Knjiga o četiri Mostara

Libanon na Neretvi” knjiga Dragana Markovine o četiri Mostara

Dragan Markovina u svojoj knjizi “Libanon na Neretvi” govori o četiri Mostara, o četiri mostarske zajednice, u pokušaju da pronađe odgovor na pitanje šta im je zajedničko, kako bi se na tim temeljima pokušao izgraditi neki novi Mostar.

Istaknuto je to na promociji spomenute knjige, održanoj u mostarskom hotelu Bristol.

“Htio sam napisati priču o četiri zajednice, tri nacionalne zajednice i četvrtoj zajednici”, jugoslovenskoj, o tome što jedan drugoj zamjeraju, a ne vide da su jedna drugoj napravile”, kazao je autor knjige.

Prema njegovim riječima, knjiga je nastala s namjerom da se podvuče crta i da se otvori iskren i otvoren razgovor između svih posvađanih strana:

“Cilj mi je da kažemo: ok, možemo se ne podnositi, ali jednostavno moramo živjeti zajedno u ovom gradu. Haj’mo naći neki minimalni konsenzus da se pokuša ići dalje. To je neki cilj knjige, iako sam vrlo skeptičan hoćemo li u tome uspjeti. Ako dvoje ljudi nakon čitanja moje knjige promijeni mišljenje, smatraću to uspjehom.”, rekao je autor.

Markovina je prokomentarisao i političko stanje u gradu i nedavnu presudu Suda u Strasbourgu, kazavši kako će Mostar, po svemu sudeći, na silu dobiti izbore sljedeće godine, ali je pitanje šta nakon tih izbora.

“Što se tiče izbora, bilo bi pošteno da se napravi neki treći, građanski, liberalno-lijevi, kako god ga nazvali, politički blok, koji neće biti samo politički i koji će probrati i animirati sve one ljude koji ne izlaze na izbore. Na neki način, treba dovući sve ljude koji su emigrirali iz Mostara i koji imaju neki ovdašnji dokumenat, bilo da su to ljudi koji žive u Norveškoj, Švedskoj ili Beogradu. Treba vidjeti šta Mostarci zaista žele od ovoga grada, ako žele nacionalizam – žele ga. Šta ćemo…”, zaključio je.

Jedan od predstavljača knjige prof. dr. Drago Bojić istakao je kako Markovina u svojoj knjizi s nostalgijom piše o Mostaru koga više nema, ali pri tome uvažava sjećanja drugih ljudi, drugih kolektiviteta, s namjerom da se na svemu tome gradi drukčiji grad.

“Ono što je Dragan Markovina u knjizi dobro uradio, on ne mistificira prošla vremena, ne upada u patetiku, ali, takođe, iznosi činjenice i na taj se način bori protiv falsifikovanja istorije, s čime imamo konstantno problema na ovim prostorima, jer vladajuće elite o tom prošlom vremenu govore u negativnom kontekstu, služe se pri tome različitim mehanizmima i strategijama kako bi to vrijeme prikazali kao mračno vrijeme u kome su pogotovo kolektivna prava bila poništena. Međutim, to nije istina ili barem nije cijela istina”, kazao je Bojić.

Markovina u svojoj knjizi možda otvara više tema nego što daje odgovora, ali i takve su nam knjige potrebne, dodao je.

“On govori i o jugoslovenskom Mostaru, i o bošnjačkom Mostaru, i o hrvatskom Mostaru, i o srpskom Mostaru. Kultura sjećanja mora uvijek biti u pluralu. Ako želimo graditi neku budućnost, onda to mora biti konstruktivno, moramo uvažiti sjećanja druge strane. Možda je to sada u našim društvima i najvažnije, jer se svako zabavio svojim vlastitim sjećanjima i svojom vlastitom žrtvom. Praktično u svim kolektivitetima imamo kult žrtve, kult stradanja i pri tome ljudi ne vide da se to isto događalo i drugoj strani, izgube pogled i oči za tuđu patnju”, ustvrdio je Bojić.

U okviru promocije knjige “Libanon na Neretvi”, prikazan je i dokumentarni filma Dine Mustafića “I bi svjetlost”, koji govori o ratnim događanjima u Mostaru 1993. godine.

(Fena)

(NovaSloboda.ba)

Smrtonosna suša

Ogromna operacija Ark Noah, osmišljena je za spašavanje divljih životinja u Zimbabveu.

