„Putevima nevidljivih Mostarki“ - Spomenar

 

U Centru za kulturu u Mostaru večeras, 31.januara 2024. godine, sa početkom u 18 sati, u organizaciji Inicijative građanki/a Mostara održati će se promocija spomenara prve feminističke  turističke ture u Mostaru pod nazivom „Putevima nevidljivih Mostarki“.

Mostar je grad bogate kulturne baštine koji svojom arhitekturom, ljepotom i istorijom privlači pažnju svijeta. Tu, duboko ukorijenjene, leže priče o izvanrednim ženama, čiji doprinos često nije dovoljno istražen ili  valorizovan u kolektivnom sjećanju.

Kroz minule vijekove, Mostar su  krasile ne samo njegove impozantne građevine, već i istinske junakinje, koje su svojim snagama i talentima oblikovale ovaj grad, no njihova priča često je ostajala skrivena. Gimnazija Mostar, Ćorovića kuća, Narodno pozorište Mostar, Kantonalni sud u Mostaru, OKC Abrašević, Sportski centar Kantarevac naizgled nemaju mnogo zajedničkih tačaka osim lokacije. Smješteni su u Mostaru, ali ova mjesta povezuje i činjenica da su bila važni centri ženske aktivnosti, kreativnosti i društvenog angažmana.

Prva feministička turistička ruta u Mostaru predstavlja poklon Inicijative građanki i građana Mostara za sve Mostarke i Mostarce. Kao najveći grad u Hercegovini, Mostar bi trebao poslužiti kao primjer drugim gradovima ne samo u različitim aspektima, već i u prepoznatljivosti ženskih dostignuća.

“Kroz implementaciju prve feminističke turističke rute, nastojimo postići upravo to”, ističu organizatori.

Projekat „Putevima nevidljivih Mostarki“ dio je aktivnosti projekta „Mostar – Prostori koji pokreću“ koga finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a implementira People in Need (PIN) u saradnji sa lokalnim partnerima.

(NovaSloboda.ba)

Nimalo zabavno

 

Patak sa cuclom u kljunu pliva po jezercu u gradu Preston (Engleska). Iako fotograf Andrew Bradley (64) smatrao njegove slike “smiješnim”, one pokazuju “uticaj smeća na divlje životinje”, kaže on. Ostaje nam samo da se nadamo, da se patak kasnije nije ugušio cuclom.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Izgubljene građevine - Ljubušakov ćošak

 

Poseban pečat i ljepotu u Srednjoj ulici (Fejićevoj), oduvijek je davala, stara turska kuća Kapetanovića – Ljubušaka, koga su Mostarci zvali i Ljubušakov ćošak. Fotografija iz 1960. g.

Ponukani sporom obnovom i rušenjem nekih poznatih građevina iz naše mladosti, prije 10 godina smo kreirali seriju fotografija pod nazivom IZGUBLJENE GRAĐEVINE. Namjera je bila podsjetiti se na one koje su srušene i zauvijek izgubljene ili ubrzati obnovu nekih od njih. Međutim, kao što je vidljivo, ni danas se situacija nije puno promijenila – srušene ne niču ili su u međuvremenu izniknuli neki novi objekti, a oštećeni se ne obnavljaju.

Fotografije su rađene kombinacijom tada (2014. g.) aktualnog stanja objekata te ubacivanjem istih iz doba njihova punog sjaja. Nastojali smo što točnije uglaviti objekte u starije fotografije. Koliko smo uspjeli – procijenite sami.

CIDOM team

Iz stare strane štampe: Žena, vječita ljubav, u Mostaru, 1936.

 

U španjolskim novinama "La Vanguardia", od 25.04.1936. godine objavljena je kratka fotoreportaža o Mostaru. Nažalost došli smo samo do fotografija objavljenih uz tu reportažu, na kojima je prikazan Stari most i dvije prekrivene žene na ulicama grada. Uz fotografiju Starog mosta, na španjolskom jeziku je napisano:

“La ciudad de Mostar, donde es eterno el amor de las mujeres”, ili u prevodu: “Grad Mostar u kojem je žena vječita ljubav”.

I sam naziv lista “La Vanguardia, u prevodu “Avangarda” je interesantan za taj period, kada se zna kakav režim je vladao u Španiji toga vremena.

U svakom slučaju, ostat će zabilježeno da su i Španjolci u Mostaru pronašli da je žena vječita ljubav.

Obzirom, da je ovo prvi prilog o Mostaru, koji smo pronašli do sada, objavljen u nekim španjolskim novinama, na ovom mjestu ukratko o istoriji novina La Vaguardia:

“La Vanguardia (na španskom za "avangarda") su katalonske dnevne novine sa sjedištem u Barceloni. Izdaje ih Grupo Godó na španjolskom i katalonskom jeziku.

