Dienstag, 31. Oktober 2017

Zlatne godine


Iako su neki od nas zašli su u 'zlatne godine' a neki nisu, ove bi savjete trebali pročitati svi. Sakupljani su od mnogih seniora, a svaki je dao svoj savjet. Neke već znate, neki će vas
iznenaditi, a neki će vas podsjetiti na ono što je važno.
Pročitajte dobro ova pravila i podjelite ih sa onima koje volite, uživajte u svakom danu i uživajte u životu!

        1. Vrijeme je za trošenje novca koji ste uštedjeli. Trošite ge i
        uživajte u tome. Nemojte ga čuvati za one koji nemaju pojma o
        odricanjima koje ste učinili da ga zaradite. Upamtite, nema
        ničeg opasnijeg od zeta ili snahe koji imaju velike ideje o
        vašem  teško zarađenom kapitalu. Upozorenje: ovo je loš trenutak
        za investicije, iako one  izgledaju primamljivo i pouzdano. One
        samo donose probleme i brige a ovo je vrijeme u kojem vi trebate
        uživati u miru i tišini.

        2. Prestanite se brinuti za financijske situacije vaše djece i
        unučadi, nemojte se loše osjećati zato što novac trošite na
        sebe.  Brinuli ste se za njih mnogo godina i naučili ste ih ono
        što ste znali. Dali ste im obrazovanje, hranu, dom i  podršku.
        Sada je na njima odgovornost da zarade svoj vlastiti novac.

        3. Živite zdravo, bez velikih fizičkih napora. Umjereno
        vježbajte (hodajte svaki dan), dobro se hranite i dovoljno
        spavajte. Lako je razboljeti se, a teško je ostati zdrav.  Zbog
        toga trebate ostati u dobroj formi i biti svjesni vaših
        zdravstvenih i fizičkih potreba. Posjećujte  svog doktora,
        kontrolirajte se čak i kada se dobro osjećate. Budite informirani.

        4. Uvijek kupujte najbolje i najljepše predmete sa svoju bolju
        polovicu. Glavni je cilj uživati u novcu sa vašim partnerom.
        Jednog će vam dana on/ona/ nedostajati, a novac vam tada neće
        pružati utjehu, uživajte u njemu zajedno.

        5. Ne brinite se zbog sitnica. Već ste prešli preko toliko toga
        u životu. Imate dobrih i loših uspomena, ali važna stvar je
        sadašnjost. Ne dopustite da vas opterećuje prošlost ili plaši
        budućnost. Osjećajte se dobro u sadašnjosti. Male će stvari
        uskoro biti zaboravljene.

        6. Bez obzira na dob, uvijek održavajte svoju ljubav. Volite
        svog partnera, volite svoju obitelj, svojeg susjeda i upamtite:
        Čovjek nije star sve dok ima razum i ljubav.

        7. Budite ponosni,  izvana i iznutra. Nemojte prestati odlaziti
        ženskom ili muškom frizeru, pedikeru, idite kod dermatologa i
        zubara, opskrbite se kremama i parfemima. Ako održavate svoju
        vanjštinu ona će se prijeći na vašu unutrašnjost pa ćete biti
        jaki i ponosni.

        8. Nemojte zanemariti modne trendove za vašu dob, ali zadržite
        vlastiti smisao za stil. Nema goreg nego kad starija osoba
        pokušava  slijediti suvremenu modu za mlade. Vi ste već razvili
        vlastiti smisao za ono što dobro izgleda na vama - zadržite ga i
        budite ponosni na to. To je dio vas.

        9. Uvijek budite u koraku s vremenom. Čitajte novine, gledajte
        vijesti.  Pobrinite se da imate jednu aktivnu e-mail adresu i
        pokušajte koristiti neku od društvenih mreža na vašem računalu.
        Biti ćete iznenađeni kad sretnete stare prijatelje. Biti u
        tijeku sa onim što se događa i biti u kontaktu sa ljudima koje
        poznajete važno je za svaku dob.

        10. Poštujte mlađu generaciju i njihovo mišljenje. Oni možda
        nemaju iste ideale kao vi, ali oni su budućnost i  voditi će
        svijet u njihovom smjeru. Dajte savjet, a ne kritiku i pokušajte
        ih podsjetiti da stare mudrosti vrijede i danas.

        11. Nemojte nikada koristiti izreku 'U moje vrijeme'. Vaše je
        vrijeme sada. Dokle god živite vi ste dio ovog sadašnjeg
        vremena. Iako ste bili mlađi, još uvijek ste to vi, zabavljajući
        se i uživajući u životu sada.

        12. Neki  ljudi veselo prihvaćaju svoje zlatne godine, dok drugi
        postaju ogorčeni i mrzovoljni. Život je prekratak da biste svoje
        dane protratili na ovo drugo. Provodite vrijeme sa pozitivim,
        veselim ljudima, njihovo dobro raspoloženje prenjeti će se na
        vas  i vaši će dani puno bolje izgledati. Provodeći vrijeme sa
        ogorčenim ljudima postati ćete stariji i teže će biti živjeti sa
        vama.

        13. Nemojte popustiti izazovu da živite sa djecom ili unucima
        (ako imate izbora sa financijske strane). Lijepo zvući biti
        okružen sa obitelji, ali mi svi trebamo svoju privatnost, vi
        vašu, a oni svoju. Ako ste izgubili partnera (iskrena sućut),
        tada nađite osobu koja će se useliti kod vas i pomagati vam. Čak
        i tada, postupite tako samo onda ako zaista trebate pomoć ili ne
        želite živjeti sami.

