Dienstag, 31. März 2020

Stari grad Blagaj







(tekst i fotografije prenešene sa facebook profila Dženad Džino Photography, objavljeno 27. marta 2020.)

Stari grad Blagaj, poznat i kao Bona ili Stjepan-grad je tvrđava na području naselja Blagaj.
Istraživanjima u drugoj polovini XX stoljeća utvrđeno je da je područje Starog grada Blagaj neprekidno bilo naseljeno od željeznog doba pa sve do 1835. godine.
Najprije su Iliri ovdje sagradili svoju Gradinu. Rimljani su nakon osvajanja ilirske teritorije, mimo svog običaja da naselja prave uz prometnice, uz ilirsko naselje izgradili svoju tvrđavu. Tu tvrđavu su dograđivali Bizantinci, u vrijeme cara Justinijana I, između 535. i 600. godine, što se vidi po tehnici koso položenog kamena u redovima od 20 do 25 cm.
Slaveni ovdje osnivaju župu Hum. Prvi pisani izvori o Blagaju, potječu iz Spisa o narodima bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalog između 948. i 952. godine u kojima se spominju dva grada u Zahumlju - Bona i Hum.
U vrijeme raške države, u Blagaju je stolovao humski knez Miroslav, Nemanjin brat. Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine prvi put uključuje ovo područje u bosansku državu. Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače.
Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su popravljali dva puta: 1699. godine, kada je sanirana zapadna kula, a zatim 1827. godine. Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine.
Stari grad Blagaj / Stjepan-grad
Blagaj / Bosna i Hercegovina
26.03.2020
(Dženad Džino Photography)

Skok podrške sa Starog mosta: Preživio je naš 'starac' i kuge, i more, i režime








BiH kao i mnoge druge zemlje svijeta bore se ovih dana s koronavirusom, ali građani uvijek nađu neki način da poprave ove teške dane.
Semir Kazazic - Sandokan skočio je danas sa Starog mosta u Mostaru u znak podrški borbi protiv koronavirusa.

“Jedna pozitivna priča s najljepšeg mjesta na svijetu. Preživio je ovaj naš starac i kuge i more i mnoge režime... Preživjet ćemo i Koronu!!!“, kazao je legendarni mostarski komandant Semir Drljević Lovac.

Sve je organizovala i snimala Adela Gosto  a posebna zahvala je upućena Orhanu Imamiju na izradi maske za ovaj skok podrške u borbi s nevidljivim neprijateljem.
Video na linku:

(vijesti.ba)

Pakao od grada



Stolice su slobodne, nitko ne pozira ispred kamera mobitela, ali šareni panoi svijetle iznad Times Squarea u New Yorku. Koliko dugo, ako nema nikoga, da im se divi?
Desetljećima je ovaj trg simbol velikog grada, za akciju, za vrevu grada koji nikad ne spava.
Ali, virus corone je također paraliziro i megagrad na rijeci Hudson.
Naravno. 8,6 miliona ljudi živi ovdje na vrlo malom prostoru. Što se tiče površine, New York City je čak manji od Berlina, a ima više nego dvostruko stanovnika. Savršeno je žarište za infekcije zaraznih bolesti, poput Covid-19.
Stoga se najveći grad u Sjedinjenim Državama isključio sam od sebe. Prodaja ulaznica za predstave na Broadwayu je obustavljena. Otkazana je parada povodom dana St. Patricka. Čak ni voda na Memorijalnoj fontani 11. septembra više ne teče. Gradonačelnik Njujorka Bill de Blasio govori čak i o "ratnoj nozi" na koju sada mora stajati njegov grad da bi pobijedio virus.
“New York, New york, its a hell of a town”, „Njujork, Njujork, je pakao od grada“, tako ide pjesma iz mjuzikla „U gradu“ iz 1944. godine.
Nadamo se da se tekst neće obistiniti u narednih nekoliko mjeseci.