Novine su se prvi put pojavile 1. februara 1881. Kada su osnovane, bile su zamišljene kao sredstvo komunikacije Liberalne stranke da kontroliše gradsko vijeće. Ostale su povezana sa tom strankom do 1887. Od 1. januara 1888. godine, prvog dana Svjetske izložbe u Barceloni, izlaze kao nezavisna dnevna novina s dva izdanja, jutarnjim i popodnevnim. Tokom Španjolskog građanskog rata, novine su pisale da je to bio najvažniji organ Generalitata i (nakon što je sjedište vlade prebačeno u Barcelonu) i republikanske vlade. Tokom Frankove diktature, La Vanguardia je postala najčitanija novina u Španiji, ispred konzervativno-monarhističke ABC. Politički se prilagodila ideološkim smjernicama režima i privremeno promijenila ime u La Vanguardia Española ('Španska avangarda'). Međutim, prvenstveno je zastupala ekonomski liberalne pozicije i stoga je branila ekonomsko otvaranje prema vanjskom svijetu. Od ranih 1970-ih pa nadalje, vodila je kampanju za političke reforme, ali ne i za radikalnu promjenu režima. Tokom tranzicije, novine su ponovo izbacile sufiks i prvenstveno su podržavale decentralizaciju Španije i umjereni katalonski nacionalizam. Od tada je izgubila čitanost, iza novoosnovanih madridskih dnevnih listova El País i El Mundo, kao i ABC, ali je i dalje ostala najčitaniji list u Kataloniji.”

Prilog: fotografije Mostar 1936. iz novina La Vanguardia.

Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Kuriozitet – Navijač nosi 64 čaše pive na tribine

 

Nevjerovatne slike: "Zadnja tura": fudbalski navijač nosi 64 (!) čaše pive kroz stadion

Za neke ljubitelje fudbala, hladno pivo je isto toliko dio posjete stadionu kao kobasica, ili pjevanje klupske himne svog kluba. Međutim, navijač holandskog prvoligaša Twente Enschede ovog puta nije se zadržao samo na ovom”soku od ječma”, kako ga još zovu..

Slika je postala viralna na platformi X (twitter), a prikazuje kako navijač Twente Enschedea šeće stadionom sa 64 piva

Konobarica u bifeu “De Grolsch Veste” (u prevodu “Tvrđava Grolsch”), na stadionu u Twentea u Enschedeu – bila je itekako zapanjena kada je navijač izrekao XXL narudžbu. Uostalom, na stadionu holandskog prvoligaša 64 piva marke “Grolsch” koštale su ukupno 352 eura. Sa 5,50 eura po čaši (0,4 l), cijena je oko 50 centi iznad prosjeka Bundeslige. Samo na stadionu Werdera iz Bremena, i na Allianz Areni, jedno “svijetlo” košta kao i u Enshedeu.

Ali ta suma nije spriječila navijača i da donese pivo na cilj. Naslagao je jedan na drugi ukupno osam držača za čaše, svaki po osam piva. Zatim je polako ali sigurno krenuo do svojih očigledno brojnih prijatelja. Jedino pitanje je ostalo bez odgovora: Zašto mu niko od prijatelja nije pomogao da nosi toliko čaša? Da li je pivski heroj izgubio neku opkladu, ili je to bila samo mladalačka arogancija?

Mnogi ljudi su se to pitali, i objavu sa stadiona komentarisali: “Zamislite da stojite u redu iza tog tipa.” Drugi je špekulisao: “Viknuo je posljednju rundu.”

Za sve one koji su posumnjali u autentičnost fotografije, na platformi je čak postavljen i video, na kojem se vidi kako navijač pažljivo donosi XXL porudžbu piva uz stepenice stadiona, do odredišta. Prilično slavljenički je primljen od navijača na tribinama. 

Video na linku:

Unfassbare Bilder: „Letzte Runde“: Fußball-Fan trägt 64 (!) Bier durchs Stadion (msn.com)

(express)

(spagos)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Najbolji piloti na svijetu

Svaki pilot može samo sramežljivo da se sagne iza svojih instrumenata: mala sova, koju je engleski fotograf Ian Turner mogao da posmatra tokom njenog prvog pokušaja leta, uradila je zadatak bravurozno i brzo. Grad Potters Bar, gdje je snimljena velemajstorska fotografija, ne nalazi se u šumovitom monosloju, već u okrugu Hertfordshire na granici Velikog Londona.

Memorijal za najsiromašnije

Beskrajni broj kofera, od vremena Shoaha, simbolizirali su svu bestijalnost protjerivanja i deportacije. Sada je to more dječjih cipela koje upućuju na patnju i smrt djece s obje strane u Pojasu Gaze. Njihova imena su na trgu Dam square, u Amsterdamu, Holandija, čitali značajni holandski umjetnici.

I ovdje strah vlada

Barem na često testiranom Islandu, svijet se bio ponovo smirio nakon vulkanske erupcije prije četiri sedmice. Tako se barem nadalo. Sada je još jedan “kralj lave”, ozloglašen po svojim petogodišnjim aktivnostima, ponovo javio za riječ! Opasnost još nije otklonjena, a lava je zahvatila nekoliko kuća, pa su pokrenute su opsežne mjere evakuacije.

(news)

(NovaSloboda.ba)

Izgubljene građevine – Kamberagina džamija

U nastavku serijala donosimo poziciju Kanber-agine džamije odmah ispod Lučkog mosta, na lijevoj strani Neretve, u stvari mesdžida. Mesdžid je zatvoren 1913. g., a potpuno srušen prilikom gradnje Lučkog mosta 1916. g.

Ponukani sporom obnovom i rušenjem nekih poznatih građevina iz naše mladosti, prije 10 godina smo kreirali seriju fotografija pod nazivom IZGUBLJENE GRAĐEVINE. Namjera je bila podsjetiti se na one koje su srušene i zauvijek izgubljene ili ubrzati obnovu nekih od njih. Međutim, kao što je vidljivo, ni danas se situacija nije puno promijenila – srušene ne niču ili su u međuvremenu izniknuli neki novi objekti, a oštećeni se ne obnavljaju.

