Freitag, 31. Juli 2020

Kometa iznad Stonehengea


Kometa se susrela sa spomenikom iz kamenog doba.

Na slici se vidi kometa »Neowise« kada se u rano jutro pojavlila iznad Stonehengea na jugu Engleske. Veličanstveno nebesko tijelo, koje vjerovatno datira iz prvih dana Sunčevog sistema, posljednji put je u blizini Zemlje bilo oko 2470. godine prije nove ere, samo nekoliko stotina godina nakon izgradnje ovog neolitskog objekta.

Očekuje se da će se „Neowise“ vratiti za oko 6800 godina; a prethodnih dana se mogla vidjeti na vedrom nebu iznad Evrope.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)


Lijepo je sjetiti se: Šta znači Bajram Šerif Mubarek Olsun, a šta Allah razi olsun

1895.

2000.tih

2020.

Bajram Šerif Mubarek Olsun, tradicionalna je rečenica kojom se čestita najveći muslimanski praznik bajram.

A da li znate šta znači?

Riječ Bajram je perzijskog porijekla, a na turskom znači praznik.

Riječ Šerif, koja je arapskog porijekla, na turskom znači čestit

Blagoslovljen znači riječ Mubarek na turskom, a riječ je inače arapskog porijekla.

Olsun na turskom znači 'neka bude'.

To znači da čestitka: Bajram Šerif Mubarek Olsun zapravo znači:

"Neka ti je blagoslovljen čestit praznik".

Kada odgovorite “Allah razi olsun”, znači da ste rekli „neka Allah bude zadovoljan tobom“.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!

(radiosarajevo)




Bajram Šerif Mubarek Olsun!


Bajram Šerif Mubarek Olsun!

(spagos)


Donnerstag, 30. Juli 2020

Zanimljivo o psima


Zanimljive činjenice o psima koje bi svaki vlasnik trebao znati

(tekst koji slijedi objaljen je na portalu klix.ba 22. juna 2020. godine autor SHP)

Mnogi vlasnici pasa vjerovatno misle da su do sada već sve čuli o psima. Mi vam donosimo nekoliko činjenica o čovjekovom najboljem prijatelju koje možda niste znali, a trebali biste.

Psi imaju osjećaj za vrijeme. Dokazano je da znaju razliku između sat i pet sati.
Vaš je pas pametan kao dvogodišnjak, zbog toga se psi jako dobro slažu s djecom ove dobi.

Neke naučne studije dokazale su da psi mogu biti ljubomorni ako pokazujete ljubav prema drugom biću.

Sjedinjene Američke Države imaju najveću populaciju kućnih pasa na svijetu. Otprilike njih 75,8 miliona.

Maženje psa oslobađa oksitocin, hormon ljubavi. I to ne samo za njih nego i za vas.

Saluki je najstarija pasmina pasa na svijetu. Pojavljuju se u drevnim egipatskim grobnicama i to 2100. godine prije nove ere.

Psi koji su kastrirani žive duže od onih koji to nisu, a više od polovine američkih predsjednika imali su psa za kućnog ljubimca.

Pas može osjetiti miris vaših osjećanja. Psi imaju 100.000 puta bolje čulo mirisa od ljudi stoga ne čudi činjenica da psi zapravo mogu namirisati strah.

Psi se mogu obučiti za otkrivanje karcinoma i drugih bolesti kod ljudi.

Jeste li se ikad zapitali zašto se vaš pas savije u kuglu kada spava? To je zapravo stoljetni instinkt da se zagriju i zaštite vitalne organe dok spavaju.

Labradori su posljednjih 26 godina najpopularnija pasmina u Sjedinjenim Državama.

U svijetu postoji oko 600 miliona pasa. Procjenjuje se da je gotovo 400 miliona tih pasa lutalice.

Naučnici vjeruju da je prvi poznati svjetski pas živio prije 31.700 godina. Ovaj prahistorijski pas nalikovao je velikom sibirskom haskiju.

klix.ba


Iz nekog davnog vremena: Željeznica nade


Robert Gerwig je rođen 2. maja prije 200 godina, u Karlsruheu u Njemačkoj. Njegovo ime je mnogima nepoznato, ali je njegovo životno djelo dobro poznato: Planiranje i izgradnja željezničke pruge Schwarzwaldbahn, Švarcvald željeznice u Badenu.

