilizovano“.
Na pješčanim plažama u okrugu Lepe, na jugu Španije, ukoliko neko bude otkriven da „piša“ u vodu, čeka ga kazna od 750 eura. To je još od 2012. godin e strogo zabranjeno.
Gore pomenuta gradnja dvoraca u pijesku zabranjena je na plažama Sjevernog i Istočnog mora, ali i na mnogim plažama na Tenerifima. Na Syltu je na snazi kazna od 1.000 eura za ovakvu gradnju.
Divlji partyji nisu zabranjeni samo na Mallorci. U katalonskom Tossa de Mar strogo je zabranjen seks na plaži, a partyji mladih ovdje su od 2009. godine tabu tema.
U španskom Benidornu su zabranjeni sportovi koji ometaju druge, kao što je tenis na plaži, ali i  korištenje sapuna, ili šampona u moru.
Zauzimanje mjesta na plaži, uz pomoć rano postavljenih peškira ili ležaljki, u mjestu Torrox na Costa del Sol je zabranjeno, i prekršioci moraju računati sa visokim kaznama. Ono što se nađe na plaži prije vremena biva jednostavno pokupljeno i odvezeno.
U Grčkoj je strogo zabranjeno, pogotovo u antičkim gradovima, uzimanje kamenja sa sobom. Ko bude u tome otkriven riskira da noći u policiji, dok se ne procijeni vrijednost ponesenog kamena.
U Veneciji se turisti putem tabla upozoravaju kako je stajanje na mostovima zabranjeno. Znači samo hodanje.
U katoličkoj Italiji nije samo nedozvoljeno pojavljivanje žena bez igdje ičega gore. Tamo, barem teoretski, ista zabrana može potrefiti i muškarce, ako budu zaustavljeni dok šetaju bez igdje ičega gore, na sebi. Isto se odnosi i na ležanje na travi u parku.
(izvor:express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Freitag, 28. Juli 2017

Football No Limits u Mostaru, 28 jula u 19:00 sati




Grupa volontera iz humanitarnih organizacija IPSIA i USACLI iz Milana (Italija), u saradnji sa Calcioshop i dugogodišnjim prijateljima i partnerima u BiH, organizuju „đir“ po našoj zemlji pod nazivom „Football No Limits“, odnosno futbal bez granica.
Tako će u petak, 28. jula, s početkom u 19 sati, na SC Kantarevac biti održana posljednja etapa đira za ovu godinu,  na kojoj se očekuje učešće oko 100 dječaka i djevojčica, koji će zajedno sa volonterima iz Italije i Bosne i Hercegovine napraviti dobru zabavu i  druženje kroz fudbalske igre. Svi koji su zainteresovani (dječaci i djevojčice uzrasta 6 do 13 godina) mogu se pridružiti, a samo učešće je besplatno. Za sve učesnike osigurane su poklon majice. Domaćini aktivnosti  u Mostaru je Fondacija „Mali Most“ i Sportski savez Grada Mostara.
“U preko deset godina saradnje u BiH ove organizacije radile su sportske kampove, vršile edukaciju sportskih radnika, pravili sportske objekte, organizovali putovanja za  djecu i odrasle na višednevne posjete i turnire u Milanu, posjete „San Siru“, organizovali sportske kampove i seminare u Milanu, bili partneri drugim organizacijama u sportskim projektima za djecu. Sve aktivnosti koje su vođene uvijek su bile besplatne za djecu i klubove iz Bosne i Hercegovine”, rekao nam je Džebab Šuta, menadžer projekta Fondacije “Mali Most”.
Emir Krpo
(NovaSloboda.ba) 

