Samstag, 28. März 2020

Knjiga: "Robert Michel - Austrijski pjesnik - oficir između polumjeseca i dvoglavog orla", autor Riccardo Concetti, 2018. godine



Robert Michel (1876-1957) smatra se još uvijek otkrivenim autorom bečkog modernizma. Njegovi radovi stoje između polumjeseca i dvoglavog orla, jer nose simbol njegova susreta s bogatom osmansko-muslimanskom kulturnom baštinom Bosne i Hercegovine, gdje je mladi autor 1898. godine premješten kao oficir.
Stvorene pod dobrom zvijezdom dobrih prijatelja Leopolda von Andriana i Huga von Hofmannsthala, njegove ranije priče nude sve osim usiljenog orijentalnog ornamenta. Jer koliko god je hercegovački krš tvrd i ogoljeo, tako je jednostavan i suhoparan Michelov jezik. Pejzaž se oblikuje u svojoj grubosti, što pokreće neodoljivu i tragičnu erotiku u svim likovima, što posebno podliježe glavnom junaku: oficiru iz Austrije, koji je stilizovan kao slika modernog, patološki podijeljenog subjekta. Michelova daljnja produkcija uključuje romane, pejzažne knjige sa fotografijama, putopise, filmove, operna libreta i zato je okarakterisana svojom intermedijalnošću. Ova djela odražavaju "polukolonijalni" politički kontekst u kome su nastala, ali ih treba čitati i kao tribut slavensko-njemačkom suživotu u Austro-Ugarskoj. Iz tog razloga za pisca Michela je posebno neslavno da je u doba nacionalsocijalizma svoju poetiku stavio u službu nacističko-njemačke balkanske politike, tek da bi se nakon 1945. godine ponovno predstavio kao glasnik stare austrijske ideje međunarodnog razumijevanja. Mnoge važne književne i kulturne tendencije njegovog doba ukrštaju se u Michelovom djelu. Stoga njegov život i djelo zaslužuju odgovarajuću zahvalnost, kao što to i ova knjiga pokušava predstaviti.

Autor Riccardo Concetti, rođen 1976.godine, studirao je njemački i engleski jezik na Università degli Studi di Perugia, a doktorirao na Univerzitetu u Beču 2003. godine. Njegovi istraživački interesi usredotočeni su na bečki modernizam, noviju njemačku književnost i na odnose književnosti i muzike, književnosti i nijemog filma.

Naslov originala: "Robert Michel - Ein österreichischer Dichter-Offizier zwischen Halbmond und Doppeladler", Riccardo Concetti, 2018. godine, 285. strana.

Prema do sada poznatim podacima, još nema prevoda ove knjige na neki od naših jezika.

(cidom.org)

prevod: Smail Špago



Sat naprijed!



U nedelju počinje ljetno računanje vremena
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o računanju vremena (“Službene novine Federacije BiH”, br. 24/97 i 50/03), propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedelje u martu, tako što će, pomjeranjem za 60 minuta unaprijed, vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi biti računato kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi.
Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedelju, 29.3.2020. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, te će vrijeme u 2 sata 00 min 00 sekundi biti računato kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi, saopštilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
(NovaSloboda.ba)

Sedam kratkih priča iz čitavog svijeta



Vatra i plamen za Olimpijske igre
Vatra za Olimpijske igre 2020. godine u Tokiju (Japan) zapaljena je u četvrtak u drevnoj Olimpiji (Grčka), bez prisustva gledalaca. Plamen je upaljen uz pomoć paraboličnih ogledala i sunčevih zraka, a upalila ga je glumica Xanthi Georgiou, obučene u odoru visoke sveštenice.


Najsiromašniji izgubili sve
Oni su ionako imali malo, a sada je 10 hiljada stanovnika slam naselja u Dhaki (Bangladeš) ostaje bez ičega. Njihove samostalno napravljene kolibe su u požaru pretvorene u ruševine iz koji se još dimi. Bio je to treći veliki požar u slamovima Rupnagara u toku samo jedne godine.


Ko je ovdje veliki brat?
S visinom od 89 centimetara, Nick Smith iz Atlante (Georgia, SAD) jedan je od najmanjih muškaraca na svijetu. Ovih dana je ovaj mladić slavio 28. rođendan, u društvu sa svojim "malim bratom", koji se zove Levi (25) i sa 1,96 metara visine, skoro je dvostruko viši od starijeg brata.



Biblija od pijeska
Čovjek pažljivo oblikuje figure od pijeska. U Binzu na Rügenu u pokrajini Mecklenburg- Vorpommern u Njemačkoj, 25 umjetnika iz dvanaest zemalja izgradilo je 40 scena iz Biblije, od presovanog pijeska. Modelirali su scene za izložbu „Biblija. Njene priče i tajne“ na festivalu skulptura od pijeska, koji traje do 8. novembra.





Party umjesto pandemije
Da li to ekstremno opušteno, ili krajnje glupo? Na plažama u Miamiju, i na čuvenom Boulevard Ocean Drive, u dobrom raspoloženju, kao i svake godine, učesnici slave dolazak proljeća, Spring Braeak. Po svemu sudeći, Corona je ovde bila pijana do maksimuma!


Proljeće je šareno
Zima se tradicionalno šaroliko protjeruje iz Mumbaija u Indiji. Tokom praznika Holi, poslednjeg dana punog mjeseca, lunarnog mjeseca Phalguna, ljudi su slavili do zore. Slavljenici, naravno i slavljenice su se na proslavi posipali prahom u boji, a onda se posipali vodom.