        14. Ne zanemarujte svoje hobije. Ako ih nemate, stvorite nove.
        Možete putovati, planinariti, kuhati, čitati ili plesati.
        Možete udomiti  psa ili mačku, uzgajati vrt, kartati se, igrati
        dame ili šah, igrati domino ili golf. Možete se baviti
        slikarstvom, ili volontirati ili samo sakupljati neke predmete.
        Nađite nešto što vam se sviđa i provodite vrijeme zabavljajući se.

        15. Iako nemate volju, prihvaćajte pozive. Krštenja, promocije,
        rođendani, vjenčanja, konferencije, pokušajte otići. Izađite iz
        kuće, sretnite ljude koje već dugo niste vidjeli, doživite nešto
        novo (ili staro). Nemojte se žalostiti ako niste pozvani. Neki
        su događaji ograničeni sredstvima i ne može se sve pozvati.
        Važno je izaći iz kuće od vremena na vrijeme. Idite u muzeje,
        prošetajte poljanama. Izađite.

        16. Budite razgovorljivi, više slušajte, a manje govorite. Neki
        ljudi pričaju i pričaju o prošlosti ne obazirući se jesu li
        slušatelji stvarno zaintersirani. To je dobar način da oni
        izgube volju razgovati sa vama. Prvo slušajte i odgovarajte na
        pitanja, ali nemojte odlaziti u duga objašnjavanja, osim ako vas
        se to ne traži. Govorite uljudnim tonom i pokušajte se ne žaliti
        previše ili kritizirati osim ako to zaiste bude potrebno.
        Pokušajte prihvatiti situacije onakvima kakve one jesu. Svi
        prolaze kroz iste stvari, a mnogi ljudi imaju malo tolerancije
        za slušanje prigovora. Uvijek nađite priliku za izreći  neke
        dobre stvari.

        17. Bol i nelagoda dolaze sa starenjem. Pokušajte se ne osvrtati
        previše na njih, nego ih prihvatiti kao dio ciklusa u životu
        kroz koji mi svi prolazimo. Pokušajte ih umanjiti u vašim
        mislima. To nije ono što ste vi, nego je to nešto što vam je
        život donio. Ako bol i nelagoda postanu vaš jedini fokus,
        izgubiti ćete pogled na osobu kakva ste bili.

        18. Ako vas je netko povrijedio, oprostite mu.  Ako ste vi
        nekoga povrijedili, ispričajte se. Nemojte sa sobom povlačiti
        ogorčenost. Time ćete samo postati tužni i ogorčeni. Nije važno
        tko je bio u pravu. Netko je jednom rekao: zadržati  gorčinu u
        sebi je kao popiti otrov a očekivati da druga osoba strada.
        Nemojte popiti taj otrov. Oprostite, zaboravite i nastavite sa
        svojim životom.

        19. Ako imate jaku vjeru, slijedite ju. Nemojte tratiti vrijeme
        pokušavajući druge uvjeriti. Oni će sami odabrati, bez obzira na
        vaša uvjeravanja, a to će vama donijeti samo frustracije. Živite
        vašu vjeru i budite primjer. Živite prema vašim vjerovanjima, i
        pustite da to djeluje na njih.

        20. Smijte se, puno se smijte. Smijte se na sve i sjetite se: vi
        ste jedan od sretnika. Uspjeli ste imati život, dug život. Mnogi
        nikad ne dožive do ovog doba, nikad ne okuse puni život. Ali
        vama je to uspjelo. Stoga zašto se ne bismo smijali? Nađite
        humor u svakoj situaciji.

        21. Ne obazirite se na ono što drugi govore o vama, a još manje
        na ono što bi oni mogli misliti o vama. Oni će to ionako činiti,
        a vi budite ponosni na sebe i na ono što ste postigli. Neka oni
        govore, i ne brinite. Oni pojma nemaju o vašoj prošlosti, o
        vašim uspomenama i životu koji ste dosad živjeli. Toliko se toga
        još treba napisati, pa počnite pisati i ne gubite vrijeme
        razmišljajući o tome što bi drugi mogli misliti. Sada je vrijeme
        da budete mirni i spokojni i sretni koliko god to možete!

        I zapamtite: ŽIVOT JE PREKRATAK DA BISTE PILI LOŠE VINO  !!!


“It’s a funny thing about life; if you refuse to accept anything but the best, you very often get it.” -W. Somerset Maugham English dramatist & novelist (1874 – 1965)

"Zabavno je u životu; ako odbijete da prihvatite nešto osim najboljeg, vrlo često baš to i dobijete. " - W. Somerset Maugham Engleski dramatičar i romanopisac (1874 – 1965)


(mostarskibehar/fikret)

Letovi za Mostar iz Düsseldorfa i Stuttgarta od 16. maja 2018.