Čineći nemoguće mogućim, napravio je vrhunsko inženjersko djelo u 19. stoljeću!

Sa tada još uvijek slabom željeznicom, savladao je relaciju od oko dvanaest kilometara dužine, i oko 420 metara visine.

Morao se osvojiti najteži teren, probiti najtvrđi granit i uz to ispoštovati strogi plan izgradnje, mnogo prije nego što su se pojavila mašine za bušenje tunela.

Robert Gerwig planirao je rutu između Hornberga i St. Georgena, koja se probijala kroz 36 tunela, kroz kamen Schwarzwalda- jedna je od najlepših planinskih železnica uopšte,

Bila je model za švicarsku Gotthard željeznicu.

Zapravo postojala je jedna jednostavnija i jeftinija ruta od Offenburga do Singena, ali bi ona vodila djelimično preko regije Württemberg.

To je za Baden onog vremena još bilo nezamislivo, jer je željeznica trebala povezati industriju u Badenu, posebno tada jaku i prosperitetnu industriju satova. A ne Švabe!



Iz istorije

Željeznica u Schwarzwaldu, između Hornberga (na 384 m nadmorske visine) i Sommeraua (na 832 m nadmorske visine) penje se visinski oko 448 metara, sa maksimalnim nagibom od samo 20 promila. To je omogućio inženjerski trik: pravolinijski razmak od jedanaest kilometara između Hornberga i Sommeraua produžen je željezničkom prugom na dužinu od 26 km. Da bi se to postiglo, morale su biti izgrađene dvije obrnute petlje i 36 tunela koji su u najtežim uslovima izbušeni u stijenama.

Izgradnja dionice Offenburg - Hausach započela je 1865. godine. Prvi vozovi su saobraćali već u julu 1866., a u septembru 1866. dionica Singen – Engen,dok je veza Singen - Constance uspostavljena je već u junu 1863. godine. Donaueschingen je povezan u junu 1868., a Villingen u augustu 1869. godine.

Teška planinska dionica Hausach - Villingen gražena je malo duže. Otvoren je tek nakon rata, 10. novembra 1873. godine.

Dugo očekivani startni signal za elektrifikaciju željeznice Schwarzwald dat je 26. juna 1972. godine, dok je 28. septembra 1975. pokrenut je električni pogon između Offenburga i Villingena. Dve godine kasnije je elektrificirana dionica Villingen – Konstanz.

Na slici





Panorama

Pogled na legendarnu željezničku prugu Schwarzwaldbahn, između Hornberga i St. Georgena: dugačka dvanaest kilometara, penje se na visinu od 420 metara, remek-djelo inžinjerstva iz Badena

U Hornbergu

Odavde potiče izreka "To ide poput pucnja iz Hornberga - najpoznatiji sin grada je predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble

Pjesma minera

Bruno von Hornberg (13. stoljeće) živio je u dvorcu lordova od Hornberga. Četiri pjesme iz njegovog minnesonga ušle su u poznati heidelberški Codex Manesse

Kao model voza

Vijadukt Schwarzwaldbahna uobličava izgled grada Hornberga.

(spiegel)

(spagos)


A sad i poplave


Ribar vesla svojim čamcem pored kuće u selu Longkou koja je skoro nestala u vodi.

Olujne kiše snažno su pogodile središnje kineske provincije duž rijeke Yangtze - uključujući grad Wuhan. Područje oko velike brane Yangtze već sedmicama je pogađeno olujama.

Nekoliko miliona ljudi moralo je bježati pred poplavama, a najmanje 141 se smatraju mrtvima ili nestalima.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)


Mittwoch, 29. Juli 2020

Bilo je to 1965. godine





Danas me iznenadi Branko Vučina isječkom iz mostarske Slobode od 24. maja 1965. godine, u kojoj je objavljen izvještaj sa takmičenja mladih matematičara Mostara, učenika osmog razreda. Skoro da sam i zaboravio na ovaj događaj, a kad pogledah novinski izvještaj i slike u prilogu, u sekundi mi se povrati sve u sjećanje, i kada je bilo, i gdje je bilo i ko je bio sa mnom. Uz sve to, nisam imao pojma da je izvještaj sa tog takmičenja ikad bio objavljen u štampi!?