Razigrani mišići
Ptica može izgledati i ovako prijeteće! Ovaj sivi soko u Hyderabadu u Indiji, razigrao se sa svojim mišićima – ali i perjem. Sivi sokolovi se smatraju najbržim životinjama na svijetu. U zraku mogu dostići brzinu i do 320 km/h.
(BamS)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Freitag, 27. März 2020

New York, slike praznog grada



New York u vremenu corona krize izgleda kao da je izumro: City čeka katastrofu. U gradu, koji zapravo nikada ne spava, javni se život sve više i više zatvara.
Virus corone učinio je od New Yorka grad duhova. Iznad Big Apple, Velike jabuke, vlada sablasna tišina dok ljudi čekaju katastrofu koja već probija put. Rijetko je ovaj grad tako viđen, kao izumro.

Ulice New Yorka su puste. Virus corone je već snažno pogodio ovaj grad. Vlada očekuje da će se stvari još pogoršavati.


Svjetla još uvijek trepću na Times Squareu, ali ništa drugo nije kao prije. "Mi smo epicentar SAD u ovoj krizi", smatra gradonačelnik Bill de Blasio.


Virus corone brzo se širi u New Yorku. 4.000 ljudi se već liječi u bolnicama. Broj zaraženih se udvostručuje svaka tri dana.


Gotovo 200 Njujorčana već je postalo žrtvom virusa corone.


Budući da su bolnice skoro pred kolapsom, najveći gradski konferencijski centar, Convention center Jacob Javits, pretvara se u privremenu bolnicu.


Metro je također u velikoj mjeri ugašen. Vlada je naredila zatvaranje svih "nebitnih objekata". Zbog toga firme moraju otpuštati mnoge svojih radnika.


Obično je prepuno ljudi na Grand Central stanici na Manhattanu. Ali danas se gotovo niko ne usuđuje izaći ni ispred svojih vrata.


Gradonačelnik New Yorka de Blasio koristi drastične riječi kako bi opisao stanje u gradu: "Ni jedno mjesto više ne boli. Nijedno mjesto ne treba hitnu pomoć."


Stručnjaci ne očekuju da će New York uskoro prevazići krizu. Gradonačelnik de Blasio jasno kaže: “April će biti težak. Maj još teži”.


Usamljeni muzičar svira sam za sebe u podzemnoj željeznici. New York je grad duhova - i vjerovatno će tako ostati narednih nekoliko sedmica.


Raskršće na Manhattanu liči na scenu iz neke kompjuterske igrice: saobraćajne trake su prazne, a tek jedan pješak provjerava svoj mobitel. U Njujorku se moralo zatvoriti više od 50 hiljada restorana, a time je pogođeno više od 800 hiljada zaposlenih.

U Ujedinjenim nacijama sada je naređen Home Office, rad kod kuće, nakon što je otkriven korona virus kod jedne filipinske diplomatkinje.

Međutim, Vijeće sigurnosti UN-a i druga važna tijela i dalje se svakodnevno sastaju.
(web)

Smail Špago
(NovaSlčoboda.ba)

Samoizolacija iz protesta





Gemma Collins (38) ekskluzivno: Zvijezda se nalazi u samoizolaciji, i pozirala je gola u kadi, tokom nove snažne kampanje PETA protiv morskog parka Sea World.
Televizijska zvijezda se skinula i pozirala gola u kadi, u pokušaju da istakne stanje kitova, delfina i drugih životinja, prisiljenih da žive u skučenim uslovima.
Upečatljiva slika, paralelna s tom, je kako su osjetljive morske životinje, odvojene od svojih prirodnih staništa, i zatvorene u betonskim rezervoarima koji su, po njoj, srazmjerne veličini jedne kade, što izaziva ekstremni stres, usamljenost i depresiju.
Na slici, koju je snimila fotografkinja Ruth Rose, nalazi se slogan: „Možete li provesti svoj život u kadi?“
U pratećem video spotu, zvezda realityja se izjašnjava protiv uskraćivanje životinjama svega što im je prirodno i važno, dodajući: “Ljudi se pitaju: "O, moj Bože, zašto je ovaj kit ubio svog trenera?"
'To je zato što je to životinja oteta od majke u divljini, i sad živi svoj život u kadi. To nije prihvatljivo. Ljudi zarađuju novac priređujući parade i predstave ovih životinja.”
U prirodi kitovi dnevno plivaju do 140, a delfini do 60 milja dnevno. Mogu roniti do dubine preko 300 metara ispod površine okeana.
U vodenom parku SeaWorld, 140 delfina je stisnuto u samo sedam skučenih bazena i ne mogu pobjeći od napada frustriranih, agresivnih delfina.
Nedavni stručni izvještaj sastavljen od strane američke PETA otkrio je da mnogi delfini u Sea Worldu imaju otvorene rane i velike ožiljke, a treneri su im i dalje jahali na leđima i stajali na glavi, tokom nastupa u morskim cirkusima, sve dok ih nedavna američka kampanja PETA nije natjerala da prekinu sa ovim jezivim vežbama.
(dailymail)
(NovaSloboda.ba)

Pozdrav, Cherie!