Svijet i u svijetu svašta: Košenje trave ima prednost


Slika kao da izaziva da se u trenutku vikne: „Hej, okreni se i pogledaj šta ti se sprema!“
Pri tome je sigurno da čovjek koji kosi travu zna šta se dešava iza njegovih leđa. Njegova lista dnevnih obaveza je njegova svetinja. A na samom vrhu obaveza stajalo je da toga dana mora pokositi travu u vrtu. I njišta ga od toga nije moglo odvratiti, pa čak ni tornado.
Njegova devetogodišnja kćerka nije mogla ostati smirena i zovnula je mamu, da ga ona pozove u kuću. A kako joj to nije uspjelo, uzela je foto aparat i napravila ovaj snimak. On je radio normalno, uostalom, kao i svi njegove komšije iz Three Hillsa iz provincije Alberta u Kanadi. Samo na slici, više nego u stvarnosti, izgleda da mu se tornado približava velikom brzinom. Stanovnici su utvrdili da se vrtlog tornada udaljava od njihovog mjesta.
Spektakularna fotografija je uprkos tome obišla svijet, iako je na kraju sve završilo u redu. Vrtlog se pomjerio a da niko nije povrijeđen, a domaćin se potrudio da košenje trave završi brzo, jer  je na njegovoj listi obaveza stajalo da kćerku mora odvesti na sport.
Svijet, i u svijetu svašta.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Donnerstag, 27. Juli 2017

Ljeto je: Kako se zaštititi od lopova?


I dok vi želite neopterećeno i bezbrižno boraviti na plaži, na više nego zasluženom godišnjem odmoru, lopovi nemaju mira.
Plaže su nepresušno područje brze i protuzakonite zarade, i prije nego se okrenete, ostajete bez novčanika i ostalih važnih predmeta.
Upravo zato, facebookom se širi genijalna ideja kako spriječiti da se dogode stvari koje vam mogu upropastiti ljetovanje.
Radi se o ostavljanju novčanika, ključeva i sličnih stvari u dječje pelene. One djeluju prljavo i neprivlačno pa postoji mala šansa da će nekome pasti na pamet dirati ih.
Originalno, svakako!

Ali i lopovi gledaju u društvene mreže, zar ne?

(6yka.com)

Kako postati poznat(a): Zagonetka gole ljepotice?






Kao rijetko kada, muškarci u njemačkom gradu Erfurtu bili su spemni pomoći nepoznatoj. Naime, ulicama ovoga grada se prošetala jedna lijepa dama kao od majke rođena, sa upadnim tatooom na stomaku. Istovremeno se na internetu vrte dva videa sa dotičnom ljepoticom i postali su svojevrsni hit ljeta.
Video u trajanju od 16 minuta, koji se na youtube pojavio 23. juna, pregledan je 126 hiljada puta, a u njemu se dotična dama ispod jednog mosta skida do gola, smiješi, zabavlja na njemačkom i kreće polako u šetnju, kroz sami centar do riblje pijace. Interesantno je sa kolikim oduševljenjem i spremnosti su muškarci odgovarali na pitanje kojim putem će tamo stići…
Drugi video se na youtube pojavio 1. jula i imao je do sada 94 hiljade pregleda, samo je na tom videu njena ruta kroz grad bila drugačija. I dok je u prvom video samo jedna ženu imala pitanje za damu, u drugom videu je mnogo više prolaznika razgovaralo, pa čak pravilo i fotografije sa slučajnom golom prolaznicom.
Kako je ispod obadva videa, sa naslovom „Naked“,na engleskom jeziku napisano, radi se o jednom umjetničkom projektu u Evropi.
A kako je napisano u komentarima, slični video klipovi sa istom damom snimljeni su i u Rimu, i postavljeni također na you tube.
Sve to je postalo poznato, ali ime dame nije. Navodno se radi o nekoj dami sa inicijalima D.D.
(Izvor:bild)
(NovaSloboda.ba)