Stotine nilskih konja zaglavilo se u sasušenom blatu gotovo praznih vodotokova, u regiji oko jezera Ngamisee. Kao i brojna druga stada stoke, ove životinje postaju lak plijen drugim divljim životinjama Više od 200 slonova već su postali žrtve suše.

Delta Okovango presušuje - nekada je ona bila dom hiljadama slonova, nilskih konja i krokodila

Nilski konj sa slike, zaglavljen je u teški mulj, ali je još uvijek živ. Nema načina da ga se spasi, ili da mu se pomogne. Nekad ogromni vodopadi u nacionalnom parku Hwange u Zimbabveu smanjili su se na lokvice i sasušili u mulju. Više od 200 slonova je uginulo od žeđi. Kiše ni na vidiku ...

Vlada želi da iz Nacionalnog parka preseli 600 slonova i 2000 impala, 40 žirafa, desetine lavova.

Klimatske promjene postaju sve vidljivije u južnoj Africi. Posljedice su za ljude kao i za životinje pogubne. Zimbabve reaguje jednim od najvećih akcija preseljenja divljih životinja u svojoj istoriji.

Već više od 200 slonova postali su žrtve smrtonosne suše u afričkoj državi. Smatra se da je jedna od najgorih suša zadnjih godina u čitavom regionu, kao i u drugim zemljama, kao što su Zambija, Bocvana, Angola ili Namibija.

Za neke slonove Zimbabve ima jedno brzo rješenje: Akciju, koja je procijenjena na nešto manje od tri miliona eura, podržavaju i finansiraju razne organizacije za zaštitu prirode i okoliša, objavila je uprava parka, bez detaljnijih navoda.

"Delta Okovango, u kojoj žive hiljade slonova, nilskih konja i krokodila, presušuje", objašnjava Felix Monggae iz Ministarstva turizma. Pored toga, propala je nada za dotokom voda iz angolanskih pritoka. Započela je trka divljih životinja za ionako malim zalihama hrane.

Posljedica: Sve više divljih životinja u potrazi za hranom upadaju u naselja sa ljudima.

(express)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Iz istorije: 29. novembar, Dan republike koje više nema

Današnji datum, 29. novembar obilježavao se u bivšoj državi kao Dan Republike, čime se podsjećalo na Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je održano u Jajcu. Drugom zasjedanju AVNOJ-a prisustvovalo je ukupno142 delegata, u Domu Kulture u Jajcu. Rad delegata počeo je himnom Hej Sloveni, u izvođenju pozorišnog hora narodnog oslobođenja oko 19.20, a završio je u 5 pet sati ujutru.

Predsjednik AVNOJ-a, izabran na prethodnom zasedanju u Bihaću 1942., dr. Ivan Ribar je otvorio zasedanje svojim uvodnim referatom "O radu AVNOJ-a između dva zasedanja".

Na zasjedanju su donesene odluke ustavnog karaktera, izgrađeni su vrhovni državni organi nove Jugoslavije, a 29. novembar je zapisan kao datum stvaranja nove države.

Formiran je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, država više nije bila kraljevina, kralju Petru II Karađorđeviću i vladi u izbeglištvu je zabranjen povratak u zemlju, koja će po završetku rata, 1945.godine postati FNRJ, Federativna narodna republika Jugoslavija, federacija šest ravnopravnih republika. Funkcija predsjednika “prve vlade” nove Jugoslavije povjerena je Titu.

Osnovan je i TANJUG, telegrafska agencija nove Jugoslavije, koja je u svijet slala vijesti o antifašističkoj borbi

Na dvogodišnjicu zasijedanja u Jajcu, 29. novembra 1945, dotadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija preimenovana je u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, što znači da je monarhija i formalno oborena, a 31. januara 1946. proglašen je prvi Ustav FNRJ.

Poslije završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar proslavljan je kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.

Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima, proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, počasne plotune, a 1964. godine ustanovljena je i nagrada AVNOJ-a.

Na Drugom zasjedanju AVNOJa slikar Đorđe Andrejević Kun je oblikovao grb nove države, koji je predstavljen sa pet baklji, okruženih žitom, i koje gore zajedničkim plamenom (simbolizuje pet naroda: Srbe, Hrvate, Slovence, Makedonce i Crnogorce). Dvije decenije kasnije dodata je i šesta baklja, koja predstavlja Muslimane-Bošnjake.