Na slici:
Fantomski bulevar
Zabavni kraj Broadwaya počinje sa Times Squarea.
Mnoga pozorišta i mjuzikli u ovoj ulici trenutno su zatvoreni.
(focus)
(NovaSloboda.ba)

Montag, 30. März 2020

Sjećanje na Mostar koga više nema


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Nova Sloboda, dana 30. marta 2020 godine, autor je Fazlija Hebibović)

Fazlija Hebibović – Sjećanja: Vratiti sjaj kule Tara, rekord rudara, odlikovanja metalcima Sokola

Nastavljam serijal tekstova objavljenih u listu Politika Ekspres, čiji sam bio stalni dopisnik iz Mostara i Hercegovine od 1975. godine. Želja mi je otrgnuti od zaborava ljude i događaje, ali i mlade naraštaje podsjetiti na svu ljepotu grada na Neretvi i življenja u njemu.
Danas objavljujem tekstove iz 1977. godine – počinje obnova kule Tara, novi rekord rudara, priznanja metalcima Sokola.


Vratiti stari sjaj
Već duže vrijeme, na kuli Tara, na lijevoj obali Neretve, uz čuveni Stari most, izvode se radovi s ciljem da se ova kula sačuva od “zuba vremena”.
“Prije dvije godine, zbog oštećenja krova na kuli i napuklih zidova, prišli smo radovima, uz prethodno izrađeni konervatorski projekat i statičku analizu”, kaže  inž. arh. Hasan Dizdarević, direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Mostar.
U toku izvođenja radova, bilo je prijedloga da se skinuti krovni pokrivač više ne stavlja na kulu, već da se ostave nazubljen ja i na tom prostoru napravi vidikovac.
“Međutim, zauzet je  jedinstven stav svih stručnjaka iz Republike da se kuli mora vratiti krov. To zbog toga, jer je on kroz svoju dugu istoriju, “stekao” je pravo građanstva i, zajedno sa Starim mostom i kulom Halebijom na desnoj obali Neretve i ostalim krovovima, predstavlja jednu harmoničnu cjelinu”, dodaje inž. Dizdarević.
Radovi na kuli Tara biće, po svemu sudeći, završeni do kraja godine. Po riječima inž. Dizdarevića, oni bi brže napredovali da nije bilo neredovnog priliva sredstava i teškoća oko građevinske operative.
Tako će još jedan spomenik prošlosti Mostara biti sačuvan od propadanja, čime će najviše dobiti stari dio grada.
(31.7.1977. godine)




Rekord rudara
U prvih šest mjeseci ove godine, rudari mostarskog Rudnika mrkog ulja iskopali su 184.000 tona uglja više nego u istom periodu prošle godine.
Na taj način, rudari su ostvarili rekordnu proizvodnju.
Prema riječima Ivana Šunjića, direktora Rudnika mrkog uglja, sa sigurnošću se može reći da će godišnji plan proizvodnje u rekordnom iznosu od 260.000 tona biti ispunjen,a  postoje realne šanse i da se premaši.
(6.8.1977. godine)


Odlikovanja metalcima
U sali Skupštine opštine Mostar preksinoć je održana prigodna svečanost, na kojoj su radnicima metalskog kombinata “Soko” dodijeljena odlikovanja za naročite uspjehe u razvoju kolektiva.
Odlikovanja je dobilo105 radnika, a četvorica od njih, Slavko Ćeranić, Muhamed Hebib, Nenad Majerski i Svetozar Ilić odlikovani su Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
(10.8.1977. godine)
(NovaSloboda.ba)