Borbe jarčeva u Kini


Ima mnogo načina da se pozdravi dolazak toplijih dana u raznim krajevima svijeta. U Kini se dolazak proljeća slavi na jedan veoma okrutan način. Na jednom prašnjavom terenu, u mjestu Xucun, u provinciji Shandong u Kini, moćnim rogovima, dva jarca svom žestinom udaraju jedan u drugog, tako da sve zveči okolo.
Na ovakve duele u provinciji Shandong dovode se i do 200 kilograma teški jarčevi, pripremani za ovu priliku tokom čitave zime. A za učešće na ovoj, 2000 godina staroj tradiciji, prijavljuju se jarčevi iz čitave Kine. Na takmičenju se rasporede u grupe, po težini, i po starosti. A onda, na ograđenom terenu, pred oduševljenom publikom, satima dugo se bukvalno sudaraju rogovi životinja.
Drugačije nego kod borbe bikova, ovde životinje ne bivaju povrijeđene, niti ubijane. Čak nasuprot, pobjednik zavrjeđuje dalji uzgoj, kako je to i pravo. Za ovaj show koriste se životinje dobijene samo prirodnim načinom parenja.
A ako tokom sezone parenja dva jarca nalete na istu kozu, i tada zveči silno, ali bez show progama.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Mittwoch, 26. Juli 2017

Kroz mostarsku čaršiju kakve više nema – Cernica, Šemovac i Ograda





U časopisu „MM Revija“, koji je izlazio tokom 1996. i 1997. godine, u nekoliko nastavaka objavljen je tekst Hilmije Šiširaka pod naslovom „Mostar – čaršija kakve više nema“.
Na ovom mjestu ćemo u više nastavaka čitaocima predstaviti njegov originalni tekst, uz pokušaj da svaki segment teksta što tačnije ilustriramo fotografijama iz bogate arhive sa stranice www.cidom.org.
Ispod zgrade Opštinskog suda bile su kancelarije Crvenog krsta, a južnije Balićeva apoteka. Na prostoru, gdje je izgrađena zgrada Elektro-Hercegovine, nalazilo se malo bravarsko-limarsko preduzeće i jedna pekara. Preko puta, u ulici Podharem, gdje se nalazi zgrada GP Hercegovina, bio je park. Južnije od parka, gdje je do 1992. godine bila mala samoposluga, održavana je nastava jednog odjeljenja Škole učenika u privredi.
Na uglu ulica Adema Buća i Rade Bitange bila je jedna mala kafana, sa stanom na spratu, a odmah preko puta bila je ljetna bašta sa pozornicom društva Preporod, u kojoj su se redovno održavale igranke i druge priredbe. Mnogo godina kasnije, na toj lokaciji biće izgrađeni objekti Dječjeg vrtića.
Na potezu od Mikačića kuće, u Krpića ulici, pa do Voljevičine, zaključno sa ulicom Rade Bitange, znači veći dio Bulevara, bilo je pod voćnjacima i vinogradima. Za kratko vrijeme, na ovom prostoru počeće izgradnja stambenih zgrada. Isto tako, na istočnoj strani Bulevara, izuzev objekata, vlasništvo Golubovića, u ulici Matije Gupca i Sliškovića, u ulici Husnije Repca, nalazio se kompleks sa voćnjacima.
U narednim godinama, na ovim prostorima biće podignuto veliko naselje. Preko puta Štamparije, u ulici Matije Gupca nalazio se Dom staraca (kasnije skladište Štamparije), a malo niže bila je brijačnica. Na početku Kapetanovine, u blizini Mlinice, bilo je skladište preduzeća Prenj, gdje se prodavao ogrijevni materijal.
Od Kapetanovine prema Ogradi, u prostorijama gdje je bila Mjesna zajednica, nalazio se ugostiteljski objekat Bijela lađa, a niže, prema Lučkom mostu, bile su trgovačka radnja, brijačnica i nadaleko poznata Dugalića pekara.
Ovim završavam moja sjećanja na pojedine dijelove mostarske šaršije, od prije pedeset godina. Ostalo je još mnogo toga da se napiše, ali o tom nekom drugom prilikom. Želio sam da ovim feljtonom otrgnem od zaborava sve one čari našeg predivnog grada, koji je, upravo zbog svoje ljepote, i najviše stradao u ovom bestijalnom ratu. Želio sam također, da najmlađe generacije Mostaraca nikad ne zaborave uspomene na rodni grad u koji se svima nama valja što prije vratiti i da svi skupa pomognemo njegovoj brzoj obnovi i izgradnji. To je najmanje što možemo dati najljepšem dragulju na svijetu.
Slika 1 – Panorama iz 1954 na kojoj se vide Cernica, Bulevar i bašte na istočnoj strani Bulevara
Slika 2 – Panorama iz 1954 na kojoj se vide Onešćukova, Štamparija te kuće Golubovića i Sliškovića
Slika 3 – Šemovac – skladište preduzeća Prenj, 1964.
Slika 4 – Onešćukova – Dom staraca, 1960-ih
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Od večeras Ilidža 2017.