Avio kompanija “Eurowings” započinje letove iz Mostara 16. maja 2018. godine, a letjeće se dva puta sedmično u Dusseldorf i Stuttgart.
Prvi let biće za Dusseldorf, za koji će biti uspostavljeni letovi srijedom i nedeljom, dok će letovi za Stuttgart biti srijedom i subotom. Cijena  avionske karte odnosno jednosmjernog leta će biti od 39,99 eura.
Mostar je facebook glasanjem “You wote – We fly”, koje je je provela avio kompanija “Eurowings”, izabran za novo odredište spomenute kompanije, a tim povodom Grad Mostar posjetili su predstavnici aviokompanije “Eurowings”.
Realizacijom ovih aviolinija udvostručiće se broj putnika koji će proći kroz Aerodrom Mostar, odnosno iznosiće oko 60 hiljada. Kampanju, koji je Eurowings provodio 10 dana, pratilo je oko 7 miliona ljuda i toliko ih je tom prilikom čulo za Mostar. Uvođenje spomenutih linija iz Mostara donijeće i novih 45 radnih mjesta.
Regionalni menadžer Eurowingsa kazao je kako će se putnici moći iz Dusseldorfa i Stuttgarta konektirati za 110 različitih destinacija.
(Fena)

Iz svijeta životinja: Dugi put roda






Bijele rode uzimaju se kao primjer parade ptica selica. Ali, već dugo sve rode u jesen ne sele u Afriku. Neke na dolazak proljeća čekaju u Španiji.
Dok su se nekada ptice selice opremale sa prstenovima na nozi, i čekalo da se slučajno ponovo negdje pojave, danas se rode prate putem GPS transpondera, koji redovno emituju njihovu poziciju i položaj. Tako su nastale linije selidbe ucrtane na grafici u prilogu. Tu su uneseni podaci snimljeni od tačno 460 ptica, koje su polijetale iz Armenije, Njemačke, Poljske, Grčke, Španije, Rusije, Kosova i Italije.
Jasno se vide dvije rute kojim rode lete. Zapadna ruta preko Španije i Maroka, te istočna ruta preko Sirije, Sinaja i istočne Afrike. Njihovo se ponašanje tokom puta znatno razlikuje. Neke lete direktno na cilj, dok se druge zadržavaju usput, i malo provode.
Već nekoliko godina biolozi primjećuju da sve rode ne stižu do Afrike. Umjesto toga, ostaju u Španiji i hrane se na velikim strnjištima. Nejasno je međutim, da li kroz ovu promjenu gube sposobnost letenja u Afriku. U svakom slučaju ta promjena djeluje na afričku okolinu. Crveni kljun se tamo hrani skakavcima, koji se bez prisustva roda veoma brzo šire okolinom.
Sa karte u prilogu vidjivo je sljedeće:
Pokazane rute potiču od 12 studija od ukupno 460 roda opremljenih predajnicima.
Roda po imenu Viola izabirala je povratak preko Španije. Zadržavala se na deponiji smeća kod Madrida. U junu prošle godine uginula je nakon što je naletila na vod visokog napona u Francuskoj.
Rekoreder po dužini leta je roda koja je preletjela 117.400 kilometara, za četiri i po godine, što odgovara dužini tri kruga oko zemljine kugle.
Jedna ženka rode doletila je do Lesota, 230 kilometara zapadno od Durbana u Južnoj Africi.
Nekoliko podataka o rodama:
Njihova krila dosežu do 200 centimetara raspona
Životni vijek im je do 35 godina.
Težina im se kreće od 2,5 do 4,5 kilograma.
Hrane se, ne samo žabama, kako se to uobičajeno misli, nego i miševima, krticama i insektima. Uz to, rado se poslužuju i na deponijama smeća.
Naseobine su im oko ušća rijeka, ali i u močvarnim područjima, kao i na ekstenzivno korištenim livadama.
Na dalekim putovanjima za prelet obično koriste tople vjetrove.
Legu u gnijezdo 3 do 5 jaja, na kojima naizmjenično leže i ženke i mužjaci, a mladi ptići dolaze na svijet nakon 32 dana. Mladi nakon toga ostaju u gnijezdu skoro dva mjeseca.
Rode su vjerne svom gnijezdu i svake godine se vraćaju u isto gnijezdo. Prvi se u gnijezdu pojavi mužjak i tu čeka na svoju ženku.
Na svijetu postoji 19 različitih vrsta roda. Kod nas su posebno poznate bijele i crne rode.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Montag, 30. Oktober 2017

“Grehota” je živjeti u Hercegovini, a ne posaditi šipak

(foto: Haris)

(objavljeno na portalu ljubusaci.com 28. oktobra 2017.)

Šipak je biljka prema kojoj se u Hercegovini ljudi odnose s posebnim poštovanjem.
Simbol hercegovačkog kraja sve je zastupljeniji na ovdašnjim sajmovima. S obzirom na to da mu je sezona u jesen, svakodnevno možete vidjeti prodavače koji svoj dragocjeni šipak prodaju na tezgama pored puta.
Nadaleko poznati šipci dolaze iz mostarskog kraja. Posjetili smo berbu šipaka, a naš domaćin Franjo Glavaš kaže kako ovo nije loša godina što se tiče šipaka, ali i kako pamti bolje godine.
Ničim tretirani
”Bila je velika suša, a prije toga mraz. Dobro je da se ima što ubrati”, rekao nam je Franjo. Ističe kako postoji mnogo plodova koji su propali zbog velike suše, no ne žali se.
Svoje šipke godinama je prodavao kao gotove proizvode na tržnici u Čapljini, no ove godine je odlučio od njih napraviti sok od šipka.
”Mogu slobodno reći da sam na posjedu oko kuće mogao obrati šipaka i prodati ih u rekordnom roku. Nisu ničim tretirani i kupci to cijene. Od prodaje bi namirio ogrjev za zimu i poplaćao druge potrebne obaveze. Slatke šipke bi prodavao za konzumaciju, a ljute bi ljudi uzimali pa sok od njih pravili”, rekao nam je.