Za ovo takmičenje nas je pripremala nastavnica Enisa Topuzović, koja nam je bila razrednica i predavala matematiku i fiziku. U sjećanjju mi je ostalo da smo na takmičenje išli Goran Ćatić i ja. Takmičenje je bilo u 6. osnovnoj školi, i dobili smo zadatke koji nisu bili baš ni lagani, za naša tadašnja shvatanja. Sjećam se da je pobjednik bio Mišo Benić, koji je tada išao u 1. osnovnu školu na Pijesku, te naš Ahmet Hukić, koji je tada išao u 10. osnovnu školu, kao i Dževad Koluder, kasnije, naš kolega sa studija. Iste jeseni našli smo se u klupama 1. razreda Elektrotehničke škole. 

Nadam sa da će ovo sjećanje obradovati i Mišu, i Ahmeta i Gorana.

Uostalom, pročitjte članak iz novima, sve je jako dobro vidljivo, a ja sam sam sebe prepoznao na slici (ispod strelice).

Ovom prilikom sam se sjetio šta sam jednom prilikom nešto napisao o mogućnostima ljudskog mozga i memorije, u tekstu koji se može naći na internetu, pod naslovom “Mostarenje kroz memoriju”. Tekst je nastao davne 1994. godine u izbjeglištvu, a kasnije sam ga preradio i uobličio za objavu na internetu. Koliko puta, i gdje sve je prenešen, nemam pojma, a ponekad se iznenadim kad vidim da se i danas vrti po internetu.

Ovaj tekst sam malo prerađen, pod naslovom “Mostar između 9 i 10”, objavio i u mojoj knjizi “Mostar kružno”.

Ljudski mozak je stvarno čudesna tvorevina. Ne postoji ni jedan memorijski disk ili karta na svijetu, koja može primiti više podataka i memorisati sve te primljene podatke, za vjeke vjekova. Ali baš sve. Ne postoji selekcija, ovo hoću upamtiti, ovo neću. Onda, kad ti štogod zatreba, samo klikneš na taj podatak i eto ga odmah u punoj veličini, ja pjesma, ja slika, ja kompletan film. Kad zatreba sjetiš se svega. Ponekad nije baš sve jasno i čisto, ali glavnina je tu. A bogami ponekad ti iskrsne neki podatak iz memorije, koji niti si htio, niti želio, ali ti iskrsne pa se mučiš i boriš sa njim. I pitaš se, pa zašto mi je to baš sad trebalo pasti na pamet. A može tako neki podatak ležati godinama, nedodirnut, nedotaknut, a kad zatreba, eto ga začas. Podaci memorisani u mozgu ne mogu struhnuti. Doduše i tu postoji funkcija: izbrisati neopozivo. A kad ti takav podatak nekada ponovo zatreba, mučiš se belajišeš, i naravno potraziš pomoć kod jarana, da li možda taj podatak postoji u njegovoj memoriji. Interesantno, ako se neko drugi sjeti toga podatka, vaš podatak koji ste izbrisali, autiomatski oživi kao da ga nikad niste ni izbrisali, kao da ste ga prekopirali sa jedne memorije na drugu. Nažalost nauka jos nije dosegla taj stepen razvoja da se kompletna ljudska memorija može kopirati na vanjski disk i nastaviti koristiti dalje. Kako bi to bilo lijepo, ne znam, a možda i ne bi, da je neko mogao kopirati memoriju jednog Ajnštajna, ili Tesle, ili Mocarta, a bogami i memoriju jednog Kulje Vladića. Iz njegove kompletne memorije valjalo bi izvaditi samo “suhi list” i “dugu loptu”, tu ne bi trebali gigabajti, samo megabajti, ali i to bi bilo dovoljno, i kad bi se ta memorija mogla prekopirati u memoriju nekog novog dečkića, fudbal bi bio neuništiv, a možda bi Rođeni mogli i do krova Evrope.

Htjeli to ili ne, naš život je smješten u toj našoj memoriji, na našem vlastitom hard disku. U toj memoriji ima mjesta za Mostar od danas, za Mostar od jučer, a tražimo mjesto i za Mostar od sutra. Kroz tu memoriju čovjek promostari vrlo često. Od toga niko ne može pobjeći.