San u krem boji. Dvije mlade žene stoje ispred Louvrea u Parizu i izmjenjuju selfie snimke. Nitko pri tome ne smeta, na ovom popularnom prostoru.
Najbolji uslovi za influencere i one koji to žele postati.U muzeju iza njih dvije, izložana je svjetski poznata „Mona Lisa“. Usamljena.
Jer je Louvre, kako se zove dvorac, zatvoren zbog korona krize. Obično, najpoznatije djelo Leonarda da Vincija, svakodnevno privlači desetine hiljada posjetilaca. Oni sad za sada izostaju.
A žene na fotografiji, možda su bile među posljednjim lovcima na selfie ispred svjetski poznatog muzeja. Policijski sat, koji je uveo francuski predsjednik Emmanuel Macron, na snazi je od prošle sedmic.
Vani mogu izaći samo oni koji žele ići u supermarket, na posao ili u apoteku. Sport je dozvoljen, ali samo pojedinačno, nakratko i blizu mjesta stanovanja.
Prekršaj se može kazniti i do 135 eura.
Poziranje turista je stoga zakonski kažnjivo.
Možda je ova pandemija ipak donijela i nešto dobro.

Na slici:
Francuska piramida
Ulaz u Louvre je ispod staklene piramide.
Više od deset miliona posetilaca godišnje pogleda „Mona Lizu“ i nakon toga nestane.
(focus)
(NovaSloboda,ba)

Donnerstag, 26. März 2020

Šta ljudi širom svijeta “bunkerišu” u vrijeme korona krize?






U borbi protiv daljnjeg širenja virusa corone, credo za ljude posvuda je isti: Ostati kod kuće. Naravno, možda će se morati malo više obezbjediti hranom i drugim stvarima koje im trebaju svaki dan.

U Švicarskoj su police za tjesteninu, zamrznute proizvode i toaletni papir sedmicama prazne.
Što sve ljudi bunkerišu širom svijeta? Istraživanje stranih dopisnika širom svijeta pokazuje: druge zemlje, drugačija jagma.

Toaletni papir nedostaje u supermarketima Njemačke, Skandinavije, SAD-a, Velike Britanije i Izraela. U Iranu, s druge strane, to nije problem: Iranci se operu vodom, a zatim se obrišu s normalnim maramicama.

Mnogi Talijani također smatraju da je jagma i bunkerisanje toaletnog papira za njih čudna, uostalom, kupatila u Italiji imaju bide, tj. jedan niski umivaonik, na kojem se mogu opratti nakon korištenja WC-a. Međutim, dezinfekcijskih sredstava svih vrsta ovdje nedostaje - baš kao i u mnogim drugim zemljama u svijetu.

U Turskoj zasad nema šanse da se dobije „Kolonya“ - jedan turski oblik kolonjske vode. Tradicionalno se uručuje posjetiocima, ali se njom mogu i "osvježiti" ruke tokom putovanja. Pošto sadrži oko 80 posto etilnog alkohola, ima i dezinfekcijsko djelovanje.

U Španiji osim toaletnog papira i tjestenine, nema ni vina već nekoliko dana u trgovinama. U Italiji su ljudi se također nalaze ispred praznih polica za vino. Budući da jedu samo kod kuće, oni ga uvjek kupuju malo više.

U Skandinaviji su vlasti pozvale stanovništvo da se suzdrže od kupovine lijekova za zalihe, kao što su acetaminofen i inzulin. U SAD je velika potražnja vode za piće. Prilikom posjete prodavaonicama u širem područja u Washingtonu, police sa mesnim proizvodima su također bile izrazito prazne. U Bugarskoj su između ostalog sa tržišta nestali limun i narandže.

Holanđani su očito trčali da nabave marihuanu: Neposredno prije zatvaranja kafe shopova zbog pandemije korone, ljudi su u nedelju stajali kao ludi u dugim redovim, kako je javila njemačka radio mreža.

Nevjerovatna jagma za toalet papirom

Nijemci grabe toaletni papir gdje god ga nađu, a proizvođači potvruuju povećanje proizvodnje: Prema Saveznom udruženju njemačke trgovine hranom (BVLH), prodaja proizvoda za higijenu je od februara do marta porasla za 700 posto.

Stoga mnogi tvrde kako su pobjednici corone krize proizvođači toaletnog papira.

Toaletni papir zauzima posebno mjesto u ponašanju njemačkih kupaca. Zbog straha da može doći vremena kada neće moći napuštati kuću, ljudi se obezbjeđujuju.
Tako nastaje paradoksalna situacija: "Neki ne znaju gdje bi ga još složili, a neki ga nemaju ni dovoljno."
(web)
Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

U sjećanju: Albert Uderzo, crtač stripova Asterix





Asterix i Obelix su se protiv “coronavirusa” borili u svesci “Asterix u Italiji” 2017. godine

Svjetska strip scena u samo nekoliko dana ostala je bez dva legendarna crtača.

Nakon slavnog italijanskog crtača Alan Forda, Giovanni Romaninija, napustio nas je i Albert Uderzo, francuski strip crtač i scenarista, koautor stripova o Asterixu i Obelixu.

Čuveni francuski crtač stripova Albert Uderzo, kokreator poznatog galskog crtanog junaka Asterixa, umro je u 93. godini, sazanje se od njegove porodice i bližnjih.
Albert Uderzo umro je u snu u svom domu u Neuillyju od srčanog udara koji nije povezan sa korona virusom. “Bio je vrlo iscrpljen poslednjih nekoliko nedelja“, rekao je njegov zet Bernard De Choisyi za Frans press.
Genijalni ali skromni crtač je sa svojim kolegom Rene Goscinijem, koji je umro 1977. godine, osmislio strip o Asterixu prije šest decenija.
Asterix, prvobitno stvoren kako bi se Francuska odbranila od najezde američkih stripova, postao je svjetski brend sa više od 380 miliona albuma prodatih u 111 zemalja svijeta.
Lik je pretočen u filmske verzije, crtane filmove, pojavljuje se u zabavnim parkovima, u obliku igračaka, video igara.
Do 1977, godine kada je Goscinny umro u dobi od 51 godine, dvojac je objavio više od 20 albuma. Uderzo je seriju nastavio sam, kao crtač i kao tekstopisac. Prva priča koju je sam stvorio, „Veliki rov“, objavljena je 1980. godine. Samostalno je dizajnirao i daljnje albume.
Početkom 2009. Uderzo, nakon što je obolio od osteoartritisa, sve više se povlačio od stola za crtanje. Dvije godine kasnije, juneke je predao mlađim kolegama. Prva knjiga Asterixa dvojca Jean-Yves Ferri i Didier Conrad pojavila se 2013. godine.
Autor Asteriksa Albert Uderzo je umro u sred svjetske korona pandemije, a mnoge ljubitelje Asteriksa iznenađuje činjenica da se još prije nekoliko godina u jednom svesci Asterixa pojavljuje “Coronavirus”.