Jedan šipak jedan euro

Kaže kako su se u Međugorju dosjetili pa turistima prodaju šipak po komadu.
”Po suvenirnicama sam vidio da prodaju jedan šipak za jedan euro. I dobro im ide. Turistu je jedan šipak sasvim dovoljan. Lijepo da su se dosjetili toga i da se prodaje naše domaće”, kaže Franjo Glavaš dodavši kako je prodajna cijena šipka niska.
“Kreće se od 1 do 1,5 KM po kilogramu što nije neka cijena. Napravit ću sok od ljutih šipaka. Od slatkih šipaka, poznatih kao sladunaca, sok se ne pravi. Oni su najbolji za jesti i uživanje u njima”, dodaje.
Kaže kako će pravljenju soka pristupiti tako što će oguliti šipke, odnosno očistiti zrno. Zrno će pomiješati sa šećerom.
”Sve skupa se stavi u kantu. Pomiješam koliko kilograma zrna, toliko kilograma šećera. Par dana se miješa i kad se šećer otopi može se cijediti. Kad procijedite dobijete sok koji je bolji od bilo kojeg kupovnog. Postoje prese kojima se cijedi šipak i tad je sok malo drugačije kvalitete, ali neću se odlučiti za taj način pravljenja soka”, rekao je Franjo i dodao da se sok od šipka prodaje od 8 do 10 KM.

Bilo je i mraza i suše, ali šipak je ipak rodio

”Pravi se i slatko od šipka u Hercegovini, ali sok je sok. Ljudi to ovdje kupuju jer hoće zdravo, a i šipka imamo gotovo na svakom kraju”, rekao je Franjo i dodao: ”Mi imamo zdravih namirnica koliko god hoćete samo ih ne znamo prepoznati i uvozimo malte ne smeće. Šipku savršeno godi hercegovački zrak i ne posaditi ga ispred kuće i imati je grehota”.

Zdravstvene prednosti šipka

Šipak mnogi smatraju najljekovitijom biljkom na svijetu. Bogat je vitaminima B i C, kalcijem, fosforom, kalijem i željezom.
Pokazao se kao dobar borac za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Štiti srce i krvne žile, a njegova konzumacija smanjuje rizik za dobivanje raka dojke, prostate i debelog crijeva.
Također, šipak podiže imunitet, te sprječava starenje. Dobar je za živčani sustav, te olakšava simptome poput promjene raspoloženja i nesanice.
agroklub.ba

Radio Ljubuski

Pink lady


Jabukovo stablo je bogato rodilo. Beračica veoma pažljivo otkida jednu po jednu jabuku i slaže ih u kartonsku kutiju. Provincija Shandong, na istočnoj obali Kine, najvažnije je područje ove zemlje za uzgoj jabuka. Skoro tričetvrtine berbe pripada sorti Fuji.
Kina je najveći proizvođač jabuka na svijetu. Uprkos tome, Kinezi i dalje uče od drugih, kako bi stekli što više znanja u ovoj oblasti. Njihov uzor su proizvođači jabuka iz južnog Tirola u Austriji.
Kinezi godišnje uberu oko 40 miliona tona jabuka na površini oko 2,3 miliona hektara. Ako bi svaka jabuka bila teška 200 grama, to bi iznosilo 200 milijardi komada ovog voća. A koliko bi to tek bilo komada kolača, ili pite od jabuka…
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Sonntag, 29. Oktober 2017

Joshua nokautirao „Glavu od cementa“











Anthony Joshua (28) ostaje kralj teške kategorije!
Britanski bokserski svjetski šampion je odbranio njegove tri titule u teškoj kategoriji (IBF, IBO i WBA) protiv Carlosa Takama (36). Meč je u desetoj rundi okončao sudija u ringu – tehničkim k.o.!
Rutinirani Takam, profi bokser od 2005. godine, uskočio je u meč umjesto Kubrata Pulewa (36/Bugarska), koji je zbog povrede mišića u zadnji čas morao otkazati učešće u meču. Kamerunac je, inače, tek broj 20 u teškoj kategoriji na svjetu, a Joshua je uoči meča atestirao jednu “Glavu od cementa”.
A da je stvarno ima takvu glavu, dokazao je vrlo upečatljivo tokom meča. Joshua je imao više posla nego što se očekivalo. Na kraju, pred 78 hiljada gledalaca na Principality stadionu u Cardiffu/Wales, pokazao je zbog čega je primorao Wladimira Klitschka da okonča karijeru i zbog čega je on sada najbolji bokser teške kategorije na svijetu.
Takam se zaljuljao prvi put u četvrtoj rundi, dobio je jednu neugodanu posjekotinu iznad desnog oka. Ali, Kamerunac se borio, i jednostavno nije odustajao. U desetoj rundi dobio je jednu seriju jakih udaraca i meč je bio prekinut odlukom sudije u ringu. Takam se bunio, ali bezuspješno.
Joshua je za pobjedu inkasirao 11,3 miliona eura. Anthony Joshua je ovom pobjedom nastavio svoj pobjednički put i u njegovom 20. meču ostao neporažen. Za Carlosa Takama je ovo četvti poraz u njegovoj profi karijeri, u kojoj je odboksovao 40 mečeva. Zabilježeno: Joshuu je prije meča u njegovoj kabini posjetio Zlatan Ibrahimović.
Uskoro slijede i nove borbe za nove titule: U januaru ili februaru Joshua želi oduzeti pojas WBO od Novozelanđanina Josepha Parkera (25). Narednog ljeta je planirana borba protiv Donataya Wildera (32/SAD), aktuelnog šamiona po verziji WBC.
Dakle, sljedeće godine očekuje nas dosta uzbuđenja u teškoj kategoriji u boksu.
(izvor:boxen)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Internet poludio za slikom sa twittera