Dan Republike slavio se od 1945. godine i bio je jedan od najvećih praznika SFRJ, Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Praznovalo se dva dana, 29. i 30. novembra,

Sa raspadom SFRJ, prestalo se sa obilježavanjem Dana Republike u svim republikama nekadašnje zajedničke države osim u Srbiji. Dan Republike ostao je zvanični praznik u Saveznoj Republici Jugoslaviji sve do 14. novembra 2002. godine, kada je ukinut.

Ono što pamte starije generacije za vrijeme ovog praznika bili su neradni dani, polaganje zakletve, plave kape i crvene marame, bogatu trpezu i razne svečanosti. Dok je za neke 29. novembar dan kada je formirana najprosperiternija država koja je postojala na ovim prostorima, neki ga smatraju pobjedom totalitarizma i autoritarizma.

(spagos)

Spektakularna igra svjetla

Polje visokog napona, nevjerovatne snage, izbilo je u olujnoj noći kasnog oktobra iznad Kanarskih ostrva. Više od 2000 munja osvijetlilo je nebo, ali ne sve u istom trenutku, kao što to možda sugeriše fotografija u prilogu.

Ovo je fotomontaža od 200 pojedinačnih slika, snimljenih u blizini vulkana Teide na Tenerifima. Spektakularna igra svjetla.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Priča o legendarnoj rock pjevačici

Od „The Best“, "Najbolji" do „What's Love Got To Do With It", "Šta ljubav treba učiniti": rock pjevačica Tina Turner je svojim izvanrednim glasom i nezaboravnim hitovima došla do svjetskog uspjeha. Njen 80 rođendan, bio je povod za kratki pogled kroz njen život i karijeru.

Da će Tina Turner, rođena Anna Mae Bullock, jednom osvojiti međunarodni muzički svijet, pjevačica u svojoj mladosti vjerovatno nikada nije ni sanjala. Njen jedinstveni glas prvi put se čuo u crkvenom zboru, u zajednici u Tennesseeju, gdje je odrasla.

Nakon razvoda roditelja i završetka srednje škole, Tina Turner se seli u St. Louis. Tamo je želila postati medicinska sestra, prije nego što je sa 18 godina upoznala Ike Turnera. Ovaj muzičar je zauvjek promjenio njen život.

Tina Turner je u početku bila samo Ikeova pjevačica u backgroundu. Ali ubrzo su se na pozornici pojavili zajedno kao Ike i Tina Turner, a također i privatno, njih dvoje postaju par. Upravo joj je on dao umjetničko ime Tina.

1960. godine rodio joj se sin Ronnie, a dvije godine kasnije Ike i Tina dolaze pred oltar. Profesionalno, stvari postaju sve bolje: pjesme poput "River Deep Mountain High" i "Proud Mary" postaju svjetski hitovi. Ali, uspeh donosi i svoje nedostatke ...

Ike se bori s problemima droge. Tina je 1976. godine podnijela zahtjev za razvod, poslije višegodišnjeg maltretiranja i nevjerstva. Uz to se odriče svih prava na zajedničke pjesme, bilo joj važno samo da sačuva umjetničko ime.

Na njenu karijeru privatna drama nije mnogo uticala. Uspješno se posvetila solo karijeri i izdaje albume „Rough”, "Grubo" (1978) i "Love Explosion" (1979). Svjetske zvijezde kao što su David Bowie i Rod Stewart posvećuju joj pažnju.

Tina Turner je 1983. godine snimila hit sa naslovom „Let's Stay Together”, "Ostajmo zajedno". Godinu dana kasnije, dolazi album „Private Dancer“, a pjesma sa tog albuma pod naslovom „What Love Got To Do With It“ još uvjek se smatra višegodišnjim favoritom. U SAD ova pjesma doslazi na prvo mjesto na top listama.

Zahvaljujući njenom glasu, naslovi poput „We Don't Need Another Hero”, "Ne treba nam drugi heroj" (1985), "The Best" (1989) ili Bondova pjesma "Goldeneye" (1995) ostaju nezaboravni, a svi postaju internacionalni hitovi. Do danas je prodala više od 100 miliona ploča.