Ljubav ne priznaje corona granice






Nijedna rampa ne može ih razdvojiti! Karsten Hansen (89) i Inga Rasmussen (85) par su već dvije godine - ona je Dankinja, on je Nijemac.
Ne prođe ni jedan dan, a da se ne vide. Trenutno je granica između Danske i Njemačke zatvorena zbog virusa Covid19.
A da se ne viđaju dok virus ne nestane? Nepojmljivo za oboje. Sada se svakodnevno susreću na granici u selu Aventoft.
Ona dolazi iz Gallehusa (Danska) automobilom, on dolazi iz Süderlüguma (Schleswig-Holstein) biciklom. Ona donese stolice i termos s kafom,
On termos sa vrelom vodom - i flašu "Geele Köm". To je jedna sjevernofrizijska vrsta rakije. Karsten je razrjeđuje vodom: "Obično ovu rakiju pijemo zajedno navečer, ali to je sada nemoguće." Nazdravljaju svojim šoljama. "Živjela ljubav", kaže Karsten.
Između udovca i udovice, čiji je muž bio mesar, sa kojim ima tri kćeri, zaiskrilo je prije dvije godine. "Zapravo sam bio pošao na sastanak sa jednom drugom damom", kaže Hansen. "Ali u supermarketu sam susreo Ingu, ona se odmakla, a ja sam pitao zbog čega? Odmah mi se svidjela, uzeo sam je za ruku i pružio joj buket cvijeća, koji sam zapravo ponio za onaj drugi sastanak. Kao zahvalnost, poljubila me u obraz."
Otada su nerazdvojni. Nemaju problema s komunikacijom. On tečno govori danski, a ona njemački.
"Potpuno sam zaljubljen, ne dopuštam da mi je oduzme Corona", kaže Hansen. Njegova partnerka tvrdi da su njih dvoje samo prijetelji i da nisu ljubavnici, idodaje: "Radujem se danu kada ćemo se napokon opet moći držati za ruke."
Do tada se svakodnevno susreću na granici - i prave planove za vrijeme nakon Corone.

Zahvaljujući gradonačelniku Tondera Henriku Frandsenu, njih dvoje su sada postali medijske zvijezde. On je ovaj par je susreo tokom njegove biciklističke ture. Na Facebooku je objavio fotografiju i pokrenuo pravu oluju oduševljenja.
Dan nakon objave, već je 1.100 korisnika facebooka dalo svoje lajkove, 56 ih je komentarisalo, a 518 ih je podijelilo prilog. Frandsen kaže da je ovo jedna predivna priča iz mračnog perioda Corone, dokaz zajedništva i pronalaženja mogućnosti za zajednički život, uprkos zabrani kontakata. Čak ni kod Ingine tri kćeri telefon nije bio miran, jer su mnogi vidjeli post na facebooku.
Za fototermin na graničnom prelazu stigli su mnogi novinari, fotografi i TV stanice.
(bild)
(NovaSloboda.ba)

Tužni oproštaj



Zgrada groblja u Milanu: lice žene sa maskom lica odražava se dva puta u staklenoj ploči. Na lijevoj strani su kutije sa kostima U njima se odloženi ostaci onoga što je preostalo u starim grobnicama, kada se iskopaju novi grobovi. Sahranjivanje preminulih je postalo izazov u Lombardiji. Zaposleni na tamnošnjim grobljima javljuju da se sahrane obavljaju svakih pola sata.
U Bergamu, jedini provincijski krematorijum, sada radi non-stop. Ipak, kapaciteti nisu dovoljni da se brzo kremiraju svi oni koji su umrli iz Corone.
(stern)
(NovaSloboda.ba)

Sonntag, 29. März 2020

Sat za Zemlju 2020: Bez svjetla za klimu










- Jedan sat bez svjetla za klimu
- Zbog Corone: Sat za Zemlju 2020. prošao bez gledalaca
- Znak protiv izgubljenih resursa

Jedan sat u subotu (28. marta 2020.), inače svake zadnje subote u martu, u mnogim je metropolama širom svijeta bilo mračno.
Povodom akcije „Sat za Zemlju 2020.“ svjetlo se ugasilo na jedan sat (od 20,30 sati) kako bi se poslao signal protiv klimatskih promjena.
Sat za planetu Zemlju, tokom kojeg se širom svijeta gase svjetla na poznatim građevinama i u milionima domova kako bi se povećala svijest o klimatskim promjenama, održan je i protekle subote, uprkos pandemiji koronavirusa u svijetu.
Inicijativu je 2007. godine pokrenula Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) koja je zatražila od stanovnika, kompanija i lokalnih vlasti da na jedan sat u svom gradu ugase svjetla od 20.30 po lokalnom vremenu.
Organizatori su odlučili da će se inicijativa održati i ove godine iako je svijet pogođen globalnom pandemijom koronavirusa.
“Tokom Sata za planet Zemlju 2020. godine ljudi širom svijeta dižu svoj glas kako bi u svojim zemljama pozvali na djelovanje po pitanju zaštite okoline. Dešavanja bez presedana mobilizirala su milione ljudi na internetu kako bi učestvovali u Satu kao nikad prije”, saopštili su iz WWF-a.
Kako bi se poštivala pravila izolacije, WWF je predložila aktivnosti kod kuće.
Početak akcije je bio u velikim gradovima u Australiji i Aziji, a nakon toga preko Evrope do Amerike.
(web)
(spagos)