Festival narodne muzike "Ilidža 2017." održava se od 26.07.do 29.07.2017. godine na Ilidži.
Ove godine u okviru Festivala posjetioci, ali i gledaoci putem kanala Hayat mogu uživati u četiri večeri Ilidžanskog festivala:
    26.07.2017. „Čuvari tradicije - Festival Ilidža 2017“
    27.07.2017. „Prva harmonika -Festival Ilidža 2017“
    28.07.2017. „Takmičarska noć narodne muzike-Festival Ilidža 2017“
    29.07.2017. „Velikani narodne muzike-Festival Ilidža 2017“
(hayat.ba)

Podvodni vatromet: Svjetlo u dubini mora


Koralni grebeni svijetle šarenilom boja ne samo na dnevnoj svjetlosti. Mnogi korali proizvode fluorescentna jedinjenja koja, takođe, i u tami tajnovito svjetlucaju.
Ono što spavače i ljubitelje akvarisjuma veseli, to je za tvorce grebena od životne važnosti. Naime, fluorescentne boje štite mikro alge s kojima koralni polipi žive u kooperaciji kod previše zračenja ultra ljubičastih zraka u plitkim vodama.
Sad se postavlja pitanje: odakle dolaze ovakve zaštitne materije kod korala u dubokim vodama, gdje sunčeva svjetlost jedva da prodire?
Istraživači sa univerziteta u Southhamptonu dali su odgovor na to: fluorescentni korali proizvode vlastitu svjetlost, s kojom alge u tamnijim dubinama mogu provoditi fotosintezu. Posebnu korist od toga imaju korali koji proizvode crvenu svjetlost. Njihovu svjetlost plava boja morskih dubina pretvara u narandžaste talase, koji prodiru dublje u jednoćelijske alge.
Jedinstvena igra boja u prirodi.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Dienstag, 25. Juli 2017

Završen 2. festival antifašizma


Predstavama Mostarskog teatra mladih u nedjelju navečer završen je drugi festival antifašizma "Jablanica 2017".
Festival je organiziralo Društvo "Josip Broz Tito", u suradnji sa SABNOR-om Jablanica i Muzejom "Bitka za ranjenike na Neretvi", a pod pokroviteljstvom Općinejablanica.
Osim predstava, u okviru tog festivala organiziran je i koncert za mlade, na kojem su nastupali lokalni bendovi.
Promocija knjige "Tito i mi - jučer, danas i sutra", koja je trebala biti realizirana prvu noć festivala, odgođena je zbog vremenskih prilika, no kako je kazao za Fenu Ozren islamović, koordinator projekta festivala, knjiga će biti promovirana u sljedećem razdoblju.
"Društvo Josip Broz Tito Jablanica će u mjesecu kolovozu realizirati još jednu aktivnost koju smo planirali u okviru festivala, a to je likovna radionica za djecu. Svakako, najmlađi će biti blagovremeno obaviješteni putem medija kada i gdje će radionica biti održana, tako da ćemo s tim kompletirati sve planirane aktivnosti. Festival se održava najednom povijesnom mjestu ujablanici, stoje njegova posebnost i iskreno se nadam da će se nastaviti realizirati i sljedećih godina", kazao je Islamović.
(bljesak.info)


