nedjelja, 30. studenoga 2014.

RONCA


By Gizenga

 

Iz zbirke fotografija Mostarac u zemlji čudesa

 

Sretoh, za me, mlađana mostarca negdje u Ruru i jedan drugom zovnušmo turu.

I priča krenu tanka za onim što nas veže... mostarska bratija...

... Avenija kažeš Brato. Pita-Znaš li Ćenu, Boru i Vlaju...?

Znam. Prvu sam dvojicu učio se biti a trećeg lozu piti...

Znaš Miška,Mengu i Glumca....jesi znao Euzebija.Sira, Hamu Šiptara???

Šta znao bili ko braća samo nam nisu isti mater i ćaća.

I onda krenu, zemljo, na familiju Širu

Enco Vareni, Oma, Greta, razmjenišmo anegdote

Ico, Isma, Franja„,,nasta mostarluka tekma

Izvuče on par kečeva iz rukava i ljude sa dobrom forom

Za koje nisam čuo... iz njegova sokaka

A momak verziran na polju legendi

zna i za Garu i Boru Fabrisa i Batu Kosovića

a NE bi mi nešto do pripetavanja iz ove lektire

odlučim da prekinem tekmu i uzmem bodove

na iskustvo na njegovu štetu..

A Vidim da je i on zapao u krizu likova

kad spomenu Emira Balića i Acu Biciklistu

i proširih igru genijalno na desnom krilu

Šireći.danguba listu...

Jesi znao Tibora?

Vidim mu vergla, al nikako da sastavi...

Jel to onaj što se prvi na bazenu ošišo na ćelavo?....

Nije to je bio Cajta..

Da nije taj Tibor vizo parove? ...Jel vazda Kent pušio?....

Sjećo se on faca i tračeva, al ne više i imena..

Jel to naj štoje reko da mu na runjavim prsima devojčice kolo igraju?...

Jel se on trko od Bune do Cernice na rikverc?.....

Jel tuco pred kinom il je tapko karte??.....

Ma jok velim.....vidim fliper mu pomaknite.

Pomješo razne ... Tašu, Omu, Mošu, Đenđu

Čuj moro bi ga znat Brato....kako je izgledo taj Tibor?....u glasu mu nesta samopouzdanja i udarih opet u istu, bez okllevanja

Visok, plav, češljo se na stranu. ..išo u gimnaziju,

Velim ko da mu pomognem, Gimnazija Stara i uvijek se paso ulice i belaja

Pogleda me zemljo iz kosa po mostarski, mrko

Da sam pašče namah bi crko

Minut odšuti i... mobilni Spasoje mu zazvoni

Zemljo vidimo se drugi put..ne zamjeri, oprosti Moram ić oma....

Učtivosti mu ne usfali... pruži ručku,usta od stola.i ode., i čujem daleku dragu mi roncu...

A VIDI MU PRIČE I JARANA....MAJKO MOJA SKIM SJEDO.....MENE HAJVANA.....

 
Tibor Vrančić


 
 
(Zdenko Bošković)

Bosnia (and Herzegovina)


(sa stranice: thebosniaguy.com…blog, autor Tim Clancy…naslov Bosnia...ja bih rado dodao i ono Herzegovina)

 


Bosnia. hmmmm….what to say. Beautiful. Hard-core. Ridiculous. Hard. Soft. Friendly. Ancient. Rich. Poor. Pathetic. Inspirational. Corrupt. Traditional. Nationalist. Socialist. Slow. Mountains. Water. Forests. Politics. Meat. Cigarettes. Wild flowers. Best coffee in the world. It’s love and hate. Good and evil. It’s a land of contrast. A land that I love. Don’t ask me why.
photo by Jim Marshall

 

Bosna. hmmmm ... .šta reći. Lijepa. Koncizna. Zabavna. Tvrda. Mekana. Prijateljska. Drevna. Bogata. Siromašna. Patetična. Inspirativna. Korumpirana. Tradicionalna. Nacionalna. Socijalistička. Usporena. Planinska. Vodena. Šumovita. Politička. Meso. Cigarete. Divlje cvijeće. Najbolja kafa u svijetu.  Ljubav i mržnja. Dobro i zlo. Zemlja kontrasta. A ujedno i zemlja koju volim. Ne pitajte me zašto.
photo by Jim Marshall

 


 

Pariški pogledi: Prijateljski pogled kroz komšijski prozor











Šta se dešava iza komšijskog prozora? Pitanje je, koje oduvijak golica ljudsku maštu i radoznalost.