U svesci „Asterix u Italiji“, objavljenoj 2017. godine, glavni zlikovac se zove „Coronavirus“. Riječ je o tajanstvenom protivniku sa zlatnom maskom, koji u ime Julija Cezara treba da pobijedi u utrci konjskih zaprega kroz Italiju. Asterix i Obelix definitivno žele da spriječe pobjedu ovog zloćudnog "corona virusa". Jedan od crteža u stripu prikazuje publiku koja viče „Coronavirus, Coronavirus“.
Jesu li Uderzovi nasljednici bili toliko vidoviti, kada su dizajnirali ovu svesku? Teško za povjerovati! Autor Ferri je 2017. godine odabrao ovo ime, jer kako kaže, zvučalo mu je vrlo loše. Tada se smatralo da je porodica virusa Corona izazvala epidemiju SARSa, 2002 i 2003. godine, sa stotinma umrlih.
Međutim, ime "Coronavirus" se ne nalazi u izdanjima na mnogim drugim jezicima u svijetu. Naprimjer, u njemačkom izdanju ime Coronavirus se ne pominje. Tamo se kočijaš zove Caligarius i njegov suvozač Bleifus, a ne Bacillus kao u francuskom originalu. Njemački prevodilac Klaus Jöken je za list "Die Welt" 2017. godine rekao: "Mi Nijemci smatramo da su bolesti nešto vrlo nesvarljivo, odvratno." Zato smo zajedno sa izdavačem odabrali ime Caligarius.
U sveskama sa našim jezicima ime Koronavirus je korišteno je, kao i u originalu.
(welt)
(spagos)


Zadnja šansa



Čekanje u redu za posljednju perspektivu jednog dobrog dima: Uglavnom, mladi ljudi čekaju na Herenstraatu u Haagu, da budu primljeni u trgovinu “Doctor Green”.
Međutim, ovdje nema nikakvog liječnika, ovdje se prodaje marihuana. Od ove sedmice u cijeloj zemlji nisu zatvorene samo škole, već i saune, fitnes klubovi i bordeli. Ni kafići se takođe više ne smiju otvarati. Kanabis nije pogodna roba za malo veću kupovinu.
Prodaja i posjedovanje su zakonom ograničeni.
Dozvoljeno je najviše pet grama "trave" po osobi.
Ipak, to je Holandija.
(stern)
(NovaSloboda.ba)

Mittwoch, 25. März 2020

Iskopano od zaborava: “Kopač blaga od Blagaja” i “Vila od Neretve”, filmovi iz 1918. godine


Sybilla Blei kao Maria Greiner

Robert Michel kao KuK natporučnik u vrijeme službovanja u Mostaru

Potpuno je nepoznata činjenica da su u Mostaru 1918. godine snimljena čak dva filma – "Kopač blaga od Blagaja" i "Vila od Neretve", autora Roberta Michela, koga smo već imali priliku upoznati po njegovoj knjizi “Mostar”, objavljenoj 1909. godine. Prema dosad dostupnim podacima ovo je najstariji film snimljen u BiH (u Srbiji film Krunisanje Petra I: Karađorđevića 1906., a u Hrvatskoj Zagabria Corso iz 1911.), pa je, stoga, važno više pozornosti posvetiti ovom otkriću.

O samim filmovima, njihovom snimanju kod nas dosad nije bilo dosad nikakvih pouzdanih i relevantnih podataka. Tek nakon što se u Hrvatskom filmskom ljetopisu, broj 35 iz 2003. godine, pojavio tekst uglednog srbijanskog filmologa Dejana Kosanovića, koji je objavio rezultat svoga dugogodišnjeg istraživačkog rada, ukazano nam je na otkriće koje bi se u nekoj civilizacijski uređenoj sredini smatralo senzacijom. Objavljujući tekst u ovom časopisu, Kosanović je stručnu javnost izvijestio o filmovima snimljenim u BiH 1918. godine. Kosanović je također, u arhivama nekadašnjeg zagrebačkog kina “Metropol” iskopao podatak da su se između 15. i 21. septembra 1919. godine prikazivali filmovi pod nazivom “Kopač blaga od Blagaja” i “Vila od Neretve”, čiji su naslovi nedvosmileno govorili da su tematski vezani za naše krajeve i da su snimljeni kod nas. Nakon višegodišnjih napora, ušao je u trag jednoj kopiji filma "Kopač blaga od Blagaja" te obznanio je da je producent filma bila firma “Jugoslavija film” čije su se centrale nalazile u Beču i Zagrebu. Nažalost, za kopijom filma “Vila od Neretve” još uvijek se traga.