Šta je to na ovoj slici što mnoge fascinira? Umjetnost nastaje u opijenosti. Pouka iz ove priče:
Sredinom oktobra jedan korisnik twittera je na svoj konto postavio sliku, na kojoj se vide on i njegova djevojka. Preko noći, slika je postala viralni hit.
Čudno, zar ne. Slika na prvi pogled nije ništa posebno. Jedan mladić i djevojka, vide se kako spavaju nakon jedne uzbudljive noći. Skoro, pa bezbrižno.
Međutim: korisnici twittera su u ovoj slici vidjeli umjetničko djelo posebnog kvaliteta: Svjetlost, poze zaljubljenih, plemeniti prizor mamurluka, čista estetika.
Američki portal “Buzzfeed News”  je objavio izjavu autora, kako su svi komentariispod slike veoma zabavni. Neki su pretpostavljali kako se upravo desila jedna burna noć.
Zapravo, fotografija mnogo podsjeća na umjetnički stil renesanse, a prije svega postala je kreativni obrazac za mnoge korisnike twittera. Neki su je odmah doradili i obradili vlastitim fotoshopom, a drugi su je, vidjevši svojim očima u njoj jedno epsko umjetničko djelo, odmah uramili.
A sigurno je samo jedno: Umjetnost stvarno leži u očima posmatrača.
(izvor:express)
(NovaSloboda.ba)

Negdje daleko: Cinque Terre Italija






Proljeće je najljepše u bojama Italije. Italija je poznata po prelijepim predjelima i nameće se kao mjesto za odmor. A gdje to Italija posebno zove, evo jednog izbora.
Nacionalni park Cinque Terre jedna je od najslikovitijih i najljepših primorskih oblasti u Italiji. Kao što joj i samo ime kaže, sastoji se iz pet živopisnih naselja, koja su povezana ne baš pristupačnim stazama, ali gostima na raspolaganju stoji lokalni voz, kojim se može proći kroz sva mjesta. Interesantno je da su stanovnici Cinque Terre sve do prije nekoliko decenija živjeli tradicionalnim životom, gotovo potpuno izolovani od modernog svijeta. Ako se nađete u ovom dijelu Italije, ne propustite da posjetite srednjovekovni grad Arquato, iz VIII vijeka.
Cinque Terre na italijanskom znači Pet emalja, a nalazi se na Ligurskoj obali Italije: Monterosso al Mare, Vernazza, Corniglia, Manarola i Riomaggiore. Obala, pet sela i okolna brda su dio nacionalnog parka Cinquie Terre, koje je od 1997. godine pod zaštitom UNESCO.
Pet sela Cinque Terre su nastala u srednjem vijeku, uglavnom u 12 vijeku, kada su bile okončane saracenske racije sa mora.
Počevši od sjevera, prvo je utvrđeno središte Monterossa al Mare, na vrhu brda sv. Kristofora, koji je prvi odigrao važnu ulogu u 7. vijeku, tokom provale Langobarda. Nakon što su ga prisvajale različite plemićke porodice u srednjem vijeku, dospio je u vlasništvo Republike Genove. To je primorski gradić u dolini, a njegove najveće znamenitosti su Crkva svetog Ivana (1244.) sa zvonikom i izvorno izolovanom stražarnicom, ruševine starog dvorca iz 17. vijeka i kapucinski samostan koji dominira gradom.
Vernazza su hiljadite godine osnovali ljudi koji žive na brdu Reggio i ona je postala dio Republike Genove 1276. godine. Kuće su građene uz potok Vernazzu i po obroncima stjenovite kosine, koja skriva selo od onih koji mu se približavaju morem. Uske ulice idu dolje prema glavnoj ulici, koja se otvara u malom trgu koja gleda na more. Ovdje je Crkva sv. Margarete Antiohijske, koja je tipičan primjer ligurske gotike.
Corniglia je samo jedno od sela koje nije sagrađeno na obali nego na visokom rtu. Njome dominira Crkva sv. Petra (1334).
Dalje na jugu se nalazi Manarola, malo naselje koje su u 12. vijeku osnovali ljudi iz planinskog sela Volastra. Njegove kuće su bile dijelom na stjenovitoj kosini iznad mora, a dijelom uz tok potoka Grappa. U njemu se nalazi grupa vjerskih objekata, svi iz 14. vijeka.
Najjužnije selo je Riomaggiore, još jedno srednjovjekovno naselje. Njegove kuće prate usku liniju doline potoka Maggiore (takođe danas prekrivenu). Selom dominira Crkva sv. Ivana Krstitelja (1340.) i dvorac čija je gradnja otpočela 1260. godine.
Tokom vijeka, ljudi su pažljivo gradili terase na grbavom i strmom krajoliku, sve do hridi s pogledom na more. Dio njegove čari je izostanak vidljivog “modernog” razvoja. Staze, vozovi i brodovi povezuju sela kojima se ne može prići izvana automobilima.
(izvor:citymag)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Samstag, 28. Oktober 2017

Kako znamo da je počelo zimsko računanje vremena?