Svijet i u svijetu svašta: Bikini za lice





Protiv sunca Kinezi na plaži koriste maske za glavu, neku vrsta čarape, koju navlače i tokom kupanja u moru.
Facekini, ili kako bi to kod nas definisali „bikini za lice“. Da li će se ovaj modni trend probiti iz zemlje osmijeha? Qingdao? Pljačkaši banke? Religiozni kult? Ili, pak, modna linija pripremljena od Darth Vadera lično?
Ko se u vrijeme ljetne sezone nađe na kineskim plažama, vrlo lako se može prepasti čudovišnih pojava, sa maskama u svijetlo neonskim bojama, navučenom preko glave. Bilo kod plivanja u moru, šetnji ili igrama loptom, facekini ne smije nedostajati.
Bikini za glavu je modni trend u zemlji osmijeha. Samo usta, oči i otvor za nos ostaju slobodni. U internacionalnim medijima fotografije ovako prekrivenih osoba stvaraju kod posmatrača jedno nerazumjevanje. Pri tome je razlog za ovu maskeradu vrlo banalan: Pokrivanje lica je praktično, šminka, kreme za lice i kreme za sunčanje su nepotrebne. Osim toga, bore na koži i loša frizura nikome ne bodu oči. A ko odlazi na nudističku plažu, zahvaljujući facekiniju susrešće se sa pogledima na ugojene, kao i na neobrijane noge.
Zahvaljujući maskeradi, niko nikoga ne prepoznaje po licu, a kako kažu najnoviji izvještaji iz Kine, od ovakvih maski užasavaju se čak i ajkule.
Jedina negatina strana: Facekini će uplašiti čak i potencijalne udvarače na plaži. Ko prije odlaska na more misli o nekom flertu, šta ako naleti na neku „ljepoticu sa plaže“ sa maskom pljačkaša preko lica.
Kina ostaje Kina, u svemu.
(izvor:volksstimme)
(NovaSloboda.ba)

Kao prava riba u vodi



Južnokorejska firma Airo napravila je jednog kućnog ljubimca, koga će biti veoma lako držati i održavati. To je robot riba po imenu „Miro“. Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji ona se kreće potpuno samostalno, skoro kao prava riba u vodi. Fotografija pokazuje Miru u akvarijumu na jednoj izložbi u Tokiju.
Miro je već dobio prve komplimente u vidu: Riba za sve prilike, a upravljanje ribom se vrši putem programa na smartfonu. Sljedeća varijanta Mire bi se trebala loviti na mamac, i već se radi na njenom razvoju.
Naravno, odmah su se javili i kritičari, koji postavljaju pitanja: Kako bi bilo sa jednim lososom, pastrmkom ili štukom?
Drugi idu još dalje. Multinacionalne kompanije, ili atomske centrale imaju već potrebe, da nakon neke ekološke katastrofe iskoriste par komada Mire, umjesto da obnavljaju riblji fond…
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Montag, 24. Juli 2017

Tipično mostarski: Slano, slatko


„Najveća ironija je kad ti čitav život sole pamet, a onda umreš kao od šećeraš“ Jozo Lepetić
(iz knjige „Mostar, moj grad“, knjiga 2)