Autor je pretražujući stare brojeve časopisa Film, brojevi 9. i 10. od 15. septembra 1919. godine pronašao veoma oskudne podatke o ovim filmovima: ispod naslova "Vila od Neretve" pisalo je: “...sa glazbom Blagoslava Berse”, a pri kraju oglasa da je “...Siže po narodnoj pjesmi napisao poznati pjesnik i ravnatelj Burgtheara u Beču Robert Michel”. Iz oglasa se nije vidjelo da li se radilo o dugometražnim (igranim) ili kratkometražnim filmovima, niti da li su bili prikazivani istovremeno, u okviru jedne predstave ili pak na posebnim projekcijama. Podaci o snimanju ovih filmova nisu se spominjali niti su se mogli pronaći ni u domaćoj, ni u stranoj (bečkoj) štampi.

Pretragom po internetu došli smo do podatka da su Javna ustanova Kinoteka BiH i Ambasada Švicarske, dana 16. novembra 2006. godine organizovale svečanu projekciju najstarijeg bh filma “Kopač blaga od Blagaja”. Film je snimljen u Mostaru i okolini, u proljeće ili ljeto 1918. godine. Scenarist i režiser filma, austrijski je pjesnik i upravitelj bečkog Burgteatra Robert Michel, poznat nama jer je kao austrougarski časnik, služeći u Mostaru, objavio dobro poznatu knjigu naziva Mostar u kojoj je opsežno i detaljno prikazao Mostar tog vremena.

Na osnovu pronađenog materijala bilo je moguće naslutiti konture radnje filma. Kadrovi su fotografski efektni, a ljepote staroga Mostara veoma dobro iskorištene. Glumci, odjeveni u dosta nametljive narodne kostime, tumače uloge standardnim izražajnim sredstvima nijemog filma dvadesetih godina prošloga stoljeća.
"Zahvaljujući angažmanu Ambasade Švicarske u Sarajevu i Švicarske agencije za razvoj i suradnju, restaurirana kopija tog filma odsad se nalazi i u Arhivu Kinoteke BiH", navedeno je u informaciji o
projekciji.
Priča filma govori o Mariji, Austrijanki koja putuje kroz Hercegovinu, Stabarztu, austrijskom ljekaru koji živi u Mostaru, Muharemu, seoskom mladiću iz okoline grada, njegovom bratu Ibri i djevojci Alisi, zaljubljenoj u Muharema, te opakoj vračari Hatidži. Film opisuje nekoliko nesretnih ljubavi, Muharema u Mariju, Alise u Muharema i Ibre u Hatidžu, što sve skupa završava tragičnim krajem. Riječ je očito o melodrami snimljenoj u prirodnom ambijentu, što je bio dominantan žanr u evropskom filmu tog doba. U filmu se, osim Staroga mosta, prepoznaju i drugi dijelovi Mostara – čaršija, dućani uz Neretvu, park Hotela Nereteve), zatim vrelo Bune i most preko Bune u Blagaju.

Za svoju knjigu "Film u Mostaru 1900-1980. godine" autori Drago Karlo Miletić i Nedeljko Ćubela svojevremeno su proučili mostarsku i drugu relevantnu štampu, ali očigledno nisu naišli na podatke o snimanju ili prikazivanju ovih filmova.

"Vila od Neretve" i "Kopač blaga od Blagaja", iz zasad nejasnih razloga, nikada nisu bili prikazivani u Austriji, tako da nigdje nisu zabilježeni u filmografijama austrijskih filmova, sačinjenih na osnovu cenzurnih kartona. U jednom svome pismu iz 1939. godine Robert Michel također ističe da filmovi nisu bili prikazivani u Austriji, ali navodi da su prikazani u Njemačkoj, Švajcarskoj, Italiji, Francuskoj i Južnoj Americi, dok Kraljevinu SHS ne spominje.

Samo spominjanje i saznanja da postoji jedna restaurirana kopija filma "Kopač blaga od Blagaja" i da se nalazi u Arhivi Kinoteke BiH u Sarajevu, zagolicalo je našu maštu te nagovijestilo želju da se jedna projekcija filma priredi u okviru neke kulturne manifestacije u Mostaru ili u Blagaju. Hoće li se to moći izvesti – pokazat će nam vrijeme.

Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Armin Džabirov

(cidom.org)

(mart 2020.)

Sa stranica stare štampe: U Mostaru 1895. godine




U ilustrovanom časopisu „The Illustrated London News“ od 16. februara 1895. godine objavljen je tekst o Mostaru. Ovdje jedan isječak sa slikom i opisom svakodnevnog života ljudi u Mostaru i Hercegovini:

"Hercegovina je uglavnom lijepa u svojim škrtim ljepotama. Mada se može se vjerovati da je u stanju da ubije osjetljivog čovjeka za tri mjeseca, a da jakog čovjeka oslabi za godinu. Tokom paklenog ljeta samo je jedna tema razgovora među ljudima. Svugdje se možete sresti sa pitanjem –„ Imaš li groznicu?“. Tu je i podpitanje-„Ako nemaš, zašto nemaš?“, što je nerazdvojno radi sljedećeg: nijednog običnog čovjeka neće zaobići barem jedna pošast u mjesecu julu. Čak i zimi užasni sjeverni vjetar, taj neobuzdani surovi ledeni udar, ubire svoje žrtve i urliče preko njihovih grobova.“

Prilog: fotografija i grafika iz časopisa

priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić
(NovaSloboda.ba)