Da pogled kroz prozor u komšiluku može biti i stvar umjetnosti, rijetko kome bi to palo na pamet. Ovom idejom rukovodila se fotografkinja Gail Albert Halaban, New York, stvarajući niz fotografija pod nazivom „Pariški pogledi“. Tokom pogleda sa svog prozora po komšijskim prozorima u Parizu, gledala je ljude za pisaćim stolom, na kauču, u kuhinji, nakon tuširanja, pri čemu se u potpunosti ukazivala normalna ljepota. Gledajući njene fotose posmatrač i sam postaje nenametljivi voajer, jer se neopaženo uvlači u svakodnevnicu drugih.

„Sama se ne osjećam kao voajer», jer, prije nego što bih napravila fotografije, uvijek sam se sretala sa tim ljudima i pri tome dobijala njihovu saglasnost“, kaže umjetnica.

Halaban za sebe kaže da je samo „jedan prijateljski posmatrač sa svog prozora“. Ideju za projekat je dobila u njenom njujorškom komšiluku, dok je sa svog prozora, na prozoru susjedne zgrade, noćima posmatrala sliku jedne mlade majke kako drži svoje dijete u naručju.

Ideju je nastavila u Parizu, a kako kaže, na sličnim projektima nastavlja u Njemačkoj, Holandiji, a nakon toga na Thailandu i Bhutanu.
(izvor: spiegel)

Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba
 

subota, 29. studenoga 2014.

U Parku mira 60 sadnica maslina

...lokacija Sjeverni logor, iza Druge gimnazije u blizini mosta Sutina-Avenija...želimo ih zasaditi po cijelom gradu. Na Čekrku su posađene dvije, a kod Gradske vijećnice već godinu i pol dana raste jedna maslina...







Glumci predstave “Maslinova grana” i mnogobrojni građani jučer su na lokaciji Sjeverni logor, iza Druge gimnazije u blizini mosta Sutina-Avenija, posadili 60 maslina i na taj način poslati poruku mira i slobode svim građanima. Nakon održane 50. po redu spomenute predstave odigrane u Omladinskom studiju MTM 1974 na Memorijalnoj sceni 2532 glumci i gledatelji su se zajednički uputili prema budućem Parku mira gdje su posadili sadnice.

”Predstava je i nastala iz cijele situacije koja se događa u našem gradu. Rezultat je provokacija na upit kako nam je živjeti u Mostaru. Kada govorimo o općoj podijeljenosti, ova predstava može biti univerzalna poruka i cijelom svijetu. Poruka je ta da želimo izići iz okova i razrušiti barijere. Svi smo mi isti i želimo normalno funkcionirati i družiti se”, istaknula je Merima Macić, članica Omladinskog studija Teatra mladih u čijoj režiji je izvedena predstava. U idućem razdoblju u park u Sjevernom logoru će se postaviti klupe i košare za smeće te jarbol sa zastavom mira. Pored svake sadnice postavit će se i pločica s imenom donatora, a dobra stvar je što je površina pod videonadzorom.

 

Zasađene masline

Sadnica masline je 60, mada ih je simbolički 50. ”Ovih 10 je donirao Konzulat Turske u Mostaru. Također, sadnice su donirali i Helsinški odbor za ljudska prava Republike Srpske iz Bijeljine i poduzeće iz Mostara Agro Neretva. Teatar ih je platio samo 5. Kada jednu stabljiku posadimo, korisno je, a pogotovo kada ih je više i sa simbolikom”, kazao je Sead Đulić, umjetnički rukovoditelj MTM-a.

”Ideja je da se masline počnu saditi na zelenim površinama kod škola. Želimo ih zasaditi po cijelom gradu. Na Čekrku su posađene 2, a kod gradske vijećnice već godinu i pol dana jedna maslina raste”, rekao je Đulić. Naime, on je istaknuo da se masline planiraju posaditi u svim općinama u BiH koje se nalaze na granici.