Taj šareni čudesni svijet – Slike dana



Simbol Yin-Yang vidi se u cvjetnom polju uljane repice tokom izložbe cvijeća u kineskom gradu Chongqing.


U kineskom gradu Nanjing, žena s maskom za lice, sjedi pored prevelike figure mačke.


U večernjim satima prolaznici prolaze kroz svjetlosnu instalaciju “Trough The Wave A Sea Of Light”, "Kroz talase u more svjetla" u Frankfurtu na Majni. To je dio spektakla Luminale, koji je zapravo planiran, ali je otkazan u kratkom roku zbog koronske pandemije.


Muškarac crta grafite na ruševinama kuće u sirijskom gradu Binnish. Arapskim slovima je napisao: „Još uvijek želimo slobodu“.




Na aerodromu u Frankfurtu parkirani su brojni avioni Lufthanse. Vazduhoplovna kompanija otkazala je većinu svojeih letova narednih sedmica.


Pripadnici španske vojne jedinice za vanredne situacije (UME) nose zaštitna odijela dok obavljaju poslove dezinfekcije na aerodromu Malaga.


Prolaznica prolazi pored skulpture sa maskom za lice, ispred koktel bara, u berlinskom okrugu Schöneberg.


Skoro goli kauboj na njujorškom Times Squareu, odnedavno je počeo nositi masku.


Nakon napuštanja jedne prodavnice đivotnim potrebštinama u Halleu (Saale), u Njemačkoj, kupci prolaze pješačkom zonom sa XXL pakovanjima toaletnog papira.
(web)

(NovaSloboda.ba)

Samstag, 28. März 2020

Knjiga: "Robert Michel - Austrijski pjesnik - oficir između polumjeseca i dvoglavog orla", autor Riccardo Concetti, 2018. godine



Robert Michel (1876-1957) smatra se još uvijek otkrivenim autorom bečkog modernizma. Njegovi radovi stoje između polumjeseca i dvoglavog orla, jer nose simbol njegova susreta s bogatom osmansko-muslimanskom kulturnom baštinom Bosne i Hercegovine, gdje je mladi autor 1898. godine premješten kao oficir.
Stvorene pod dobrom zvijezdom dobrih prijatelja Leopolda von Andriana i Huga von Hofmannsthala, njegove ranije priče nude sve osim usiljenog orijentalnog ornamenta. Jer koliko god je hercegovački krš tvrd i ogoljeo, tako je jednostavan i suhoparan Michelov jezik. Pejzaž se oblikuje u svojoj grubosti, što pokreće neodoljivu i tragičnu erotiku u svim likovima, što posebno podliježe glavnom junaku: oficiru iz Austrije, koji je stilizovan kao slika modernog, patološki podijeljenog subjekta. Michelova daljnja produkcija uključuje romane, pejzažne knjige sa fotografijama, putopise, filmove, operna libreta i zato je okarakterisana svojom intermedijalnošću. Ova djela odražavaju "polukolonijalni" politički kontekst u kome su nastala, ali ih treba čitati i kao tribut slavensko-njemačkom suživotu u Austro-Ugarskoj. Iz tog razloga za pisca Michela je posebno neslavno da je u doba nacionalsocijalizma svoju poetiku stavio u službu nacističko-njemačke balkanske politike, tek da bi se nakon 1945. godine ponovno predstavio kao glasnik stare austrijske ideje međunarodnog razumijevanja. Mnoge važne književne i kulturne tendencije njegovog doba ukrštaju se u Michelovom djelu. Stoga njegov život i djelo zaslužuju odgovarajuću zahvalnost, kao što to i ova knjiga pokušava predstaviti.