Vidimo se uskoro



Nešto je drugačije ispred Brandenburških kapija.
Nema gužve, nema susreta, nema ni kočija koje vuku konji.
Pa ipak, Pariser Platz, Pariški trg, u srcu Berlina nije sasvim prazan. On je prometniji, u trenutku nastanka fotografije, i od Times Squarea il od predvorja ispred muzeja Louvre.
Nekoliko turista, koji su početkom sedmice još bili u glavnom gradu, susreli su se sa najpoznatijom znamenitošću republike. Oni su se grlili, slikali, vozili e-skutere. Tako su vjerovatno, distribuirali virus u gradu, brzinom od 20 kilometara na sat i po cijeni od 20 centi po minuti. Pandemiju tada još nisu shvatali ozbiljno - baš kao ni Nijemci. Ko se još tome čudio?
Ljudi u Njemačkoj, kao ni u ostatku Evrope nisu navikli na ograničenja. Svakodnevica im je globalizovana, socijalni kontakti drže društvo zajedno, putovanja su stvar koja se podrazumjeva.
Sada bi sve to trebalo ostaviti, izbjegavati svaki fizički kontakt, kvazi suzbiti ljudsko postojanje. To ljudima nije baš lako. Trebalo bi nam im biti lakše, da da prestanu ludački kupovati toaletni papir.
Makarone, ili da putuju. A e-skuteru mogu ostaviti po strani.

Na slici:
Karantin i kočije
S dolaskom rimske boginje pobjede Viktorije u kočiji, trebao je nekada doći mir u Berlin. Sada je došlo vrijeme za Minervu, boginju mudrosti.
(focus)
(NovaSloboda.ba)

Dienstag, 24. März 2020

Nova knjiga u biblioteci Cidom: Kaldrma u mostarskim avlijama, bojanka



Bojanka inspirisana kaldrmom u mostarskim avlijama”

Nastala kao rezultat projekta “Kulturno naslijeđe, mladi iinovacije: istaknuti značaj kulturne baštine” Francuskog kulturnog centra i Goethe instituta u Sarajevu.
Autori Bojanke su učenici II 1 razreda J.U. Srednje građevinske škole iz Mostara, školska godina 2017. /2018.
Zahvaljujemo se: Muslibegovića kući, Bišćevića kući i kući porodice Kajtaz, kao i Muzeju Hercegovine koji su nam otvorili svoja avlijska vrata.

Učenici: Crnalić Aldina, Čopelj Ema, Dušić Aris, Džinović Nejra, Đono Nedim, Janjić Miran, Krhan Lamija, Nikšić Lejla, Puce Maida, Puce Naida, Redžić Halima, Špago Anis, Torlo Anida
Tucaković Selma,Tucović Amina

Mentori:
prof. Enida Šetka, dipl.ing.arhitekture
prof. Biljana Anđić-Gaštan, dipl.ing.arhitekture
Tehnička podrška:
prof. MA Gaštan Tea dipl.ing.arhitekture

Štampa: IC štamparija Mostar d.o.o.
U Mostaru, maj 2018. godine

knjigu možete pogledati na slijedećem linku:


(spagos/tiborv)


Planovi protiv korona krize u Njemačkoj



Maksimalno dvije osobe mogu biti vani zajedno - nova pravila i planovi spašavanja u vrijeme krize

Prazni bulevari i zatvoreni kafići stvaraju nestvarnu atmosferu. Sada pokrajina naređuje da se društveni život na području cijele zemlje još više smanji. Savezna vlada želi svim silama ublažiti posljedice krize corone.

Ulice su prazne. Ljudi su zabrinuti. A broj zaraženih raste - u nedjelju je bilo najmanje 24.100 novih slučajeva u Njemačkoj. Upravo zbog toga, još drastičnija ograničenja socijalnih kontakata se odnose na sve građane. Što nove, dalekosežne odluke savezne i državne vlade donešene u nedjelju znače - i šta političari žele učiniti protiv krize za stanare, zaposlene i privredu:

Ne. Ali: Više od dvije osobe ne smiju se zajedno zadržavati vani - osim ako nisu članovi istog domaćinstva. Poći u šetnju sa prijateljem, da – ali ne u troje. Gdje god je to moguće, treba držati minimalnu udaljenosti od najmanje 1,5 metara od svih ostalih.

Šta važi za vlastiti stan?
Općenito, svi kontakti sa drugima, osim članova domaćinstva, trebaju se svesti na apsolutno neophodan minimum. Međutim, u odluci savezne i pokrajinskinih vlada izričito se ne spominje pravilo “dvije osobe” u unutrašnjem prostoru.
Ali, po ovom pravilu, ne smiju se pojaviti grupe ljudi koje nešto slave. Kršenja ograničenja kontakta trebaju nadgledati službe reda i policija, i sankcionirati u slučaju kršenja.

Kolike su kazne?
Do 25.000 eura, na primjer, u pokrajinama Nord Rhein Westfalen i Rheinland Pfalz. "Danas nije bilo govora o kaznenim ili administrativnim kaznama", rekla je Merkel. Ali: To nisu preporuke, već pravila - s posljedicama, ukoliko se one ne poštuju.


Šta je dozvoljeno vani?
Na primer, trčanje, hodanje sa vlastitom decom, ili šetnja. Dakle, bavite se sportom i vježbanjem na svježem zraku - ali pojedinačno. Put do posla, ili čuvanje djece ostaje dozvoljeno, kupovina, posjete lijekaru, neophodni sastanci i pregledi, pomoć drugima.

Šta se u cijeloj državi mora zatvoriti?
Restorani i kafići - hranu se može pribavljati putem dostave, i jesti kod kuće. Frizeri, kozmetički saloni, saloni masaže, studiji za tetoviranje, moraju ostati zatvoreni.