Fotografije su rađene kombinacijom tada (2014. g.) aktualnog stanja objekata te ubacivanjem istih iz doba njihova punog sjaja. Nastojali smo što točnije uglaviti objekte u starije fotografije. Koliko smo uspjeli – procijenite sami.

CIDOM team

Stare slike pričaju - Dom omladine Mostar

 

Jedna slika objavljena ovih dana, uz prilog o najavljenom rušenju nekadašnjih Dvora Mujage Komadine izazvala je niz komentara i sjećanja. Posebno slika na kojoj se vidi raja ispred kuće, na tadašnjem Korzu, kod ulaza u baštu Doma Omladine. Naime ova kuća je bila Dom omladine u periodu 1969. do 1980. godine, i mnoge mlađe generacije, koje su u to vrijeme izlazile na Korzo i išli na igranke, podsjetila je na mladost i mnoge uspomene vezane za taj period.

I sam sam bio sudionik svih tih događanja, od otvaranja, ljetnih igranki u bašti Doma, zimskih večeriju u disko klubu u podrumu objekta. Sve do nekih vremena, kada smo se okretali završetku studija, poslu, zasnivanju braka, djeca, itd. Ili, bolje rečeno, nakon napunjene 27. godine, izlazili smo iz omladinskog doba. Međutim, uspomene ostaju. Od nih se ne živi, ali one pomažu da se bolje podnosi sadašnja svakodnevnica.

Ovdje jedno prisjećanje jednog od sudionika događaja kada se omladina Mostara izborila za svije mjesto pod suncem:

"Ovo je primjer kako samo jedna fotografija moze uzburkati more lijepih uspomena. Mirjanina generacija iz tehnicke skole koristi viber grupu za medjusobnu komunikaciju. Tamo je Smail Spago postirao sliku vile Mujage Komadine, koja je za nas bila Dom omladine. Oni sto upravljaju ostatkom grada, vec dugo pokazuju svoje rusiteljske sposobnosti. Urbicid je najpribliznija rijec koju im mozemo dodati kao atribut I kao takvi ce biti zabiljezeni u istoriji grada.

Mene I moju raju (par godina stariju od mene ili par godinu mladju), podsjeca na jedan period lijepe mladosti I zivota kakav bismo pozeljeli sljedecim generacijama mladih. Od malena su nas u porodici, skoli, mahali, ucili da stvaramo, ali I da se borimo za dobrobit generacije. Nije taj Dom omladine lako dobiven. Predsjednik Opstinskog komiteta omladine Mostara je u to doba bio (pok) Mladen Bukvic. Mi, raja iz tehnicke skole I gimnazije; Stipe, Meca, Mirso, Dzajo, Tadjo, Sejo, Kaja, Radmila itd..(izvinjavam se odmah svima koje bih jos trebao ovde spomenuti) smo bili clanovi Komiteta omladine. Nekoliko godina smo sa opstinskim rukovodstvom vodili upornu I tesku borbu da tu zgradu dobijemo za Dom omladine. U to vrijeme je to bio Klub prosvjetnih I javnih radnika. Ne znam I ne sjecam se kakve je aktivnosti na pocetku taj klub imao, ali je na kraju bio mjestu gdje su dolazili da popiju jeftino pice. Na sastancima u Opstini se vodila zucna rasprava, pa su padale nekad I teske rijeci. Mislim da ih je najvise pogadjalo kad bismo mi rekli da je to pretvoreno u obicnu birtiju. Kad smo konacno dobili zgradu, trebalo je raditi da napravimo prave sadrzaje. Za upravnika Doma je imenovan Zijo Patak.

Samo uzgred, da spomenem, tu sam upoznao Hamzu Humu, Skendera Kulenovica, cika Branka Copica, Bogdana Bogdanovica I cijeli niz velikih imena jugoslavenske kulture tog doba.

U Domu omladine su imali koncerte Miso Kovac, Lado Leskovar, Senka itd. Misu Kovaca smo doveli dva ljeta za redom. Stipe I ja smo ga vodili malo po Mostaru. Oba puta smo sjedili u basti hotel Mostara. Miso nema cigara, grebe se od Stipe. Ja nisam nikad pusio, pa nije imao izbora. Miso se zali da nije dobio pare. Ronca na Vicu Vukova koji je tad bio, cini mi se predsjednik YU estrade. Sljedece godine opet sjedimo u istoj basti. Pogledam u Stipu, Miso polazi rukom za Stipinim cigarama, a Stipe brzo skloni kutiju sa stola. Ja dodajem: “Sta je opet ti Vice nije dao placu?”.

O dogadjajima, susretima, humoru, veseloj atmosferi u Domu omladine bi se mogao napisati bar jedan dobar esej.

Nismo se mi uporno borili samo za Dom omladine. Borili smo se za Dom izvidjaca, Radio-klub, Foto-klub, Aero-klub, sportske organizacije, Gorane. Negdje je bila borba za prostor, negdje za pare a negdje za oboje. Sve smo to radili na dobrovoljnoj bazi I nije nam bilo tesko. Za uzvrat imali smo divno druzenje, pjesmu, liskaluke. Niko nas nije tjerao na radne akcije, a radili smo puno toga I uvijek je bilo pjesme I humora.

Pogledajte slike, pa mozda I nekog od vas podsjeti na lijepe dane mladosti u Mostaru.