 

Predstava i izvan BiH

Dosad je predstava izvođena i izvan BiH, u Bugarskoj, Kragujevcu, Skopju i tamo su također sađene masline. Osim u Mostaru, masline su sađene u Čapljini, Posušju, Prozoru, Bileći, Stocu, Ugljeviku, Srebreniku, Vlasenici, Sanskom Mostu, Tesliću, Kupresu i Bosanskom Novom.


 

 

Kultura sjećanja - Tri dana odmora na moru


“Samo tri dana” odmora u nekom od velikih hotela, uz muziku i ples do kasno u noć. Baš je to bilo neko teško vrijeme.

Dubrovnik, Cavtat, Neum, Gradac, Tučepi, Makarska, Baško Polje, Split, Šibenik

 

Trebalo je uništiti radnička prava, razvaliti mir i porodice, i pokoji život pokopati kao i sigurnost medicinske zaštite, prokockati generaciju ili dvije mladih, poljuljati valjano u školskom sistemu i oteti novac studentima kao što se narodu otelo narodno bogatstvo, privatizirati privredu u korist otmjenika, i po mogućnosti razbiti solidarnost i bratstvo sa drugima u čast predrage nacije

 

E, moj narode… Mili moji, svi. Narodnosti, narodi, manjine, srednjine, većnjine… (neću reći “od Vardara do Triglava”, izraz je kliše, ali geografski bedž je taj).

Govore nam da je bilo crno, i tamnica za narode, i svakojaka drama da se dešavala. Pa su nas neki “otmjeni” balvani išli usrećiti, i sad nam je ne može biti bolje. Gdje god pogledaš. Od života, do demokracije, do standarda i ekonomskog prosperiteta! Da pukneš od dobrote. Ushićenje nam je osvjedočeno u plemenitim KKK nazivima ulica (kraljevskim, kvislinškim, kvazinarodnim), plaćenim foteljama i pozlaćenim familijama (parlamentarnih i inih izabranika i po kojeg princa), uzdignutim zastavama i, oh, tom tako otmjenom oslovljavanju (bez regionalnih granica!): dame i gospodo, gospodine i gospođo. Šta ćeš više? Ljepše? Nema.

Ali ne smije se zaboraviti jedno - to nije bilo lako postići. Trebalo je uništiti radnička prava, razvaliti mir i porodice, i pokoji život pokopati kao i sigurnost medicinske zaštite, prokockati generaciju ili dvije mladih, poljuljati valjano u školskom sistemu i oteti novac studentima kao što se narodu otelo narodno bogatstvo, privatizirati privredu u korist otmjenika, i po mogućnosti razbiti solidarnost i bratstvo sa drugima u čast predrage nacije. Jednom riječju, za današnju divotu teške su muke podnijete. Ali neka, te su mjere bile opravdane. Divota je na djelu. Tko to može poreći? Pa eto, uplakana istina u nama.

(iz teksta Uz Dan Republike)


 

petak, 28. studenoga 2014.

Sutorina je BiH - Vratite nam je nazad


(fotos:Sutorina je BiH/facebook)
 
Na slici: opština Trebinje (koja je pod regijom RS), Sutorina sa Kruševicom (koja je pod okupacijom od CG), i opština Ravno (koja je u regiji Federacija).

U slučaju povratka, Sutorina i Kruševica postaju distrikt ili nesto drugo pod direktnom kontrolom drzavnog parlamenta. Ima mnogo opcija osim distrikta. (facebook)

 

„Ovo je napravljeno samo čisto da se vidi koliko je neodrživa teza da je opština Trebinje (tzv PC) "jedini" mogući vlasnik katastarskih općina Sutorine i Kruševica. Takođe to može biti i općina Ravno u tzv FBiH, a NAJREALNIJI ishod jeste distrikt, upravo kako je to slučaj u Brčkom, gdje nije dozvoljeno nametanje interesa samo jednog naroda. Uostalom, Kruševice i Sutorina su otete NR BiH, a zadnji pravni vlasnik prije današnje države BiH je bila RBiH, pa iz toga slijedi da je današnja država BiH DIREKTNI vlasnik tog teritorija, a ne entiteti, s obzirom da je teritorij tzv entiteta već određen Daytonom, bar dok je Dayton važeći“. (Alen Mahović/fb)

Aktuelno - Orasi i orašasti plodovi








 
 
Kikiriki, popržen sadrži čak 22 procenta više antibakterijskih antioksidanata, koji štite imuni sistem. Osim toga mahunarke stimilišu putem vitamina B razmjenu energetskih materija, kaže se u informaciji Njemačkog udruženja za hranu. Ovdje važi pravilo, što vieše energije tijelo sagori, treba mu toliko više vitamina B.