Da li su propisani “Home office”, kućni uredi ili ograničenja u proizvodnji?
Ne, tu ne postoji državna regulativa. U kompanijama se, međutim, treba pridržavati higijenskih propisa - uz zaštitne mjere za zaposlene i posjetioce.

Mogu li pokrajine i okruzi to propisaiti?
Da, tamo se često primjenjuju i stroža pravila. U Bavarskoj, u pravilu, samo oni koji pripadaju domaćinstvu, dakle porodica - mogu zajedno izaći na svjež zrak.
Inače možete izaći samo sami - osim ako, na primjer, njegovatelji izađu da prošetaju osobe sa invaliditetom, ili starijim osobama. Tada je izlazak u troje dozvoljen i u Bavarskoj.

Kako djeluju prethodna ograničenja za vanjski prostor?
Uglavnom dobro, kako vlasti javljaju. Bilo u Frankfurtu, Essenu, Hamburgu ili u Berlinu: Čak i u nedjelju su uglavnom šetali samo pojedinci, parovi ili familije sa djecom. Ali, bilo je i prekršaja.
Na primjer, u Neuruppinu policija je tokom vikenda prekinula šest velikih proslava i sportskih susreta za tinejdžere i mlade. U Bavarskoj je do nedjelje popodne bilo 500 prijava, kod 25.000 policijskih kontrola.

A šta vlada radi kako bi ublažila posljedice?
U ovoj sedmici se trebaju predstaviti velika zaštita za kompanije, zaposlene, samostalne, kao i za klinike. Trebalo bi doći do širiih izmjena zakona. O cijeloj bi se stvari trebalo odlučiti po brzom postupku: prvo u ponedjeljak u kabinetu, zatim u srijedu u Bundestagu i u petak u Bundesratu.

Koliko bi ovi koraci trebali koštati?
Niko to još ne može tačno reći: Savezna vlada planira dopunski budžet od 156 milijardi eura za 2020. godinu. Fond za pomoć, samo za kompanije, takozvani „Fond za ekonomsku stabilizaciju“, treba osigurati sa 600 milijardi eura. Mala preduzeća i privatnici trebali bi dobiti direktno, po oko 15.000 eura.

Što se planira za stanare?
Dugovi kirije zbog gubitka ličnog dohotka ne bi trebali dovesti do otkaza po ugovora za stan. Ovo bi se trebalo primjenjivati za dugovanja za kiriju, od 1. aprila do 30. septembra 2020. godine.
U načelu, i dalje ostaje obaveza stanara da plaćaju kiriju.
Zbog ovoga su stanodavci na barikadama: Predsjednik njihovog udruženja Haus & Grund, Kai Warnecke, kaže: "Federalna vlada želi ljude, koji sredstva za život, održavanje i druge obaveze izmiruju od prihoda za zakup i kirije, dovesti u stečaj. S druge strane, njemačko udruženje stanara pozdravlja zakon.

Šta se planira za zaposlene?
Kompanije bi sa skraćenim radnim vremenom trebale zadržati zaposlene - umjesto da im daju otkaze. Ako im prestane radni odnos, zaposleni primaju 60 posto od plaće, ili 67 posto, ako imaju djec.
Trebao bi biti lakši pristup dječijem dodatku - i izostavljanje provjera za aplikacije na Hartz IV, kako ljudi ne bi potpuno propali. Nadoknada se planira i ako izostane zarada, za one koji moraju ostati kući da čuvaju djecu.

Šta vlada želi još učiniti?
Želi pomoći njemačkim bolnicama sa više od tri milijarde eura. Pored toga, savezna vlada želi biti u mogućnosti da sveobuhvatnije intervenira na zaštiti protiv novonastale bolesti. Trebaju biti olakšani krediti po zakonu o nesolventnosti, tako da tako brzo ne dođe do zatvaranja pojedinih firmi.
(web)
priredio: Smail Špago

Najteža i najzloglasnija trka pasa na svijetu: 1850 kilometara kroz Aljasku





Očigledno, Oogruk, pas ispred sanki učesnice Kristy Berington, ne može više čekati i skače u zrak, u iščekivanju najduže trke upregnutih pasa na svijetu.
U Takotni / Aljaska takmičari trke „Iditarod“ nalaze se na startu trke u dužini od 1850 km.
Utrka vodi kroz gotovo netaknutu prirodu Aljaske i održava se svake godine u martu, a održava se od 1973. godine.
Timovi počinju trku sa pregom od 12 pasa. nakon 30 kilometara broj huskija ispred sanki se povećava na 16.
Stotine pasa će tokom trke stazu morati preću u vremenu u oko dvije sedmice, u trci smrti kroz vjetrove, guste snježne mećave i ledene temperature. Životinje tokom trke trpe ozljede, bolesti i ožiljke, ako uopšte još uspiju stići do cilja.
Tokom svečanog otvaranja ovogodišnje trke, organizacija PETA SAD protestovala je zbog mučenja životinja. Aktivisti su u trodimenzionalnim maskama huskyja blokirali startnu liniju i držali plakate s natpisima poput: "Već preko 150 mrtvih pasa, jesam li ja sljedeći?" Ili "Vucite sami svoje glupe saonice".
(express)
(NovaSloboda.ba)

Montag, 23. März 2020

Svjetski dan voda






(tekst koji slijedi objavljen je na portalu 6uka.com, dana 22. marta 2020. godine)

Budite zahvalni svaki put kada odvrnete česmu i iz nje pođe voda ispravna za piće!

Dva atoma vodika i jedan kisika čine savršen spoj, zahvaljujući kome je nastao život.