Tina Turner konačno pronalazi sreću i u svojoj ljubavi: 1985. godine upoznaje 16 godina mlađeg muzičkog menadžera Ervina Bacha iz Njemačke – i duže prijateljstvo, se konačno pretvara u ljubav. Nakon otprilike 30 godina veze, njih dvoje u julu 2013. godine sele u Švajcarsku, gdje sklapaju brak, u kojem i danas žive. Turner uzima i švicarsko državljanstvo.

U julu 2018. godine Tinu Turner je zadesio udarac sudbine: Njen najstariji sin Raymond Craig Hill (1958-2018), kojeg je rodila u njenoj tadašnjoj vezi sa saksofonistom Raymondom Hillom, počinjava samoubistvo. "Moj najtužniji trenutak kao majka", oplakivala je javno na Instagramu.

Koncertom u Sheffieldu, Tina Turner je 5. maja 2009. godine, u dobi od 69 godina, završila svoju scensku karijeru. Za razliku od mnogih svojih muzičkih kolega, ona se iz penzije ne vraća na scenu. Sa svojim pjesmama, ona njenoj vjernoj publici stoji u sjećanju, onakva kakva je bila.

(web)

(spagos)

Jednostavno najbolja

Tina Turner (80) vjerovatno nikad nije mogla ni pomisliti da može tako zračiti pored svog bivšeg supruga.

Ne tako davno, govorila je o premlaćivanju i zlostavljanju u braku sa Ikeom Turnerom.

A sada, mjuzikl Tine Turner je premijerno prikazan na najpoznatijoj svjetskoj pozornici - na njujorškom Broadwayu.

Pjevačica se nije ustručavala da se pojavi kao gost na pozornici, tokom završnog aplauza.

Zajedno sa Adrienne Warren (desno), koja glumi nju, i Daniel Wattsom u ulozi njenog muža Ikea. Tom prilikom Tina je rekla: „Ovaj mjuzikl je poput otrova, koji se pretvorio u medicinu koja liječi. Nikad nisam bila toliko sretna, kao sada."

I kako kažu, i pored toga što je tek napunila 80, ona je jednostavno „Simply the Best“.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Show može početi!

Otvoriti vrata, glavu izvući vani, i pogledati okolo.

Ni kamila se ne nalazi baš svakog dana u New Yorku.

Ali, ova životinja ima i veliki nastup. U Radio City Music Hall, čuvenoj koncertnoj dvorani na Midtown Manhattanu, ovih dana je kao u zoološkom vrtu: tri deve, dvije ovce i jedan magarac, spremaju se da ukrase spektakularni božićni show, koji se tamo održava svake godine

Izvodi se tokom novembra i decembra. Jedan pravi klasik!

Sa plesačicama Rockettes, Santa Clausom - i životinjama koje prate scenu Kristovog rođenja. Zavjesa se može podići!

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe: Opet jedna varalica krojač, 1906.

U časopisu Musavat broj 6. iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst

“Opet jedna varalica. Nedavno je u Mostar dolazio nekakav putnik koji se izdavao za odlična krojača te nudio svijet novim haljinama uz vrlo jeftinu cijenu. Nekolicina njih dali su se zavesti lijepim riječima te su pustili da im taj krojač uzme mjeru, naručili su haljine i unaprijed dali za nešto kapare. Naravno da odijela nijesu dobili. Sad se tek kaju i uzdišu za ludo bačenim novcima. Mi i opet opominjemo naše prijatelje da se čuvaju ovakih varalica, a upozorujemo vlasti da malo bolje pripaze na ove putnike".

Mostar je dolazak Austrougarske dočekao manjkom svih važnijih zanimanja – od liječnika, odvjetnika pa do svih vrsta zanatlija (osim starih tradicionalno turskih). Navalu ordiniranja po privatnim sobama i u jedinom hotelu Neretvi započeli su liječnici. Hotel Neretva ne bijaše magnet samo za liječnike, nego i za brojnu ostalu gostujuću gospodu. Bilo je tu zubara, mađioničara, kinooperatera, svjetskih varalica pa i krojača-prevaranata.

Tako godine 1924. bilježimo pojavu izvjesne gospođe Funk koja je u tom hotelu otvorila školu modernih plesova. U oglasu je navodila da se u njenoj putujućoj školi mogu naučiti „moderni plesovi java, bluz, tango, boston, šimi i step“.