Makadamija je jedna od rijetkih izvora omega 3 masnih kiselina. One našem tijelu pomažu u borbi sa lošim holesterolom. Osim toga macadmia duže vremena drži sitost. Ovaj plod sadrži mnogo balast materija. Osim toga ona je i bogata kalorijama, pa je iz toga razloga ne treba baš često uzimati.

Pistacije. Ukoliko sve nije po taman srećom, može se uzeti šaka pistacija koj aće poboljšati snabdijevanje krvlju u oblasti genitalija,a osim toga, kad se jedu pistacije, lakse se skida masnoca.

Bademi. Plodovi sa jezgrom, kao što su bademi imaju pozitivno djelovanje na masnoću u krvi. Osim toga oni su doar izvor kalcijuma, jačaju kosti, a u kombinaciji sa vegetarijanskom ishranom doprinose smanjenju krvnog pritiska

Paranusi, Brazilski oraščići. Već jedasn paranus pokriva dnevnu potrebu organizma za selenom, koji može spriječiti kronične upale i reumu. Osim toga jezgro inhibira radikale kisika pa su iz tog razloga  štite mišiće

Orasi. Amerikanci su utvrdili da samo šaka jezgre oraha dnevno pobojšava pamćenje, a polihenoli koje sadrže orasi smanjuju rizik od zakrčenja krvnih sudova

 

Bosanske piramide na TV kanalu „Discovery Science Channel”

(ako još ima nekoga kome nije jasno ili ko sumnja)


 
Bosanske piramide ponovo su uzburkale svjetsku javnost. Trenutno se prikazuje tridesetominutna epizoda o otkriću najvećih svjetskih piramida u Visokom, na jednom od najgledanijih svjetskih televizijskih kanala „Discovery Science Channel”. Epizoda se emituje u okviru serijala „Neobjašnjene misterije” („Unexplained Files”, sezona 2014-2015).
Ova emisija je upravo napravila ogroman korak u promjeni naučne paradigme svijeta: piramide nisu grobnice faraona, već energetske mašine, a najveća i najstarija od svih je upravo Bosanska piramida Sunca. Ono što je dr. Osmanagić najavljivao 2005 godine, sada postaje stvarnost.
Slijedi promjena knjiga istorije.

Kompletna epizoda se može pogledati ovdje:
http://www.dailymotion.com/video/x2axfki_piramida_travel

 

Kompletan tekst na:


 



Memorijalni turnir „Dejan Drakul“ u Mostaru



Veležova djeca - još uvjek bi mogli dati ruke: Đano i Riki


 
 
Sarajevski Željezničar pobjednik je 1.Memorijalnog turnira „Dejan Drakul“. Sarajlije su u finalu pobijedili MNK Mostar SG rezultatom 7:6.
U revijalnoj utakmici igrali su MNK Mostar SG 2011 – Prijatelji i saigraći. Gledaoci su uživali u majstorijama Obada, Kadrića, Bebanića, Demića, Durakovića, Serdarevića, Cerovine, Kljake i drugih. Na kraju je Mostar SG zabilježio pobjedu od 5:1 .
Turnir je bio humanitarnog karaktera i sav prihod biće uplaćen na žiro račun broj 1402015000094485 kod SBERBANK na ime Marka Drakula, Dejinog brata za podizanje spomen obilježja.
Rezultati:
MNK Mostar SG – FK Mladost Gacko 2:1 (1:0)
FK Velež Mostar – FK Željezničar Sarajevo 2:3 (2:3)
FK Željezničar – MNK Mostr SG 7:6 (4:2)
Revijalna utakmica MNK Mostar SG 2011 – Prijatelji i suigraći 5:1 (1:1)

Emir Krpo

novasloboda.ba

 

 

četvrtak, 27. studenoga 2014.

Samo kod nas


Samo kod nas se to radi:

- Hoda po doktorima.