Pozdrav SK

Betr.: Foto Dom omladine

Smaile,

Posto mi je Mirjana pokazala staru fotografiju ispred Doma omladine, pokusali smo prepoznati raju. Osim nas dvoje u ‘prisjecanju’ su ucestvovali i nekolicina raje moje generacije.

Ono sto se slazemo bi bilo sljedece (ja sam dodao brojke pored lica koje spominjem)

1 Edi, zvali smo ga Edi-celo, brankovacko-carinska raja,

2 Aco Kuljic,

3. Onaj sto sjedi na ogradi sam ja,

4. Jabo Jelovac takodje raja iz Brankovca.

Ne znam da li ste sa drugih strana dosli do vise podataka?

Pozdrav

SK

--

From: Smail Spago

AW: Foto Dom omladine

To:Semir Kazazic

Tue, Jan 23 at 4:12 a.m.

Semire, hvala na ovom prepoznavanju.

Fotografija je bila postavljana samo kao ilustracije uz prilog o Dvorima Mujage Komadine, uz još tri fotografije, i najavljenom rušenju ruševnih objekata u gradu, koje je nedavno najavila gradska Uprava. Za ovu sliku nismo znali kada je napravljena, i kojim povodom su se raja sakupila pred Domom. Mislio sam da nije slučajno nešto u povodu otvaranja Univerzitetske biblioteke, ali nam Dženana reče da je otvaranje proteklo bez neke velike ceremonije.

Acu je na ovoj slici prepoznao Paško, ali nažalost, Aco sam sebe nije prepoznao, ili to nije to htjeo (nema veze). Edija sam i ja prepoznao. Zaboravio sam mu prezime, a znao sam. Čini mi se da je radio nešto kao muzički menadžer i dovodio pjevače i grupe u Mostar, između ostalog i u Abrašević. Sad sam i ja prepoznao Jabu (nažalost rahmetli, poginuo je u ratu)

A tebe ne bih prepoznao nikako, dok mi to nisi rekao. Znaš li slučajno, kada je ovo bilo, i kakvim povodom. Pretpostavljam da godina, koju smo stavili uz sliku u donjem prilogu nije tačna?

Na gornjem balkonu se vide veliki reflektori, znači nešto se snimalo.

Ako znaš, javi mi.

pozdrav

Evo ti u prilogu toga teksta o Dvorima:

Dvore gradi aman...

"Dvore gradi, aman

dvore gradi, zaman

dvore gradi Komadina Mujo

Mostarski-behar 24.1.2024. 27

sred Mostara, najljepsega grada

Ob'lazi ga, aman

ob'lazi ga, zaman

ob'lazi ga, c'jeli Mostar redom

samo nema Zaimove Zibe

Sto te nema, aman

sto te nema, zaman

sto te nema Zaimova Zibo

za tebe su sagradjeni dvori

Za tebe sam, aman

za tebe sam, zaman

za tebe sam dovore sagradio

i zezenim zlatom pozlatio

Ruke traze, aman

ruke traze, zaman

ruke traze topla milovanja

lice zeli njezna njegovanja

Srce trazi, aman

srce trazi, zaman

srce trazi cista drugovanja

usne traze pusta sevdisanja"

Ova građevina je Mostarska kulturna baština.

Treba je sačuvati i renovirati, a ne prisvajati i rušiti.

(Deni/20240115)

Dom omladine. Ustanova, zgrada. Kuća za Mujagu Komadinu počela se graditi na Šetalištu krajem 19. stoljeća, točnije 1898. g., završena 1901. g., a građena je s namjerom da postane dom omiljenog gradonačelnika. Projekt je izradio njegov prezimenjak – Miloš Komadina. Međutim, osim gradonačelnika ovo zdanje je ugostilo čitav niz različitih institucija, između ostalog bio je tu i Klub prosvjetnih radnika, narodna biblioteka, omladinski klub, arhiv grada. S djelatnošću je Dom mladih počeo 14. veljače 1969. g. i bio je u funkciji sve do 1979. g., kada je prenamijenjen u Univerzitetsku biblioteku. U zadnjem ratu, vila je zapaljena i tako stoji i umire već četvrt stoljeća.

(Iz knjige Mostarski leksikon, autor Tibor Vrančić, 2020.)

na slikama:

Kuća Mujage Komadine, Mostar, 1970-ih

Dom omladine Mostar, 1970-ih

Univerzitetska bilbioteka Mostar, 27.11.1980.

ruševina, fotografija Ajša Šehić Nametak, 26.01.2023.

(spagos/arhiva, cidom.org)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

"NIkad više je sada!"

Keln, desetine hiljada na demonstracijama

Jasan stav protiv rasizma desničarskih ekstremista

Dvije žene demonstrirale su protiv rasizma sa hiljadama drugih u Kelnu u utorak uveče. Bila je velika gužva, a sporedne ulice koje vode do Heumarkta bile su pretrpane. Područje je bilo “potpuno popunjeno”, saopštila je policija, procjenjujući broj učesnika na “nekoliko desetina hiljada." Raspoloženje je bilo „stabilno i mirno“. Na plakatima su bili slogani poput „Mi smo šareni! Nas je više!“ i „AfD – pioniri fašizma“. Demonstracije protiv desničarskih ekstremista i rasizma održavaju se u mnogim njemačkim gradovima više od sedmicu, uključujući Berlin, Potsdam, Schwerin i Frajburg tokom sedmice. Pozadina je desničarski skup u Potsdamu koji je postao poznat kroz istraživanje medijske kuće Correctiv. Bivši šef desničarskog ekstremističkog Identitarnog pokreta u Austriji Martin Sellner rekao je da je u novembru govorio o "remigraciji". Pod tim desničarski ekstremisti obično podrazumijevaju da bi veliki broj ljudi s migracionim porijeklom trebali napustiti zemlju - čak i pod prisilom.