Između ostalih održavahu se izložbe zadnjih čuda tehnike, pa je tako prikazana izložba uvećanih fotografija, izložba trodimenzionalnih slika i mnoge druge. Jedne se godine na Musali pojavio i „željezni čovjek“ – mehanička naprava u naravnoj veličini čovjeka koja je hodala, mahala rukama, okretala glavu, pušila i izvodila sto čuda, te je bila prava atrakcija za Mostarce.

Gostovao je i jedan izlagač koji najviše privuče muški svijet. Naime, izlagao je pornografske slike, a mušterije je privlačio uz oglas objavljen u lokalnim novinama: „Također imadem automatične posebne kabinete za gledati i to samo za odrasle“.

Sredinom 1892. g., kad je otvoren hotel Neretva, kao gost hotela došao je neki Hinko Bradl. Mostarci su ga znali jo otprije jer je dolazio donoseći uvijek sa sobom poneko „čudo tehnike“. Ovog puta je predstavio stroj u kojega su posjetitelji ubacivali bijeli list papira kupljen za novčić, a iz stroja bi nasumično ispadao pokatkad bijeli papir, a pokatkad i prava novčanica. Prava razonoda za građane i dobra zarada za Hinka.

Fotografija: hotel Neretva, 1939. godine

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Izložbe: Nesvakidašnje fotografije

Škot Albert Watson (77) osmislio je reklamne kampanje za Pradu, Chanel i Levi's, fotografirajući više od 100 naslovnica za Vogue, kao i 40 za Rolling Stone. Superzvijezda fotografije, koja je pred kamerama imala baš sve, što je bitno u svijetu šoubiznisa: manekenke Kate Moss i Gigi Hadid, glumice Nicole Kidman i Catherine Deneuve, pjevači Michael Jackson, Mick Jagger, David Bowie. I naravno, Alfreda Hičkoka. Po fotografiji strašnog ujaka sa guskom u ruci, Watson je iznenada postao poznat 1973. godine. Skoro pet decenija kasnije, Watson se plaši kad posjeti Instagram, platformu za fotografije. "To je za mene nadrealno", kaže on. Za jednu od njegovih dobrih fotografija možda bi danas na Instagramu mogao dobiti najviše hiljadu lajkova. "A ako bih objavio snimku otvorenja izložbe u Moskvi, dobio bih oko šest hiljada."

Watsonova sljedeća vernissage održaće se u berlinskoj galeriji Camera Work, od 23. novembra do 18. januara iduće godine.

"Zamislite samo, da je Van Gogh na Instagramu objavio svoje čuvene suncokrete, tamo bi ih pogledalo oko 50 ljudi", žalio se fotograf. "Ali istovremeno, pedeset hiljada ljudi pogleda i komentiriše, kako neka poznata osoba u Parizu pije kafu. Kvaliteta više nije bitna“.

Uprkos kulturnom pesimizmu: Watson nastavlja dalje. „Neki ljudi postaju ovisnici o nečemu“, kaže, „Ja sam ovisnik fotografije“.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Acqua alta

Za Mlečane, što je stari naziv za stanovnike Venecije, acqua alta, velika voda u novembru je rutinska stvar.

Sa nedavnih 1,87 metara iznad nultog nivoa mora, takvu visinu plima nije dostigla već više od 50 godina. Voda je preplavila Trg svetog Marka i prodrla u zgrade, kao na slici u prilogu, u hotel Gritti Palace. Venecija je sada oko 20 centimetara niža nego prije stotinu godina; porast nivoa mora i širenje luke dodatno povećavaju rizike od poplava.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Jedna odlična adresa u Sarajevu/ Eine sehr gute Adresse in Sarajevo: Shelter Pub

Strossmayerova 3, Sarajevo 71000, Bosnien und Herzegowina

Tel,: +387 33 209-660

Shelter Pub: Bar, Café, Pub, Weinbars & Weinstuben, Gastropub

Iz preporuka/ Empfehlungen:

Sehr empfehlenswert!

Sehr freundliches Personal, gute Live-Musik, gutes Bier - was will man mehr. Man merkt, dass die Barkeeper Freude an ihrer Bar und an den Gästen aus aller Welt haben. Ich kann die Bar nur empfehlen. Wir sind während unserem verlängerten Wochenend-Trip gleich mehrmals in dieser Bar eingekehrt. Immer perfekt gewesen.

Toplo preporučujemo!