- Gori televizor. Gasi televizor.

- Ganjaju papiri.

- Odvrće muzika. Navija radio.

- Kuha pita, peče kafa, ubije promaha i imaju majice za "oko kuće".

Samo kod nas - imena


Značenje imena

Kako se zove Bosanka kojoj je sve jasno? Jasna

Kako se zove Bosanka koja radi u računovodstvu? Sabira.

Kako se zove Bosanka koja uveličava? Zumka.

Kako se zove usamljena Bosanka? Sam ka.

Kako se zove Bosanac koji ne puši? Nedim.

Kako se zove Bosanka koja studira na DIF-u? Sadifa.

Kako se zove Bosanac koji pravi džem? Džemo.

Kako se zove Bosanka koja traži nanu? Đenana.

Kako se zove Bosanac koji nikad nije bio na Mjesecu? Munever.

Kako se zove Bosanka koja se nada ? Senada.

Kako se zove Bosanka nimfomanka? Nebira

Živjeti brzo!


Živi brzo, umri mlad! - Deviza svakog penzionog fonda.

Uzimati kredit je kao kad se neko upiški na mrazu. U početku toplo i fino.

Izmišljena nova torta po imenu Ministar. Ista je kao Napoleon torta, samo je bez jaja.

Političar je kao čovjek koji je ubio oca i majku, a onda traži olakšavajuće okolnosti jer je sad siroče.

Horoskop je vrlo koristan. U životu neko je potpuno govno, ali je zato u horoskopu pravi Lav.

Što si više govno teže će te neko nagaziti.

Neki obično udaraju na slabije, na jače ne smiju.

Kad prelazite ulicu, uvijek gledajte na kola, ne na semafor! Semafori rijetko kad udare čovjeka.

(nekakve misli)



srijeda, 26. studenoga 2014.

Kobe Bryant postigao 32 000 poena u NBA



 
Bryant sa 32 000 poena prijeti Jordanu!

Kobe Bryant je postao četvrti igrač u istoriji NBA lige koji je postigao više od 32 000 poena u karijeri. Bryant je sa 28 poena u pobjedi L.A. Lakersa protiv Atlanta Hawksa (114:109) stao rame uz rame sa Kareem Abdul Jabbarom, Karl Melounom i Michael Jordanom.

„Air Jordan“ je u karijeri postigao 32 292 poena i Kobiju fali još 291 poen da ga stigne. Međutim, Jabbar je postigao 38 387 poena i teško da će iko u dogledno vrijeme dostići njegov rekord.

Kobe će do kraja karijere vjerovatno napredovati za još jedno mjesto, što znači da će prestići Jordana, sa kojim ga porede tokom čitave njeggove karijere. "Sve je ovo rezultat rada tokom zadnjih 19 godina", rekao je 36-godišnji Bryant.

Šipurike - eliksir zdravlja i mladosti


Sinonimi: šipak, šipurika, divlji šipak, divlja ruža, pasja ruža, srbiguzica, šipurina, šepurika.

Lat: rosa canina



 

U narodnoj medicini šipurike se upotrebljavaju za liječenje gastritisa (upala želuca), dijareje (proljeva), a prije svega, da bi se spriječila avitaminoza (nedostatak vitamina). Kao i većina drugih ljekovitih biljaka, ima diuretičko dejstvo, odnosno podstiče metabolizam i razmjenu materi ja u organizmu učestalim mokrenjem. Da bi se pripremio čaj od šipurika, osušeni plod može da se zdrobi ili cijeli prelije vrelom, ključalom vodom. Svjež plod, koji sadrži obilje vitamina C, specifičnog je mirisa i ukusa. Osim čaja, od šipurika se pravi i džem, kao zdrava poslastica za zimu.

Od plodova šipurika može se praviti i ljekovito vino, koje je također odlično za zdravlje, tačnije puno je vitamina. Ipak, najširu primjenu ima industrijski čaj u vrećicama, koji je, prije svega, osvježavajući i blagotvorno djeluje na rad srca i bubrega. Može da se pije u većim količinama bez štetnih posljedica.

Jedna kašika usitnjenog i osušenog ploda šipurike nalazi se 60 mg vitamina C, što je dvostruko više nego u istoj količini narandže. Ta količina vitamina C zadovoljava dnevne potrebe odraslog čovjeka.