Izvor prihoda: Reklama na lijevom rukavu


Razvoj reklama na dresu u njemačkom fudbalu
Prije 50 godina bio je skandal, kada se ekipa Vormatia Vorms prvi put pojavila sa reklamom jednog preduzeća na dresu.
Ovih dana, kao i zadnjih godina, niko se više ne uzbuđuje oko toga. Čak šta više, upada u oči, ako igrači neke ekipa istrče na teren bez reklame, što je veoma rijektko, na nekim prijateljskim, ili pripremnim utakmicama. Od naredne sezone igrači prve i druge njemačke Bundeslige, po prvi put, imaju slobodan izbor za postavljanje reklame na lijevom rukavu dresa.
Pet ekipa iz prve Bundeslige su već pronašle takvog sponzora, a Shalke 04 sa već kasiranih 5 miliona eura, dosadašnji je rekoreder. Drugoligaši su čini se u tom pogledu bili aktivniji, i tamo samo još pet timova nema sponzora za lijevi rukav.
Kako je naprijed navedeno, u sezoni 1967/68 prva njemačka ekipa sa reklamom na dresu bila je Vormatia Vorms, koja je u tadašnjoj regionalnoj ligi jugozapad (tada 2. liga) istrčala na teren sa natpisom na dresu CAT, proizvođača mašina Caterpillar, a nakon toga je slijedlila zabrana reklame od strane DFB.
Nekoliko godina kasnije, Eintracht iz Braunschweiga je 24. marta 1973. godine u utakmici protiv Shalke 04 istrčao na teren sa reklamom za Jägermeister, prvi put u Bundesligi
Od 1. januara 2013. godine, pojavila se reklama za preduzetnika Hermes na lijevom rukavu svih 36 profi klubova u 1. i 2. Bundesligi. Preduzetnik im je za reklamu uplatio po 8 miliona po sezoni.
Sa početkom sezone 2017/18 svakom bundesligašu je dozvoljeno da pronađe vlastitog sponzora za lijevi rukav, na površini od 70 centimetara kvadratnih (7×10 cm).
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Sonntag, 23. Juli 2017

Vrijedi posjetiti – Kadirina kuhinja u Sjevernom


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu tourguidemostar.com, pod naslovom „U ovom gradu se jede“, autorica je Marija Herceg)

U ovom gradu se jede

Kadirina kalja u Sjevernom. I sve drugo Kadirino u Sjevernom. Kad kroz proljetne lipe mlada lista u univerzitetskom kompasu mostarskog Sjevenog logora umoran nakon posla dođeš jesti u klupski restoran tete Kadire, ona te ne pita "Šta ćeš od ovog što sam skuhala?", nego "Šta se tebi jede, da ti skuham?". A onda otkrije svojom magijom i ono što si zamislio, a nisi naglas rekao. Kadira ne vodi restoran u Sjevernom. Kadira vam vodi drugu kuću u Sjevernom. Žena koju gosti pričekaju da joj završi turska serija, jer im "neće avion odletit", ko što ona oblijeće u svojim rozim tenama na petu oko nas da se okomoramo uz vrhunsku "supu" (za početak). Nema glazbe, upaljen je samo TV sa Zvjezdama Granda. Restoran se ni prozorima ne razbacuje bogznakako. Ali je Kadirinom ljubavlju lijepo ofarban jasno i odriješito poput nje same - crveno-žuto. Na jednom zidu s pokalima stoje i čuče igrači kluba za koje Kadira kuha. Kakav uspjeh od ovakve kuhinje!
Kadira će te sa svojih pedesetak i kusur godina dočekati kao da si kući došao, i nakostrušit na tebe svoju kratku plavu frizuru ako ne pojedeš sve što ti je nakrcala u tanjur s plavom linijom na karo stolnjaku. "Neću ovo da vidim kad opet naiđem! Manje hljeba! Hljeba manje ako nakvu dijetu goniš." - drsko će pokazujući na komad lešo junetine. Uza svo poštovanje, dalo bi se reći da se Kadire njeni gosti pomalo i boje, vjerojatno zna zorno pokazati kad netko prevrši mjeru u čašicama rakije ili psovke u dobrom društvu. Nekad dakle uz "Prijatno" bude i drugih čašćenja izmeđ profesora, studenata, vojnika, ministara, sportaša, roma i radnika vodovoda, ali valjda sve to i podnose vanredne čari pomalo jugonostalgičnog Kadirinog restorana. Što bi drugo moglo uravnotežiti fantastičnu Kadirinu kalju, supu, raštiku, puru, dolmu, sarmu, ili divlje zelje, ako nema ovakve pokoje čašice pretjerano dobrog raspoloženja koje nerijetko pređe svoje granice. Istinabog, Kadira ne zna baš sve izvedenice restoranske ljubaznosti prema gostima, ali njena šutnja kojom ti nakon dobra ručka za stol ušeta neka s ljubavlju pripremljena hurmašica ili tufahija nikom nikad ne bude naodmet. Dužina trajanja pripreme deserta često ovisi i o prepoznatom raspoloženju gosta. Da, deserti služe i da razvedre. I Kadira to jako dobro zna. Televizija ne pokazuje samo Zvjezde Granda, nego se na njoj ponekad prate i prvenstva, gdje opet nema nervoze i ljutnje kojoj Kadira ne može stati na rep. Dapače, ako se utakmica zadesi za vrijeme njene serije, ne samo da se gosti šutke odriču tih dragocjenih minuta prvenstva, nego daju timeout i svojim gladnim želucima dok Kadira ne vidi šta je u ovoj epizodi bilo s Ferihom, Asi, Ezelom ili drugim protagonistima turskih sapunica. Sve može čekati! Svaka hitnja vrat slomila. Zato i može spretno oblijetati u svojim potpeticama,
kojima ne fali ljubavi kao ni njenim gostima.
Kadira godinama radi u ovoj prostoj kući pored romskih baraka na mjestu gdje se školuju budući inženjeri, pravnici, biolozi, kemičari i drugi. Parkinga nema, nego se na makadamu koji okružuje restoran parkira gdje ko stigne, ali mora biti mjesta za njenu Jettu kojom nesebično vrši i dostavu, ponekad, prijateljima. Iza kuće su štrikovi razgrnute odjeće, kroz koju se srčano javlja svojim prijateljima koji rade u blizini. Ništa dakle tipično restoransko. Dok okrijepljenje nikad nije samo želučano.
Kadira ne zna engleski. Možda zna, nije nikad probala. Ionako živi u trenutku. Trenutku gladna gosta. Koji ovdje dobija besplatno mnogo toga, a najviše iskrenog smjeha prema mnogim proturječnostima jednog mostarskog restorana, jednog domaćinskog naroda i jedne osebujne narodne kuharice i šefice. Strancima koji dođu ona će i dalje biti jedno od najljepših iskustava Mostara, a neće ostati neposluženi. Kadira krijepi vrhunskim i prostim narodnim hercegovačkim jelima, nasmijava i ohrabruje svojom energijom - i imperativom.