Autor Riccardo Concetti, rođen 1976.godine, studirao je njemački i engleski jezik na Università degli Studi di Perugia, a doktorirao na Univerzitetu u Beču 2003. godine. Njegovi istraživački interesi usredotočeni su na bečki modernizam, noviju njemačku književnost i na odnose književnosti i muzike, književnosti i nijemog filma.

Naslov originala: "Robert Michel - Ein österreichischer Dichter-Offizier zwischen Halbmond und Doppeladler", Riccardo Concetti, 2018. godine, 285. strana.

(cidom.org)

prevod: Smail Špago



Sat naprijed!



U nedelju počinje ljetno računanje vremena
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o računanju vremena (“Službene novine Federacije BiH”, br. 24/97 i 50/03), propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedelje u martu, tako što će, pomjeranjem za 60 minuta unaprijed, vrijeme u 2 sata 00 minuta 00 sekundi biti računato kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi.
Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedelju, 29.3.2020. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, te će vrijeme u 2 sata 00 min 00 sekundi biti računato kao 3 sata 00 minuta 00 sekundi, saopštilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
(NovaSloboda.ba)

Sedam kratkih priča iz čitavog svijeta



Vatra i plamen za Olimpijske igre
Vatra za Olimpijske igre 2020. godine u Tokiju (Japan) zapaljena je u četvrtak u drevnoj Olimpiji (Grčka), bez prisustva gledalaca. Plamen je upaljen uz pomoć paraboličnih ogledala i sunčevih zraka, a upalila ga je glumica Xanthi Georgiou, obučene u odoru visoke sveštenice.


Najsiromašniji izgubili sve
Oni su ionako imali malo, a sada je 10 hiljada stanovnika slam naselja u Dhaki (Bangladeš) ostaje bez ičega. Njihove samostalno napravljene kolibe su u požaru pretvorene u ruševine iz koji se još dimi. Bio je to treći veliki požar u slamovima Rupnagara u toku samo jedne godine.


Ko je ovdje veliki brat?
S visinom od 89 centimetara, Nick Smith iz Atlante (Georgia, SAD) jedan je od najmanjih muškaraca na svijetu. Ovih dana je ovaj mladić slavio 28. rođendan, u društvu sa svojim "malim bratom", koji se zove Levi (25) i sa 1,96 metara visine, skoro je dvostruko viši od starijeg brata.



Biblija od pijeska
Čovjek pažljivo oblikuje figure od pijeska. U Binzu na Rügenu u pokrajini Mecklenburg- Vorpommern u Njemačkoj, 25 umjetnika iz dvanaest zemalja izgradilo je 40 scena iz Biblije, od presovanog pijeska. Modelirali su scene za izložbu „Biblija. Njene priče i tajne“ na festivalu skulptura od pijeska, koji traje do 8. novembra.





Party umjesto pandemije
Da li to ekstremno opušteno, ili krajnje glupo? Na plažama u Miamiju, i na čuvenom Boulevard Ocean Drive, u dobrom raspoloženju, kao i svake godine, učesnici slave dolazak proljeća, Spring Braeak. Po svemu sudeći, Corona je ovde bila pijana do maksimuma!


Proljeće je šareno
Zima se tradicionalno šaroliko protjeruje iz Mumbaija u Indiji. Tokom praznika Holi, poslednjeg dana punog mjeseca, lunarnog mjeseca Phalguna, ljudi su slavili do zore. Slavljenici, naravno i slavljenice su se na proslavi posipali prahom u boji, a onda se posipali vodom.


Razigrani mišići
Ptica može izgledati i ovako prijeteće! Ovaj sivi soko u Hyderabadu u Indiji, razigrao se sa svojim mišićima – ali i perjem. Sivi sokolovi se smatraju najbržim životinjama na svijetu. U zraku mogu dostići brzinu i do 320 km/h.
(BamS)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)