(Eso)

Borba protiv pomjeranja kazaljki na satu



Borbu protiv pomjeranja kazaljki na satu već dvanaest godina vodi Herbert Reul, nekadašnji EU političar, sadašnji ministar unutrašnjih poslova njemačke pokrajine Nord Rhein Westfalen. On za svoju borbu kaže, kako je zbog te ideje na početku bio ismijavan od mnogih, a kako vrijeme prolazi, dobija sve više istomišljenika, kako u Njemačkoj, tako i širom Evrope. Tema je skoro svima aktuelna. On tvrdi da nema nikakvog razloga da se i dalje zadržava pomjeranje kazaljki jer je besmisleno, teretli, a kako su to u međuvremenu dokazali mnogi naučnici, čak je i nezdravo. 
„Trebamo prestati dva puta godišje pomjerati kazaljke“ kaže Reul, a prema njegovoj teoriji trebalo bi zadržati zimsko vrijeme i pustiti ga da teče tokom čitave godine. U njegovom birou u Düsseldorfu na zidu visi njegova fotomontaža scene iz filma iz 1923. godine sa originalnom naslovom “Safety Last!”,(naš naziv “Napokon spas!”), sa američkim komičarom Haraldom Lloydom.
(izvor:ksta)

(spagos)

Počinje zimsko računanje vremena.


Zimsko računanje vremena ove godine počinje 29. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad. Sa 3.00 sata, satovi će biti vraćeni na 2.00. Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetno računanje vremena. Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energije, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati "premiješta" na večernje. Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Dan nakon prvog pomjeranja sata u martu 1983. u Mostarom se pričao vic:
Jedan priča kako mu se prije zornjak javljao u krevetu, sa sad u autobusu
Na to drugi dodade: Mora da radiš u Sokolu.

(spagos)

U Mostaru nekada bješe Razvitak





Robna kuća metkovićkog Razvitka u Mostara, od otvaranja 1. marta 1970. godine pa sve do rata, bila je jedan od ponosa i prepoznatljivost grada na Neretvi.
U vrijeme kada je direktor bio Miroslav-Miro Prusac, u Robnoj kući bilo je zaposleno 380 radnika. Prema podacima Privredne komore Jugoslavije, Robna kuća Razvitak u Mostaru bila je među pet najboljih u zemlji.
Nekoliko godina pred rat, Robna kuća je proširena. Uz nju je bio i stambeni dio, koji je, usljed ratnih dejstava, srušen do temelja i koji je i dan-danas predmet nedovršenog sudskog epiloga, jer vlasnici stanova nikad nisu dobili materijalnu satisfakciju.
Nekadšanja mostarska ljepotica danas je na klimavim nogama, a  svakodnevne slike podsjećaju na bivšu zgradu HEKOM-a, koja se godinama čerupala na očigled svih onih koji su plaćeni i zaduženi za sprječavanje kriminala. Na kraju je HEKOM postao ruglo na ulazu u Mostar.
Sada ta ista situacija prijeti da zadesi Razvitak. “Lovci” na željezo svakodnevno otkidaju dio po dio Robne kuće, ne obazirući se što zbog toga može doći i do nesreće, pa i žrtava, jer zgrada, ako se ovako nastavi s njenim čerupanjem, za kratko vrijeme “poljubiće” zemlju.
Brojni građani prijavljivali su policiji i drugim nadležnim službama da se zaustavi uništavanje Robne kuće, ali se sve, nažalost, na tome i završavalo.
Slike nekadašnje ljepotice u sred grada najbolje govore u kakvom se ona stanju sada nalazi.
Da li će se neko u gradu sjetiti i preduzeti nešto da se prestane uništavanje preostalog dijela Robne kuće, ostaje da se vidi, ali kada je Mostar u pitanju, bilo bi veliko iznenađenje da se tako nešto i dogodi.
(NovaSloboda.ba)

Ljepota pogleda odozgo







Pogledi odozgo, pomoću drona, helikoptera ili balona, koje koriste fotografi iz ruske fotogrupe AirPano, pokazuju svijet onakvim kakav je, sa strane na koju je nemoguće drugačija doći.
Zona opasnosti
Iako, skoro 2300 metara visoki vulkan Bromo, na indonezijskom ostrvu Java, povremeno ponovo izbija, zadnji put je to bilo 2016. godine, turisti do njegovog vrha mogu  doći provizorno napravljenim stepeništem,
Mjesto čežnje
Zapadno od Nove Gvineje, u Indopacifičkom okeanu, leži arhipelag Raja Ampat, prekriven džunglom, prema pisanju jednog reklamnog prospekta, u stvari je „posljednji raj na zemlji“.
Vodeni svjetovi
Kao da je okolina građena za potrebe naučno-fantastične serije „Igra prijestolja“. Svjetionik Aniva na ostrvu Sachalin, sjeverno od Japana, zadržava talase i orkane pristigle sa Pacifika.
Priroda boje i vode
Jezera i višestepeni vodopadi u sred veličanstvenog šarenila boja, tipični za Nacionalni park Jiuzhaigou, u kineskoj provinciji Sichuan, proglašeni su svjetskom baštinom 1992. godine.
Područje Žutog zmaja
Mekani slojevi krečnjačkih naslaga u kineskoj provinciji Sichuan, formirale su kilometrima duge jezerske terase. Mjesto se zove Huanglong, u prevodu: Žuti zmaj.
Svijet boja
Grad Fes u Maroku je poznat po njegovim zanatskim kvartovima, i više puta je istican po ljepoti boja.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Freitag, 27. Oktober 2017

Na kafi...