Kad nekad nešto pričaš nekome iz Mostara, prvo će te pitati, a gdje ti je to. Za ulicu i kućni broj niko te neće ni pitati, jer u Mostaru se nikad ništa nije ni znalo po brojevima. A gdje ti je to? Pa mu objasniš ulicu, pa neki objekat, pa onda na kraju, to ti je znaš, gdje stoji taj i taj… Aaaa…sad znam. Danas će te neko češće upitati, gdje si nekad stanovao, nego gdje sad stanuješ. Jer tako u nama sada živi Mostar. Naravno, u onima kojima memorija nije oštećena ili koji još žele koristiti takve podatke iz vlastite memorije. Bilo kako bilo, ta memorija po sadašnjim naučnim pretpostavkama, nije izbrisana ni kod koga. Samo je stvar u tome, želi li se ona koristiti, ili se nadopunjuje nekim hibridima i falcifikatima, a kod nekih se uvalio neki zli, još neotkriveni virus, za koji još ne postoji neka efikasna antivirus zaštita”.

(spagos)


Iz stare štampe: Grad rata i vrućine, 1896.



U časopisu „The Illustrated London News“ od 16. februara 1896. godine objavljen je tekst o posjeti Mostaru, a ovdje donosimo jedan interesantan dio iz teksta:

Osam mjeseci godišnje ovdje je sunčani teror, četiri mjeseca drhtat ćete na vjetru za koji su svi drugi vjetrovi obični uzdasi prirode. Izgrađen u podnožju krečnjačke planine, ležeći u dolini, u bunaru od brda koje sa sastoje od pjeska, pećina i pukotina; grad piše svoju istoriju kao presudu-grad rata i vrućine, grad čija istorija je istorija krvoprolića i borbe, grad i suhog i vlažnog zraka, grad pobune i groznice. Ipak, sa svojom nedirnutom prošlošću, sa svojim mostom pred kojim se arhitekti skamene, a graditelji se udaraju u prsa, sa svojim uskim, krivudavim, zaudarajućim ulicama, postoji pečat zapadne civilizacije, dovoljno dubok da bude začuđujući. Hotel Neretva je bolji od mnogih hotela u Italiji. Roba u dućanima je roba iz Venecije, iz Beča, čak i iz Birminghama. Konobari daju kozmopolitsko ozračje, i pozdraviće vas na bilo kojem jeziku da im se obratite; postoji i omnibus kojem samo nedostaje „Charing Cross“ znak pa da može ići i niz „Regent Street“(London).“

Fotografije: Objavljene u časopisu 1896. godine

Priredili: Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(Novasloboda.ba)


Poglavica prvi na testu


Poglavica plemena nije želio skinuti perjanicu sa glave, dok se podvrgao korona testu.

On je poglavica plemena Arapium koje živi na sjeveru Brazila. Ova zemlja je teško pogođena virusom korone, i po broju zaraženih nalazi se odmah iza Sjedinjenih Država. Više od 82.000 ljudi je već umrlo od posljedica korone. Rizik je posebno velik za starosjedioce, kao što su ova plemena. Budući da su dugo živjeli izolovani od ostalog svijeta, duboko u prašumi, njihov imuni sistem se veoma teško bori bori protiv ovakvih i sličnih opakih bolesti.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)


Dienstag, 28. Juli 2020

Zerdelije


Zerdelije pozitivno djeluju na zdravlje kostiju, živce i imunitet

Sadrže kalij, kalcij, vitamin C i vitamine B grupe

Zerdelija koja se još zove razdelija, arzelinka, divlja šljiva, potječe s područja današnjeg Irana, a ima važnu ulogu u sprečavanju pojave ateroskleroze i razvoja različitih vrsta raka. Plodovi zerdelija dozrijevanjem mijenjaju boju od crvene preko roze do žute. U njima je mnoštvo hranjivih tvari i svakako zavrjeđuju našu pažnju.