(spagos)

Pobjednica izbliza




Mnogi nisu ni čuli za nju prije finala ovogodišnjeg Wimbledona, gdje je Garbine Muguruza proslavila najveći uspjeh svoje karijere.
Španjolka je u finalu legendarnog teniskog turnira na travi pomela Venus Williams u dva seta i ponijela titulu na trećem ovogodišnjem Grand Slam turniru.
Kao druga nositeljica titule iz Španije, nakon Conchite Martinez 1994. godine, upisala se u istorijsku listu turnira All Englands Championships. Istovremeno, Garbine je jedina teniserka koja je u finalima Grand Slam turnira pobijedila obje sestre Williams. Prije ovoga, pobijedila je Serenu na prošlogodišnjem French Open.
Naravno, ovo je za nju bio jedan poseban dan, svjesna onoga šta je napravila, prepustila se uživanju.
Pogled u internet pokazuje mnogo i o njenom životu. Samo na instagramu ima pola miliona sljedbenika, a tamo se pojavljuje sa seksi slikama, koje redovno ažurira.
Nije čudo što muškarci lete za njom.
(izvor:express)
(NovaSloboda.ba)

Rekord u smokingu


Njemu je to već odavno poznato: Iz znojne pobjedničke opreme u svježe ispeglani smoking, koji spada uz „Champions Dinner“ Wimbledona, a održava se nakon muškog finalnog meča.
Za Rogera Federera ovo je bilo osmi put da pobjednički pokal ponosno pronosa kroz salu.
Ali, ovog puta to nije bilo kao prije, jer do sada ni jedan šampion nije tako često oblačio pobjednički smoking.
Konačno, Federer je oborio i jedan vlastiti rekord, nakon što je godinama obarao rekorde drugih, pet pobjeda zaredom Bjorna Borga, sedam pobjeda Peta Samprasa.
Naravno, Federer je i ovo proslavio do pet ujutro.
Zasluženo.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Samstag, 22. Juli 2017