Mostarom nekad i sad: Hadžinska sofa

Malo je Mostaraca čulo za Hadžinsku sofu, a još manje ih zna za tačnu lokaciju ovog vjerskog objekta.






Danas ju je teško uočiti i pronaći, jer se nalazi okružena zgradama novijeg datuma gradnje. Lokalitet, koji se usprkos devastacijama, ratovima i novogradnji, uspio sačuvati, nalazi se u naselju Tekija. Mjesto je to tačno nasuprot ulaza u Fabriku duhana, a u prošlosti je imao višestruku namjenu. To ja malena zaravan veličine nekih 150 m², uzdignuta sedamdesetak centimetara od tla, a koja je ograđena kamenim zidom, koji se i danas jasno uočava. Da li slučajno ili namjerno, nakon 1945. godine ovaj vrijedni istorijski spomenik je uklopljen u postojeći park, pa se tako i sačuvao od propadanja i rušenja.

Prvo spominjanje Hadžinske sofe nalazimo u jednom dokumentu bosanskog valije iz 1832. godine, međutim neosporno je da je objekat izgrađen mnogo prije. Inače je taj lokalitet bio u vlasništvu vakufa Ibrahima Šarića. S tog mjesta je vijekovima održavan jedan stari vjerski običaj karakterističan isključivo za Mostar, a vezan je za odlazak hadžija na hadž u Meku.

Naime, hadžijama je s tog mjesta priređivan veoma pompozan ispraćaj pri polasku na hadž, a i doček kad bi se vraćali. Tu bi se iskupili hodočasnici i mještani, te bi se nakon kratke molitve opraštali sa svima prisutnima i kretali put juga pješice ili na konjima. Sve do 1884. godine, ispraćaj hadžija se vršio s ovog platoa i tek nakon izgradnje željezničke pruge kroz Mostar ispraćaj se preselio na željezničku stanicu, te se time polako zaboravlja Hadžinska sofa.

Tokom turske uprave, osim ispraćaja hadžija, s ovog mjesta se vršio i ispraćaj ratnika pri polasku u ratne okršaje. Okupili bi se pod barjak, a domaće stanovništvo bi ih darivalo peksimetima, ispletenim vunenim čarapama i ostalim potrepštinama korisnim u ratovanju. Osim toga, na tom mjestu bi se dočekivao i glavni meštar kožarskog esnafa tzv. ahubaba.

Zabilježeno je i da su se na tom mjestu pregledavali putni dokumenti prilikom ulaska putnika u Mostar s južne strane.

Pored Hadžinske sofe, u današnjem mostarskom naselju Tekija za vrijeme osmanske vladavine nalazili su se još neki vjerski objekti – Čelebića džamija, mesdžid Ali-paše Rizvanbegovića i tekija, po kojoj je i naselje dobilo ime.

Hadžinska sofa, ili hadžijska sofa, kako se naziva u starim knjigama, u Mostaru se akustično izgovara isto kako i riječ „starinska».

Danas postoji inicijativa za obnovom i očuvanjem ovog lokaliteta.

Ismail Braco / Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
novasloboda.ba

utorak, 25. studenoga 2014.

I to je Mostar: Na zapušteni Partizanski spomenik uz policijsku pratnju


Smrt fašizmu – sloboda narodu, uz policijsku pratnju
 











 

 

U povodu 25. novembra – Dana državnosti BiH, danas su, u organizaciji SABNOR-a grada Mostar, evocirane uspomene na ovaj veliki datum u istoriji naše zemlje.

Položeno je cvijeće na Šehitlucima, spomen obilježju na Musali, na Partizanskom spomeniku i na Bulevaru.

Posebno je bolno bilo posjetiti Partizanski spomenik, nekadašnji ponos Mostara, a danas ruglo, koje najbolje govori o odnosu aktuelne vlasti u Mostaru prema antifašističkoj borbi.

Još bolnije je što je autobus sa malobrojnim građanima na Partizanski spomenik išao u pratnji policije.

Nažalost, to je sumorna slika današnjeg Mostara, u kome se sistematski zatire sve što je sveto i što „miriše“ na borbu protiv fašizma..

(novasloboda.ba)