Svjetski dan voda obilježava se 22. marta. Cilj obilježavanja ovog dana jeste podsjetiti na važnost vode i njene zaštite, ali i na nedostatak vode za piće u mnogim zemljama svijeta, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi.
Jedina materija koju nalazimo u sva tri agregatna stanja i koja svojom „tajnovitošću“ proširuje naša znanja. Dva atoma vodika i jedan kisika čine savršen spoj, zahvaljujući kome je nastao život.
Providna, bezbojna, bez mirisa i okusa, jednostavna, neko bi možda rekao i dosadna. A ona tako savršena, nezamjenjiva, snažna i moćna. Formira kišu, rijeke, jezera, mora, okeane, naše tijelo ...život! Voda izaziva divljenje, i kao kap, i kao pahulja, i kao oblak, i kao slap ...
Sva živa bića trebaju vodu kako bi preživjeli, ali vodu trebaju i svi sistemi na koje se ljudi oslanjaju: sanitarni, zdravstveni, obrazovni, poslovni i industrijski.
Voda je naš najdragocjeniji resurs - moramo je koristiti odgovornije. Moramo uravnotežiti sve potrebe za vodom u društvu, osiguravajući da je ostavimo i budućim generacijama. Ne poštujemo ono što imamo, ponašamo se rasipnički i neodgovorno.
Ekstremni vremenski uslovi prouzrokovani klimatskim promjenama dovode do nestašica vode i suše ili preobilnih padavina i poplava. Voda postaje sve zagađenija i nedostupnija.
Upravljanje vodama nije samo pitanje nadležnih institucija, već uveliko zavisi  i od nas,  ljudi koji taj resurs koriste iz dana u dan. Zbog toga je stvaranje pozitivne promjene u navikama korištenja ovog vitalnog resursa ključno. Uzimajući u obzir važnost ovog procesa i glavne probleme povezane s vodom, tu se izdvajaju određene teme: važnost manje potrošnje vode, odnosno štednje vode; kako izbjeći zagađivanje i kako oporaviti ono što je već zagađeno ili narušeno.
Da bi promjena navika stanovnika bila vidljiva, sigurno će morati proći mnogo vremena i stalne komunikacije i obrazovanja. Moramo vjerovati da su ljudi spremni naučiti nova pravila ponašanja i brinuti se za taj resurs koji je bitan dio njihovog života.
U današnje vrijeme dok su na stanju vanredne mjere izazvane virusom, prva i najbitnija preporuka za sve nas je pranje ruku.
Kako bismo ih prali da nemamo vode?
Mi laici možemo reći da je voda u stvari lijek i vrlo snažno sredstvo prevencije mnogih bolesti. Optimalna doza: osam čaša dnevno (za zdravlje i ljepotu) i, naravno, pravilno pranje ruku i lična higijena, kažu ljekari. Ali molim vas da je bez potrebe ne trošite nemilice! Dok trljate ruke 20 sekundi, zatvorite česme da ne trošimo vodu bez potrebe. Nemojte da se ponašamo rasipnički, dok u drugim krajevima svijeta mnogi umiru od žeđi i bolesti vezanih za neispravnu vodu. I budite zahvalni svaki put kada odvrnete česmu i iz nje pođe voda ispravna za piće!
Budimo društveno odgovorni i razvijajmo drugačiji stav i ponašalje prema našem najvrednijem resursu i izvoru života. Čuvajmo izvore, potoke, rijeke, mora ...čuvajmo vodu.
Jer ako se ne opametimo, priroda bi nam mogla opet vratiti  za sve što joj činimo.
(6uka.com)

Ostanite kod kuće, ali i nazovite, dok još imate koga!


Ostanite kod kuće!
Ali ne zaboravite nazvati, dok još imate koga!

Uz ovaj prilog jedna kratka priča:
Došao stariji čovjek u servis telefona, i donio telefon u kesi.
Pita ga serviser šta treba, a čovjek kaže:
- Pokvaren mi telefon! Možete li ga pogledati?
Serviser uze telefon, pogleda ga, uključi, sve radi i kaže:
- Telefon je potpuno ispravan. Radi!
Čovjek uze telefon, stavi ga ponovo u kesu, i skoro na vratima, upita sam sebe:
- Pa što me onda ne zovu?

(spagos)

Ludi sportovi: Takmičenje u šamaranju







Boks više nije ono što je nekada bio? Jeste li vidjeli baš sve borilačke vještine na svijetu? Ako mislite da jeste, onda bi ovo moglo biti nešto novo za vas. Prvenstvo u šamaranju je po drugi put održano u Krasnojarsku u Sibiru, u sklopu sportskog jednog tamnošnjeg sportskog festivala.

Rijetko da je netko bio toliko sretan, nakon što je primio par dobrih šamara. Anatolij (23) je službeni prvak šamaranja iz Krasnojarska (Rusija)!

Udariti snažno, a nakon toga također primiti udarac: O tome se radi kod „Siberian Power Show“ u kojem je deset jakih i hrabrih momaka ponudilo svoje obraze.

Pravila: Ako niko od protivnika nije nokautiran, ili nije odustao od daljnje borbe, sudija odlučuje o pobjedniku nakon pet udaraca.

"Ovo je čista potraga za novim sportskim izazovom", objašnjava njegov čudan hobi novopečeni prvak Anatolij, koji je po zanimanju konobar. Kao nagradu je dobio 25 hiljada rubalja, što preračunato iznosi oko 300 eura, a nakon pobjede je imao samo jednu želju: "Što prije otići kući i na obraze staviti hladne obloge:”
Dobro zaljepljen šamar: Ni ovaj udarac protivnika nije mogao budućeg parvaka spustiti na koljena.
(bild)
(NovaSloboda.ba)