Ljetno kino za ljetne večeri





Jedno toplo veče na obali Rajne, u gradu Kelnu. Sa osvježavajućim pićem u ruci, sjede gledaoci jedno uz drugo, na stepenicama, na otvorenom, sa pogledom ka plutajućem velikom ekranu. Okolo miruju jahte, a na mirnoj površini vode odsjaj svijetla. Ljetno kino, Kölner Open Air, ne uzbuđuje samo ljubitelje kino filma svakog ljeta. Kulturno zabavni format BAY nudi osim aktuelnih filmskih vrhunskih ostvarenja i velike klasike Hollywooda, na jednoj od najatraktivnijih lokacija u ovom gradu. Osim filmova posjetiocima se nude i i svakodnevne umjetničke predstave iz oblasti muzike, komedije, i poetry slama, a gledaoci biraju najboljeg. Mladi umjetnici i talenti imaju na raspolaganju tačno 12 minuta, prije početka prikazivanja filma, gdje mogu pokazati ono što mogu i znaju.
Program koji nudi raznoliku zabavu, i provod u tople ljetne večeri.

(spagos)


Nekad bilo: Husrefija džamija u Alepu





Sinan je bio najpoznatiji graditelj Osmanskog carstva. Jedno od njegovih majstorskih djela je i Husrefija (Chusrawiyya) džamija u Alepu. Srušena je prije tri godine. Ostale su samo slike.
Džamija, jedno od njegovih ranih djela, nije se nalazila u Istanbulu, kao neke od njegovih najpoznatijih građevina, nego u Alepu, u Siriji. Sa kupolom od 19 metara širine, bila je tada najveća kupola u gradu, sa špicastom munarom i jasnom tankom formom, koja je obilježavala sliku grada Alepa, smještena u podnožju Citadele, a sadržala je sve ono što je Sinana činilo poznatim.
Mimar Sinan, koji je rođen 1490. a živio skoro 100 godina, bio je najpoznatiji Osmanski graditelj. On je širom Osmanskog carstva podigao stotine građevina, džamija, vjerskih škola, bolnica, domova za nemoćne, hamama, akvadukta, prije svega u Istanbulu.
Husrefija džamiju u Alepu podigao je 1544. godine po nalogu dobrotvora po imenu Husref paša, a po Sinanovim planovima, trebala je biti podignuta po planovima hrišćanskih arhitekta i lokalnih graditelja, a olovom pokrivenu kupolu, pokriti plavo bijelom keramikom, sličnu Zlatnoj kupoli u  Jerusalemu, koja je u ono vrijeme izgrađena po nalogu Sulejmana veličanstvenog.
Džamija je bila rani znak mira, Sinanovo svjedočenje jednog vremena, u kome je jedan grad, kao Alep, prevazilazio mnoge evrposke metrpole svojom veličinom, sjajem i pluralizmom, u kome su hrišćani, židovi i muslimani zahvaljujući pametnom pragmatizmu živjeli zajedno u miru
Samo prije deset godina pred ovom džamijom su se sastajali mladi.
Danas je džamija samo hrpa ruševina. Jedna bomba, u borbama u starom gradu Alepo, pretvorila ju je 2014. godine u prah i pepeo.
„Mnogo toga da se obnoviti. Ali, Alepo nije Dresden ili Keln iz 1945. godine, a pogotovo to nije Khosrawyja džamija“, kažu u muzeju za islamsku umjetnost u Berlinu..
Ona postoji na slikama, planovima, zabilješkama i kartama, koje su predstavnici muzeja, kao i Njemački arheološki institut predstavili u Sirijskom Heritage Networku, jedno digitalno sjećanje na sirijsku kulturu, kako bi se trebao zvati taj projekat, kao startna pomoć za obnovu nakon rata.
Sinanova džamija je još samo hrpa kamenja ispod Citadele, čiji se obrisi ne daju raspoznati.
Stoga je ovaj tekst neka vrsta nekrologa.
(izvor:sdz)

Smail Špago
(NovaSloda.ba)