-Moj prvi put je bio sa 18.
-A moj prvi put je bio samo sa jednim.
(spagos)

Stepenice u nebo


Više od 2000 godina zemljoradnici iz jugoistočne Azije pretvaraju planinske brijegove u terase, kako bi omogućili sadnju riže. U tu svrhu, ovako izgrađene terase, tokom sezone kiša napune vodom, a nakon toga, čitave velike familje naporno rade kako bi na površinama pod vodom zasadili bijjke riže. Kasnije se sa ovih površina odstranjuje korovi i razne vrste štetočina, a sve to se najčešće obavlja samo ručnim radom.
Izgradnja terasa je vrlo naporan i intenzivan posao, štiti tlo, a omogućava i biodiverzitet, tako da poljoprivrednici u ovim bazenima, paralelno uzgajaju ribu i rakove.
Dok riža raste, vremenom se smanjuje i nivo vode u pojedinim terasama, tako da se na kraju berba obavlja na suhom tlu.
Zahvaljujući novim brzorastućim sortama, mnogi poljprivrednici uspijevaju da obave i po tri žetve godišnje.
(izvor:geo)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Donnerstag, 26. Oktober 2017

Sa 2. Festivala antifašističkog filma u Mostaru

"Sofi Šol"

Trećeg dana 2. Festivala antifašističkog filma, koji se odvija u kući Gojka Vukovića, a u organizaciji Udruženja antifašista i boraca NOR – a na programu je bio njemački film iz 2005. godine “Sofi Šol” reditelja Marca Rothemunda.
Ko je Sofi Šol?
Mlada heroina koja je rekla “ne” Hitleru
“Kako možemo očekivati da pravednost prevagne, kada jedva da ima nekoga ko bi ponudio sebe individualno za pravednu stvar? Kako lijep, sunčan dan, a ja moram da odem”. Ovo su bile posljednje riječi mlade Njemice Sofi Šol, koju je Hitler pogubio februara 1943. godine, zbog širenja antinacističke propagande.
Sofi je imala samo 21 godinu kad su je zajedno sa bratom Hansom Šolom (24) uhvatili u dijeljenju antiratnih letaka na Univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu. Na njima je pisalo o propasti njemačkih trupa u Rusiji i porazu kod Staljingrada, koji se desio mjesec dana ranije. U trenutku kad Adolf Hitler bez milosti kosi sve protivnike režima, smrt zbog izdaje bila je neminovna presuda za dvoje mladih Njemaca.
Šolovi su, sa još nekoliko kolega, bili članovi pokreta otpora “Bjela ruža“. Prilikom ispitivanja, oficiri Gestapoa su mladoj Sofi ponudili nagodbu: da za dijeljenje letaka i sve antirežimske aktivnosti okrivi brata i ostale članove pokreta, a da joj zauzvrat život bude pošteđen. Nije pristala. Osuđeni su za izdaju sa još nekoliko kolega i saboraca i istog dana, 22. februara 1943. godine životi su im okončani na jednoj od 20 giljotina, koje je Hitler naručio specijalno za izdajnike.
Svojim posljednjim riječima, koje na najjednostavniji, a istovremeno i najsnažniji način ilustruju veličinu njene žrtve, Sofi Šol se u istoriju upisala kao heroina. Za posljednjih 70 godina po njoj su u Njemačkoj nazvane hiljade ulica i trgova, a slika djevojčurka sa cvijetom na reveru postala je simbol hrabrosti i otpora.
Giljotina na kojoj su Šol i njeni saborci stradali, decenijama je bila zaključana u podrumu Bavarskog nacionalnog muzeja u Minhenu. Tek nedavno je nađena, a ovo otkriće pokrenulo je bujicu žučnih rasprava u Njemačkoj: Da li bi ovo smrtonosno oružje trebalo da bude u centru izložbenog prostora posvećenog Drugom svijetskom ratu?
Hildegard Kronaviter, osnivač Fondacije Bijela ruža smatra da bi ozloglašena giljotina morala da bude glavni izložbeni komad, i da bi se na taj način odala pošta stradalima i pokretu otpora.
“Ovakav artefatkt ne možete zaključati i praviti se da ne postoji. On treba da bude predstavljen javnosti u svom istorijskom kontekstu”, objasnio je Kronaviter.
S njim se, međutim, ne slaže i Franc Jozef Miler (89), poslednji živi član “Bijele ruže“.
“Nasilna smrt Sofi i Hansa ne smije biti ničija zabava. Sjećanje na njih i njihovu žrtvu ne ostavlja me ni na tren. To nije stvar za izložbu”, kaže on.