Zerdelije sadrže antocijane. Pokazalo se kako su antocijani snažniji antioksidansi od vitamina C i E. Imaju važnu ulogu u sprečavanju pojave ateroskleroze i razvoja različitih vrsta raka. Osim toga, zerdelije sadrže kalij, kalcij, vitamin C i vitamine B grupe. Zahvaljujući tome, pozitivno djeluju na zdravlje kostiju, živaca i imunitet. Obiluju pektinom, pa pomažu regulaciju koncentracije kolesterola u krvi. Dobre su i za probavu.

(faktor.ba)

fotografije: Zerdelije, Visočica, juli 2020. Safet


Veliki ljetni hitovi

„Ketchup Song“, „Makarena“ i još mnoge druge, koje spadaju među najveće ljetne hitove svih vremena. Svakog ljeta ostane jedna barem pjesma koja još uvijek podsjeća na vrući ritam, tople sunčeve zrake i duge ljetne noći. Za mnoge od tih pjesama nismo se ni trudili prevoditi ih, sa bilo kog jezika, važan je bio vrući ritam, i lagani refren koji je na prvu, ulazio u uho, i tu ostao decenijema. Osvrnućemo se ovdje na nekada najveće ljetne hitove, koje su ostale u uhu, zagarantovano.


"In the summertime when the weather is high...", su stihovi najprodavanijeg ljetnog hita svih vremena. 1970. britanski bend Mungo Jerry je nedeljama dominirao na svjetskim top listama sa „In the Summertime“. Pjesma je obrađivana više puta, zadnji put 2010. godine, od strane originalnog tumača Mungo Jerryja, zajedno s Bluestoneom i MC Skibadeejem.


Sedamdesete godine su bile desetljeće švedske grupe ABBA. Mnoge pjesme - na primjer „Dancing Queen“ - postali su pravi ljetni klasici koji se i danas čuju često. Njihova pjesma “Honey, honey”, postala je ljetni hit 1974. svojom laganom i opuštenom melodijom i dalje je jedan od najpopularnijih pop hitova svih vremena. Filmska adaptacija mjuzikla ABBA "Mamma Mia" dala mu je novi zamah.


Pjesma Johna Travolte i Olivie Newton-John iz muzičkog filma "Grease","You’re the One That I Want", "Ti si ta koju želim" bila je svjetski hit u ljeto 1978. i bila je broj jedan na top listama u mnogo zemalja. U Njemačkoj se tu zafdržala punih 35 sedmica. Pjesma nije samo jedan od najuspješnijih ljetnih hitova, već i jedan od najprodavanijih singlova svih vremena, sa preko 15 miliona profatih ploča, prema "telegraph.co.uk".


"Sunshine Reggae" danskog dueta Laid Back prvobitno se pojavio 1982. godine, godinu dana kasnije razvio se u letnji hit 1983. godine, nakon dugog zagrijavanja. Iste godine premijerno je prikazan film nazvan „Sunshine Reggae in Ibiza“ Franza Marischke, koji je još više doprinjeo popularnosti pjesme.


Usput, kriteriji GfK Entertainment-a, koji odabire „ljetni hit godine“, glase: „Upečatljiva melodija pogodna je za ples, širi blagdansko raspoloženje, bila je prva na ljestvici ako je moguće, nije bila poznata nijednim većim događajima, ide se po klubovima i svirao i dolazi od umjetnika koji prethodnih godina nije imao značajniji uspjeh u charteru. Pored toga, na portalima za streaming muzike i na društvenim mrežama postoje visoki hitovi ".


"Što osjećam, nikad nisam bilo tako lako, kada sanjam ...": izvorno reklamna pjesma za Bacardi Rum, pjesma Kate Yanai "Summer Dreaming (Bacardi Feeling)" postala je toliko popularna, posebno u Evropi, da je pjevačica ponovo ga je snimio. 1991. pjesma je bila ljetni hit godine i nekoliko sedmica bila broj jedan u Njemačkoj i Austriji.


Kad plešem, zovu me Macarena ": Teško da postoji netko ko ne može taj ples. Nije ni čudo: od izlaska 1993. godine nije bilo ljetne zabave na kojoj se ovaj hit ne može čuti barem jednom uveče "Macarena" iz Los del Ria proslavila je svoj najveći uspjeh 1996. i sljedeće godine, a pjesma je mnogo puta prekrivena, ponovo objavljena i prevedena na različite jezike.