Zima na autoputevima, veliki broj vozila u dugim kolonama

Kamioni su u četvrtak prošle sedmice ostali zaglavljeni na zaleđenom autoputu 61 ispred mosta Moselle u poktajini Rheinland-Pfalz, u Njemačkoj. Mnogi ljudi su satima morali sjediti u saobraćajnim gužvama na zaleđenim autoputevima. Na hladnoći su u pomoć priskočili humanitarci: donijeli su kafu ili napravili mjesta u kombiju da se zagriju. Dopunili su prazne rezervoare ili dobili toplu vodu i hranu za bebe. Tamo gdje vozila za pomoć nisu mogla proći, dostavljenje se nastavilo pješke. Zbog poledice, mnogi letovi su otkazani na aerodromu u Frankfurtu. U Kelnu i Bonu jedno vrijeme nije saobraćao autobus, a u nekim okruzima škola je bila otkazana. Zaustavljen je saobraćaj na autoputevima u centralnoj Njemačkoj, a posebno su pogođeni sjever Hessena i Rheinland-Pfalz. "Zaista postoji alarm na A 7", rekao je portparol okruga Hessen i Schwalm-Eder u četvrtak ujutro. Kamioni su se kvarili i stajali sa strane, dijelom zbog klizavog kolovoza, a dijelom zbog tehničkih kvarova. Na autoputu A 3 u Rhineland-Pfalz gužva je na momente iznosila 50 kilometara, a oko 2.000 ljudi se zaglavilo u nepoktrenim kolonama. Kilometarske gužve bile su i na A4 i A5. Brojni kamioni blokirali su A5 u središnjem Hesseu. Autoput između Gießena i Alsfelda je također ostao zatvoren. U jednom sudaru u blizini Gießena, život je izgubio jedan 50-godišnji vozač kamiona, kada jse sa kamionom sa prikolicom zabioo u kraj vozila koja su stajala na kraju saobraćajne gužve.

Snježni haos

Snježne mašine na pisti, umjesto aviona: Na aerodromu u Frankfurtu u četvrtak prošle sedmice gotovo ništa nije radilo. Brojni letovi su otkazani. "Ako je vaš let otkazan, nemojte dolaziti", stajalo je na web stranici aerodroma. Sljedeće pravilo vrijedi za sve ostale putnike: „Uplanirajte dovoljno vremena za polazak na putovanje.“ Ali gotovo da nije bilo prolaza ni na dolazećim autoputevima. Polarni zrak sa sjevera i topli sa juga, pobrinuli su obilje i snijega i leda.

(ksta)

Z.N.

(NovaSloboda)

Izgubljene građevine - Fatime kadun džamija

 

Izgubljene građevine - Fatime kadun džamija

Nastavljamo sa serijalom i danas donosimo fotografiju Džamije Fatime kadun iz 1900-ih, a koja je prema poznatim podacima srušena u ljeto 1947. g.

Ponukani sporom obnovom i rušenjem nekih poznatih građevina iz naše mladosti, prije 10 godina smo kreirali seriju fotografija pod nazivom IZGUBLJENE GRAĐEVINE. Namjera je bila podsjetiti se na one koje su srušene i zauvijek izgubljene ili ubrzati obnovu nekih od njih. Međutim, kao što je vidljivo, ni danas se situacija nije puno promijenila – srušene ne niču ili su u međuvremenu izniknuli neki novi objekti, a oštećeni se ne obnavljaju.

Fotografije su rađene kombinacijom tada (2014. g.) aktualnog stanja objekata te ubacivanjem istih iz doba njihova punog sjaja. Nastojali smo što točnije uglaviti objekte u starije fotografije. Koliko smo uspjeli – procijenite sami.

CIDOM team

Društvena igra "Ne ljuti se čovječe" slavi 110. rođendan.

 

Od igre za ranjenike u Prvom svjetskom ratu, do svjetske zabave za stare i mlade

Prema Schmidt Spiele, kompaniji sa sjedištem u Berlinu, do sada je prodato 100 miliona primjeraka društvene igre "Ne ljuti se čovječe", zasnovane na sreći bacanja kockice. Izdavač će godišnjicu igre proslaviti na sajmu igračaka u Nirnbergu.

Izdavač Josef Friedrich Schmidt vjerovatno nije očekivao da će igra postići toliki uspjeh kada je izmislio igru u svojoj kuhinji u Minhenu, rekao je izvršni direktor izdavača Axel Kaldenhoven. Proboj igre je uslijedio 1914. godine, u Prvom svjetskom ratu: Schmidt je poslao 3.000 primjeraka igre u bolnice, gdje su ranjeni vojnici naučili da cijene ovu igru, a kasnije su je odnijeli svojim kućama.

Generacije djece stasale su uz igru "Ne ljuti se čovječe", igrajući se sa roditeljima, bakama i djedovima, ili u vrtiću. I danas je to jedna od sjajnih porodičnih igara, kaže Stefanie Kuschill iz Nemačke arhive igara u Nirnbergu. “Vjerovatno teško da postoji bilo koje domaćinstvo da nema barem jedne varijante igre “Ne ljuti se čovječe.”