"Tvrđava Brest"

Četvrtog dana 2. Festivala antifašističkog filma na repertoaru je bjeloruski film iz 2010. godine “Tvrđava Brest” reditelja Aleksandra Kotta. Film je to o događaju koji je poznat u javnosti kao Sovjetski Alamo.
O čemu se radi?
Decenijama je “Besmertny garnizon” glasio kao ponajbolji film o opsadi Bresta tokom Drugoga svjetskog rata. Tek prije nekoliko godina, tu je reputaciju promijenio Aleksandar Kott
Mirno subotnje poslijepodne. U velikom dvorištu unutar vojarne vojnici plešu, pričaju i bezbrižno se zabavljaju sa svojim porodicama, dok nervozni oficiri u sparnim uredima raspravljaju o nesigurnoj budućnosti i izvjesnom ratu. Na prvi pogled, idiličan prikaz lijenog ljetnog vikenda u pograničnom utvrđenjuj. Ako se zanemare dvije bitne odrednice – vrijeme i lokacija. Vrijeme u kome se uvodna scena odvija je subota, 21. juna 1941. godine, a mjesto zbivanja je utvrđenje Brest, smješteno na granici Njemačke i Sovjetskog Saveza. Niti 12 sati kasnije, podnevnu idilu zamijeniće nedeljno jutro i početak Operacije “Barbarossa”.
Brzina kojom su Nijemci u početnim mjesecima razbili sovjetske jedinice dala je naslutiti da će izvojevati brzu pobjedu. U gotovo sumanutu napredovanju, iza sebe su ostavili tek nekolicinu “džepova”, na koje su vezali dio snaga. Jedan takav “džep” bila je tvrđava Brest, čija je posada u ranim jutarnjim satima 22. juna 1941. godine podnijela snažan vazdušni i pješački napad Wehrmachta. Uprkos činjenici da su bili brojčano inferiorniji i da se cjelokupna odbrana raspala na nekoliko međusobno slabo povezanih lokacija, unutar tvrđave 9.000 vojnika odolijevalo je sljedećih sedam dana, kada je veći dio preživjelih kapitulirao. Sporadični otpor trajao je nešto duže, gotovo do kraja juna, jer su se malobrojni ostaci vojnika skrivali u podzemnom sistemu i povremen napadali Nijemce. Tek u avgustu, neposredno prije posjete Hitlera i Mussolinija, tvrđava je u potpunosti “očišćena”. Fanatična borbenost branilaca prepoznata je pa su decenijama kasnije zaslužni pojedinci mahom posthumno nagrađivani najvišim odlikovanjima SSSR-a, a samoj je tvrđavi 1965. godine dodijeljen status Grada heroja SSSR-a.
Na toj je dramaturškoj podlozi, ruski režiser Aleksandar Kott snimio svoj treći igrani film, “Brestskaya krepost” (“Tvrđava Brest”, 2010.), o zbivanjima unutar zidina tvrđave tih junskih sedam dana. Radnja se prati kroz perspektivu naratora, trubača Saše Akimova (lik je inspirisan stvarnim kadetom Petrom Kljipom), koji za vrijeme opsade, kao kurir, povezuje tačke otpora unutar tvrđave Brest i ujedno je svojevrsna dramaturška poveznica među tri stvarna komandanta odbrane – političkog komesara Yefima Fomina, poručnika Andreja Kiževatova i Pjotra Gavrilova.
Projekcija je u kući Gojka Vukovića sa početkom u 20 sati.
(NovaSloboda.ba)

Trenutak za vječnost


Verena Friedrich je dobila festivalsku nagradu za instalaciju Mjehur od sapunice.
Mjehur od sapunice nije ni predviđen za neki dugi život. Čak i jednodnevni leptirići se pored jednog ovakvog mjehura mogu osjećati metuzalemima. Međutim, sve je ovo je samo pitanje relativnih odnosa. Zar i čovječiji život nije trenutak u odnosu na starost Zemljine kugle. U vrijeme baroka mjehurić od sapunice je stoga bio znak ljepote i prolaznosti.
Umjetnica Verena Friedrich  se pozabavila ovim motivom, pa je izgradila jednu zatvorenu aparaturu, u kojoj se biosfera mjehura sapunice može mjeriti sa principom vječnosti. Njena instalacija se zove „The Long Now“, dakle „Jedno dugo sada“ i pretvara stari Vanitas simbol u sadašnjost. U stvari, Verenini mjehuri sapunice zadržavaju se samo nekoliko minuta, ali i u  maloj vječnosti se čini da vrijeme stoji. Čovjek ostaje zapanjen, čak i ako zna, da se tajna ovako produženog života ne zasniva na nekoj poboljšanoj recepturi sapunice.
Aurorica „The Long Now“ je upravo dobila glavnu nagradu na festivalu „Transitio MX u Mexicu,
(izvor:ksta)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Mittwoch, 25. Oktober 2017

Sitan znamen: Ploča iznad trgovine braće Mrav



Još jedna ploča od prije Prvog svjetskog rata je sačuvana. To je ploča s oznakom Trgovine braće Mrav – Jevtana i Simata, registrovana daleke 1860. godine.
Njihova trgovina se nalazila na kraju ulice Mala Tepa i na samom početku Kujundžiluka.
Ploča je pisana ćirilicom i na italijanski.
Inače, ta radnja je predmetom mostarske izreke „Dronja protjerala zeca kroz mrava“. Naime, za vrijeme jedne velike poplave, kad je Suhodolinom nabujali potok Dronja nosio sve što joj se našlo na putu, od kamenja, granja, stabala, nadgrobnih ploča pa čak i leševa, iz radnje vlasnika Zeca (koja se nalazila uznad Kulluka) odnijela je čeličnu kasu, koja je proletjela kroz Mravovu magazu i uništila je.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)