Sunčani, plažni i španski ritmovi: ovi sastojci čine pjesmu Paradiso "Bailando". 1998. nizozemska Loona kreirala je ljetnu himnu godine sa svojom cover verzijom i osigurala puno dobrog raspoloženja i zamahujući bokovima.


Ova pjesma također privlači ljude na plesni podij na svakoj zabavi: izvorno je pjesma "Mambo br. 5" objavljena kao instrumentalno djelo Pérez Prado 1949. godine - njemački latino pop pjevač Lou Bega sastavio ju je ljetnom himnom 1999. godine. U smislu globalne prodaje, pjesma je najuspješnija njemačka pop muzička produkcija.


Španska grupa za devojke Las Ketchup privela je letnji hit godine 2002. svojom pesmom "Pesma kečapa (Aserejé)". Iako su tekstovi bez sadržaja - riječ je o fonetskoj izvedbi rap pjesme „Rapper's Delight“ Sugarhill Gang - mnogi i danas mogu pjevati. Hit je u mnogim zemljama dostigao broj jedan - u Njemačkoj je na ljestvicama bio zastupljen 32 sedmice. Ukupno, u Francuskoj je dodijeljeno 35 nagrada od platine i dijamanata.


Rumunsko-moldavska dečka grupa O-Zona dominirala je na hit parada u leto 2004. godine sa njihovim hitom "Dragostea Din Tei" na Eurodanceu. U Njemačkoj je pjesma zauzela prvo mjesto na singl ljestvici tokom 14 sedmica i bila je najuspješniji singl godine. Iako je tekst pjesme u cijelosti na rumunskom, vjerovatno svi još uvijek mogu pjevati danas kada se svira redak “Nu ma, nu ma lei”.

(web)

(NovaSloboda.ba)




Slijedeći molim!

Ljekari, medicinski tehničari i sestre, vremenom nauče da je važno otjerati strah kod pacijenta.

Ali kako to treba raditi u New Delhiju, u Indiji, u godini pandemije, gdje se virus širi tako brzo, kao na samo nekoliko mjesta u svijetu.

Pleksiglas, rukavice, sada su najvažniji, zbog blizine od koje svi strahuju.

Pacijenti se redaju kao na traci, sjede sa glavom unazad, sa štapićem u nosu, koji nakon uzimanja uzorka brzo ide u cijevčicu. Slijedeći. Kada će tome doći kraj?

Rezultati se vrlo brzo pretvaraju u statistiku. 900.000 zaraženih početkom prošle sedmice, samo, koliko je to važno u ovoj siromašnoj zemlji, koja ima veoma male kapacitete testiranja?

(stern)

(NovaSloboda.ba)


Montag, 27. Juli 2020

Vedad Bašić i Igor Kazić pobjednici skokova sa Starog mosta











Vedad Bašić u kategoriji skokova na glavu i Igor Kazić u kategoriji skokova na noge pobjednici su 454. visinskih skokova sa Starog mosta, koji su danas održani u Mostaru. Bašić je tako naslijedio Lorensa Listu, koji je prošle godine odlučio da se više ne takmiči, nakon što je posljednjih 13 godina bio pobjednik skokova sa Starog mosta.

Drugo mjesto u kategoriji skokova na glavu osvojio je Danko Dangubić, a treće Mustafa Šarić.

U disicplini skokova na noge, drugo mjesto osvojio je Admir Delić, a treće Kenan Juklo.

Skokovi su počeli intoniranjem himne BiH, a na njima je učestvovao 31 skakač, među kojima je bilo i pet skakača iz Srbije i jedan iz Crne Gore.

Odluku o pobjedniku donio je žiri u sastavu: Alica Jakirović, a činiće ga i Semir Drocić, Samir Zukanović, Haris Škoro i Ermin Zukanović.

Zbog pandemije koronavirusa i epidemioloških mjera nadležnih zdravstvenih organa, skokove su gledali samo djeca iz Škole skokova “Mostari juniori” i donatori.

(NovaSloboda.ba)



Prerano otišli

Mnoge zvijezde su umrle u mladosti. Svi su imali svoj život pred sobom. Koliko bi danas imali godina? Evo nekoliko usporedbi.