Ovaj uspjeh je još više zapanjujući obzirom na današnju konkurenciju. Stotine novih igara dolaze na tržište svake godine, od kojih su mnoge mnogo detaljnije dizajnirane i imaju sofisticiraniju strategiju igara. Ali sa Kuschillove tačke gledišta, upravo jednostavnost ove igre je ono što je čini tako privlačnom: "Lako je naljutiti se kroz generacije."

Rijetko ko danas igra "Ne ljuti se čovječa" po originalnim pravilima

Medijski naučnik Christian Gürtler sa Univerziteta u Erlangenu to vidi na isti način. Studije pokazuju da pravila koja su previše složena mogu inhibirati motivaciju za početak igre, objašnjava on. U "Ne ljuti se čovječe" pravila su relativno jednostavna, tako da ih mala djeca mogu razumjeti. "To je dobra uvodna igra da naučite pratiti pravila, brojati i regulisati emocije."Rijetko ko igra po originalnim pravilima. „Vjerovatno najčešće odstupanje se dešava odmah na početku igre“, objašnjava portparolka Schmidta Spielea. Većina ljudi je igra tako da morate baciti šesticu na početku. da biste smjestili prvu figuru na početno polje. Prema originalnim pravilima, prva figura je tamo već na početku igre.

Vjeruje se da je pronalazač Josef Friedrich Schmidt tražio nešto da radi sa svojom djecom nakon dugog dana na poslu. „Imao je tri sina koji su bili veoma živahni i tražio je nešto da uradi za njih“, kaže Stefanie Riß, direktorka gradskog muzeja u Ambergu, Gornji Palatinat, Schmitovom rodnom mjestu. Tako je nacrtao polje za igru na staroj kutiji za šešire, koristeći šablon za druge igre, kao što su "Pachisi" ili "Ludo". Međutim, promijenio je pravila - i uveo faktor "problema", kako ga Riß naziva.

“Ne ljuti se öovječe” svjetski rekord u Ambergu

Međutim, Amberg nije samo Schmidtovo rodno mjesto. Amberg također drži i svjetski rekord u igri "Ne ljuti se čovječe". Prema Institutu za rekorde Njemačke, oko 2.100 ljudi se okupilo tamo u julu 2023. da igraju jedni s drugima. To znači da je svjetski rekord pripao Ambergu po drugi put, nakon što je bio prvobitno postavljen 2017. godine.

(msn)

(spagos)

Iz svijeta – Slike sedmice

 

Dolazi lava

Tokom prve vulkanske erupcije sredinom decembra, stanovnici Grindavika imali su sreće: lava koja potiče iz jednog kilometra dugačke pukotine u zemlji, tada nije tekla prema gradu. Ovoga puta nije pošteđen grad od 4.000 stanovnika. Vruća kamena masa je izbila iz dvije pukotine u zemlji i otkotrljala se prema lučkom gradu. U početku su se vlasti nadale da će moći da preusmjere lavu pomoću barijera. Ali zemljani radovi nisu bili dorasli užarenim kamenim masama, a prve kuće su izgorjele u plamenu. Nitko nije povrijeđen – a nakon još jednog snažnog potresa, stanovnici su evakuisani iz predostrožnosti.

Spašen od smrti

Njegove oči mogu samo da počnu da odražavaju patnju koju je ovaj pas pretrpio: on i još 225 pasa otkriveni su u zadnjem dijelu kamiona, u glavnom gradu indonežanske provincije Semarang. Policija je spasila životinje od transporta u klaonicu. Prodaja psećeg mesa već je zabranjena u nekim okruzima u Indoneziji, a aktivisti su nedavno uspjeli uticati na raspoloženje javnosti u korist zaštite životinja. Južna Koreja je prošle sedmice također objavila da će kriminalizirati konzumaciju psećeg mesa od 2027. godine.

Bravo, Nova Godina!

2024. je već stara nekoliko sedmica, ali dvaput je bolje: U švicarskom kantonu Appenzell Ausserrhoden, prelaz godine se slavi dva puta. Po gregorijanskom kalendaru 31. decembra, a po julijanskom kalendaru 13. januara. Tako je tog dana lijepo odjeveni Silvesterklaus prošetao po snijegu do poljoprivrednika iz regije i donio im novogodišnje želje. Atraktivan zadatak, jer nakon njihovog pjevanja i plesa posjetitelji dobijaju tople napitke. Turistička uprava Appenzell-a na svojoj web stranici savjetuje pravu reakciju: izbjegavajte aplauz i umjesto toga recite “Bravo” s poštovanjem.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Izgubljene građevine - Mehmed Četordan džamija

 

Izgubljene građevine – Ćetordan džamija

Ponukani sporom obnovom i rušenjem nekih poznatih građevina iz naše mladosti, prije 10 godina smo kreirali seriju fotografija pod nazivom IZGUBLJENE GRAĐEVINE. Namjera je bila podsjetiti se na one koje su srušene i zauvijek izgubljene ili ubrzati obnovu nekih od njih. Međutim, kao što je vidljivo, ni danas se situacija nije puno promijenila – srušene ne niču ili su u međuvremenu izniknuli neki novi objekti, a oštećeni se ne obnavljaju.

Fotografije su rađene kombinacijom tada (2014. g.) aktualnog stanja objekata te ubacivanjem istih iz doba njihova punog sjaja. Nastojali smo što točnije uglaviti objekte u starije fotografije. Koliko smo uspjeli – procijenite sami.

Svaki dan ćemo postaviti po jednu fotografiju, a danas donosimo fotografiju na kojoj se vide Carinski most i pozicija na kojoj bi se nalazila Mehmed Četordan džamija, 1940-ih

CIDOM team

Četiri pogleda u razmaku od 124 godine

 

1900-ih, 1926, 2011, 2024.

1900-ih, 1926, 2011

Četiri pogleda: 1900-ih; 1926; 2011 i 2024.

Na prvi pogled se čini da su sve jednake, međutim ponešto ipak nije isto...

Prvo, nije slikano sa istog mjesta, drugo nije slikano sa istog stepenika, treće, kamera je u sve četiri slike išla lijevo, desno, koji metar. Međutim, to ne smeta da primjetimo da se još po nečemu razlikuju. Pažljivo oko će primjetiti da su na slici iz 1900-ih bili drveni basamaci sa Čardaka, do ulaznih vrata na kuli Halebiji. pa ih 1926 nema, ni basamaka, niti ulaza, pa su opet napravljeni...kao i ova nadstrešnica iznad basamaka...

Prve tri zajedno, objavljene su 26. januara 2012. godine (Braco, Tibor, Smail)

Četvrta fotografije je dodata 12 godina kasnije,  26. januara 2024.

Ovo je ujedno i sjećanje na našeg Bracu...

(Cidom team)

Iz svijeta – Slike dana

 

Svečanost “Parachicos”

Plesači nastupaju tokom proslave tradicionalnog "Parachicos" festivala u Chiapa de Corzo, država Chiapas, Meksiko. Prema opštini Chiapa de Corzo, festival "Parachicos" je svečanost pred-Hispanskog porijekla.

Muška modna kolekcija

Model predstavlja idiosinkratičnu kreaciju Bluemarblea za mušku modnu kolekciju jesen-zima 2024/2025 u sklopu Paris Fashion Weeka u Parizu

Živio kralj...

Gledaoci kliču dok se kralj Frederik vozi u kočiji od palate Christiansborg do palate Amalienborg u Kopenhagenu, u Danskoj, nakon proglašenja njegovog stupanja na tron.

Električni taxi, Beč

Turisti se voze električnim taksijima pored palate Hofburg u Beču, Austrija.

Ledeno-snježni svijet

Ova fotografija iz zraka prikazuje turiste koji posjećuju Harbin ledeno-snježni svijet u Harbinu, sjeveroistočna kineska provincija Heilongjiang.

Reli Dakar 2024.

Čileanski motociklista Pablo Quintanilla iz Monster Energy Honda Teama učestvuje u 5. etapi Dakar relija 2024. između Al Hofufa i Shubaytaha.

(web)

(NovaSloboda.ba)

Izgubljene građevine - EMŠC, 1950-ih

Izgubljene građevine - EMŠC

Ponukani sporom obnovom i rušenjem nekih poznatih građevina iz naše mladosti, prije 10 godina smo kreirali seriju fotografija pod nazivom IZGUBLJENE GRAĐEVINE. Namjera je bila podsjetiti se na one koje su srušene i zauvijek izgubljene ili ubrzati obnovu nekih od njih. Međutim, kao što je vidljivo, ni danas se situacija nije puno promijenila – srušene ne niču ili su u međuvremenu izniknuli neki novi objekti, a oštećeni se ne obnavljaju.

Fotografije su rađene kombinacijom tada (2014. g.) aktualnog stanja objekata te ubacivanjem istih iz doba njihova punog sjaja. Nastojali smo što točnije uglaviti objekte u starije fotografije. Koliko smo uspjeli – procijenite sami.

Svaki dan ćemo postaviti po jednu fotografiju, a danas donosimo fotografiju s Carinskog mosta gdje se u pozadini vidi EMŠC, 1950-ih

CIDOM team

Prije 231 godinu – Posljednja večera

 

Kad je Luj XVI. 21. januara 1793. godine izgubio glavu na giljotini, bio je samo “građanin Louis Capet”. Posljednji kralj "Ancien Régime", stare države, proglašen je krivim za izdaju, šest dana ranije, na suđenju Nacionalne konvencije mlade Francuske Republike. 387 poslanika osudilo ga je na hitnu smrtnu kaznu, što je bilo 53 više od onih koji bi poštedjeli 38-godišnjeg svrgnutog monarha. Oktobra 1793. pod giljotinom je glavu izgubla i njegova supruga Marija Antoaneta, koja je svojom razmetljivošću čak i više od kralja doprinijela trulom sistemu na račun naroda.

Liberté, égalité, fraternité, (Sloboda, jednakost, bratstvo). 

Dobre namjere Francuske revolucije, koja je započela jurišom na Bastilju 14. jula 1789. godine, uglavnom su izgubljene u brutalnosti prema onima koji su se zapravo, ili navodno, zalagali za prošli poredak. Više od 20.000 žena i muškaraca je pogubljeno. 