Marilyn Monroe (lijevo) postala je svjetska zvijezda 1950-ih i još uvijek je ikona filmske industrije. Monroe je umrla 1962. u dobi od samo 36 godina - službeno od prevelike doze tableta za spavanje. Danas bi ljepotica imala 94 godine, a time bi imala isto godina kao i kraljica Elizabeta II.


Divili su mu se, poštovali ga, ali nažalost preminuo je prerano: James Dean (lijevo). Početkom 1950-ih glumac je uživao veliki uspjeh sa filmovima poput "Beyond Eden", “Istočno od raja” (1955). A u septembru 1955. tragični kraj: U dobi od 24 godine tragični udes udes sa svojim Porscheom. Ove godine bi navršio 89 godina, poput glumca iz "Star Treka" Williama Shatnera.


8. januara 1935. godine rođen je dječak koji će jednog dana postati najveća muzička zvijezda na svijetu. Govorimo o Elvisu Presleyju (lijevo). U augustu 1977, "King of Rock 'n' Roll" umro je zbog zakazivanja rada srca u 42. godini. Da se to nije dogodilo, ove godine bi proslavio 85. rođendan - poput Dalaj Lame.


Ikona borilačkih vještina Bruce Lee (lijevo) život je završio tragično. Kada je ovaj umjetnik borilačkih vještina iznenada umro u 32. godini života 1973. godine, cijeli svijet je bio šokiran. Uzrok smrti još uvijek nije poznat - vjerovatno je umro od oteklina na mozgu, što je bila posljedica alergijske reakcije. Danas bi Lee imao 80 godina, poput njegovog kolege, glumca Chucka Norrisa.


Dvije muzičke legende ugledale su svjetlo dana 1943. godine: Jim Morrison (lijevo), glavni pjevač The Doors-a i Mick Jagger iz Rolling Stonesa. Dok Jagger još uvijek obilazi svijet sa svojim bendom, Morrisonov život poprimio je tragičan zaokret. U 27. godini života umro je 3. jula 1971. godine u Parizu, od zatajenja srca.


Pjevač sa Jamajke Bob Marley (l.) rođen je 1945. godine kao i muzičkii kolega Rod Stewart. Marley se smatra najvažnijim predstavnikom reggae muzike. Pjesme poput "No Woman, No Cry" ostale su nezaboravne. Umro je 1981. u 36. godini života od posljedica raka. Rod Stewart, s druge strane, prkosi životnom radošću, sa svojih 75 godina.


1997. godine svijet je zadržao dah na trenutak: princeza Dajana (lijevo) poginula je u saobraćajnoj nesreći u Parizu. Njena rana smrt sa 36 godina i njen burni život kao supruga princa Charlesa pokrenuli su milione srca širom svijeta. Poput američke glumice Meg Ryan, ove godine bi proslavila 59. rođendan.


Kraj legende "Grunge" rock muzike Kurta Cobaina (lijevo) je takođe bio tragičan. 5. aprila 1994., frontman Nirvane počinio je samoubistvo u 27. godini. Francuski DJ David Guetta rođen je iste godine kao Cobain, a svoj 53. rođendan slavi 7. novembra.


S više od 75 miliona prodanih ploča, Tupac Shakur (lijevo), poznatiji kao 2Pac, jedan je od najuspješnijih repera ikada. Na vrhuncu karijere, njegov život završava prerano. Nepoznati čovjek ga je upucao 7. septembra 1996. godine u dobi od 25 godina. Danas bi imao 49 godina - kao Teslin šef Elon Musk.


Ova vijest je neočekivano pogodila fanove 2013. godine: 13. jula te godine glumac "Glee" Cory Monteith (lijevo) umro je u 31. godini. Uzrok smrti bila je smrtonosna mješavina heroina i alkohola. Poput glumca Jamieja Dornana, ove 2020. godine proslavio bi 38. rođendan.


Pjevačica Amy Winehouse također je izgubila borbu protiv ovisnosti 23. jula 2011. godine i umrla od trovanja alkoholom, kad je imala svega 27 godina. Tokom svoje osmogodišnje karijere prodala je više od 33 miliona ploča i dobila je šest Gremija. 1983. godine nije rođena samo Winehouse, već i glumica Mila Kunis, koja će ove godine napuniti 37 godina.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)