Možda u ovoj krvoločnosti nije izgledalo tako sablasno ukrašavati pribor za jelo slikom odrubljivanja glave monarhu. U to vrijeme nastao je veliki broj tanjira poput ovog na slici, koji potiče iz londonske “Muzejske kolekcije Sir Henry Wellcomea”. Da li su trebale odvratiti „neprijatelje revolucije“? Jesu li to bili pokušaj da se zabilježe užasi za potomstvo? Ili su to bili samo svojevrsni suveniri za ovaj kraljevski događaj, kao što se pehari i privjesci za ključeve sa portretom kraljevskog para danas izrađuju povodom kraljevskog vjenčanja, o tome se može samo nagađati. 

Ono što je sigurno, tanjir sa ovim motivom danas bi teško mogao bilo koga podstaći na apetit.

(welt)

(spagos)

Pitanje slobode

 

Širom Njemačke ljudi izlaze na ulice kako bi demonstrirali protiv užasa nad radikalizmom stranke AfD. Da li stranka treba biti zabranjena? Jednostavno pitanje koje predstavlja ozbiljne probleme za zajednicu, ali i velike opasnosti.

„Mi smo zaštitni zid!“ Tako su rekli građani u mnogim gradovima širom ove zemlje. Protelog vikenda na ulicama se našlo premo milion građana da demonstriraju protiv planova deportacije desničarskih ekstremista.

Na slikama se vidi odličan odaziv građana, u Hamburgu, Frankfurtu Kelnu i Potsdamu, koje nisu spriječile ni niske temperature ispod nule, da izađu na ulice i pokažu svoj protest.

(focus)

(NovaSloboda.ba)

Izgubljene građevine - Malta na Carini

 

Izgubljene građevine – Malta na Carini, nekad

Ponukani sporom obnovom i rušenjem nekih poznatih građevina iz naše mladosti, prije 10 godina smo kreirali seriju fotografija pod nazivom IZGUBLJENE GRAĐEVINE. Namjera je bila podsjetiti se na one koje su srušene i zauvijek izgubljene ili ubrzati obnovu nekih od njih. Međutim, kao što je vidljivo, ni danas se situacija nije puno promijenila – srušene ne niču ili su u međuvremenu izniknuli neki novi objekti, a oštećeni se ne obnavljaju.

Fotografije su rađene kombinacijom tada (2014. g.) aktualnog stanja objekata te ubacivanjem istih iz doba njihova punog sjaja. Nastojali smo što točnije uglaviti objekte u starije fotografije. Koliko smo uspjeli – procijenite sami.

Svaki dan ćemo postaviti po jednu fotografiju, a danas donosimo fotografiju s Carina gdje se nekad nalazila malta (građena po nacrtu nacrt Miroslava Loose) 1920-ih

CIDOM team

Objavljene nominacije za nagradu Oscar 2024.

 

Academy Awards je objavila nominacije za ovogodišnje Oscare. Film Christophera Nolana "Oppenheimer" dobio je 13 nominacija. Slijedi film "Poor Things" sa Emmom Stone sa 11 nominacija, zatim drama "Killers of the Flower Moon" Martina Scorsesa, koja je dobila 10 nominacija. Prošlogodišnji filmski hit "Barbie" ima osam nominacija.

96. dodjela Oscara održat će se u Los Angelesu u Dolby Theatreu, 10. marta 2024. Ceremoniju će po četvrti put voditi Jimmy Kimmel.

Nominirani za 96. dodjelu Oscara objavljeni su 23. siječnja 2024. u teatru Samuel Goldwyn u Beverly Hillsu.

Najbolji film

American Fiction

Anatomy of a Fall

Barbie

The Holdovers

Killers of the Flower Moon

Maestro

Oppenheimer

Past Lives

Poor Things

The Zone of Interest

Najbolji režiser

Justine Triet, Anatomy of a Fall

Martin Scorsese, Killers of the Flower Moon

Christopher Nolan, Oppenheimer

Yorgos Lanthimos, Poor Things

Jonathan Glazer, The Zone of Interest

Najbolja glumica

Annette Bening, Nyad

Lily Gladstone, Killers of the Flower Moon

Sandra Hüller, Anatomy of a Fall

Carey Mulligan, Maestro

Emma Stone, Poor Things

Najbolji glumac

Bradley Cooper, Maestro

Colman Domingo, Rustin

Paul Giamatti, The Holdovers

Cillian Murphy, Oppenheimer

Jeffrey Wright, American Fiction

Najbolja sporedna glumica

Emily Blunt, Oppenheimer

Danielle Brooks, The Color Purple

America Ferrera, Barbie

Jodie Foster, Nyad

Da’Vine Joy Randolph, The Holdovers

Najbolji sporedni glumac

Sterling K. Brown, American Fiction

Robert De Niro, Killers of the Flower Moon

Robert Downey Jr., Oppenheimer

Ryan Gosling, Barbie

Mark Ruffalo, Poor Things

Najbolji originalni scenario

Anatomy of a Fall, Justine Triet i Arthur Hari

The Holdovers, David Hemingson

Maestro, Bradley Cooper i Josh Singer

May December, Samy Burch

Past Lives, Celine Song

Najbolji prilagođeni scenario

American Fiction, Cord Jefferson

Barbie, Greta Gerwig i Noah Baumbach

Oppenheimer, Christopher Nolan

Poor Things, Tony McNamara

The Zone of Interest, Jonathan Glazer

Najbolji međunarodni film

The Teachers’ Lounge

Io Capitano

Perfect Days

Society of the Snow

The Zone of Interest

Najbolji animirani film

The Boy and the Heron

Elemental

Nimona

Robot Dreams

Spider-Man: Across the Spider-Verse

(msn)

(NovaSloboda