Vrlo ljubazno osoblje, dobra muzika uživo, dobro pivo - što biste još mogli tražiti. Može se reći da barmeni uživaju u svom baru i gostima iz cijelog svijeta. Mogu vam preporučiti bar. Nekoliko puta smo odlazili u ovaj bar tokom našeg produženog izleta za vikend. Uvjek savršeno.

So viel Spaß!

Jedes Mal, wenn ich diesen Ort besuche, macht es einfach so viel Spaß! Der Service ist super professionell, nett und einladend! Meistens gibt es Live-Konzerte von Kurven, die immer eine tolle Sache zu sehen ist. .

Gianna

Einer der besten Orte, die wir in Sarajevo besucht haben! Tolles Essen, toller Service! Perfekte Live-Musik und herzliche Atmosphäre! Wir werden wiederkommen, wenn wir wieder nach Sarajevo kommen!
Schöner Ort!
Empfohlen!

Toliko zabave!

Svaki put kada posjetim ovo mjesto, tu je jednostavno vrlo zabavno! Usluga je super profesionalna, lijepa i ljubazna! Uglavnom, održavaju se koncerti uživo, što je uvek odlična stvar za vidjeti.

Gianna

Jedno od najboljih mjesta koje smo posjetili u Sarajevu! Odlična hrana, sjajna usluga! Savršena muzika uživo i topla atmosfera! Dočićemo ponoco, čim se vratimo u Sarajevo!

Lijepo mjesto!

Preporučuje se!

Hören Sie auf, was Sie tun, und gehen Sie in diese Bar

Kam zum ersten Mal mit meinem Freund nach Sarajevo und wir fanden dieses Hotel, es war spät geöffnet und in der Nähe von allem. Wir wurden von der großartigen Bierkarte und der Live-Musik angezogen. Wir blieben und kamen am nächsten Abend wegen der unglaublichen Gastfreundschaft, Atmosphäre, gutem Essen und tollen Menschen zurück. Auch das Talent aller auf der Bühne war im wahrsten Sinne des Wortes umwerfend. Zwischen der offenen Mikronacht und der Nacht mit traditioneller bosnischer Musik ist dieser Ort der Ort, an dem Sie Kultur, Bier, Musik, hausgemachte Rajika, leckeres Essen und die Gesellschaft einiger der nettesten Leute der Umgebung genießen möchten. Ich werde auf jeden Fall wiederkommen, wenn ich das nächste Mal in Sarajevo bin! Hvala!

Zavšiite ono što radite i krenite u ovaj bar

Kad sam prvi put došao u Sarajeva sa svojim prijateljem i našli smo ovaj hotel, otvoren je do kasno i blizu svega. Privukli su nas odličan meni, pivo i uživa muzika. Ostali smo i vratili se sljedeće večeri zbog nevjerovatne gostoljubivosti, atmosfere, dobre hrane i sjajnih ljudi. Talenat svih na pozornici bio je bukvalno zapanjujući. Između otvorene mikro noći i noći tradicionalne bosanske muzike, ovo je mjesto na kojem želite uživati u kulturi, pivu, muzici, domaćoj rajiki, ukusnoj hrani i društvu najljepših ljudi na ovom području. Definitivno ću doći opet, čim sljedeći put dođem u Sarajevo! Hvala!

10 von 10

Tolles Ambiente, tolle Live-Musik, die Barkeeper sind sehr freundlich und nett! Schlagen Sie auf jeden Fall vor, hierher zu kommen, um ein Bier zu trinken und gute Gespräche mit engen Freunden zu führen

10 od 10

Sjajna atmosfera, odlična muzika uživo, barmeni su vrlo ljubazni i simpatični! Svakako dođite ovdje na pivo i dobar razgovor s bliskim prijateljima

Jedna odlična adresa u Sarajevu, preporučljiva svakome, dobra atmosfera sa puno zabave, nevjerovatna gostoljubivost, dobra hrana, odličan izbor pića i povrh svega sjajni ljudi.

link: https://www.tripadvisor.de/Restaurant_Review-g294450-d18846116-Reviews-Shelter_Pub-Sarajevo_Sarajevo_Canton_Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina.html

Smail Špago

Starim gradom, uz Aleksu i Eminu

Iznova zamirsala sva ljepota nekadašnjeg Mostara

Iako je danas oblačno vrijeme, starim gradom danas je iznova zamirisala sva ljepota nekadašnjeg Mostara, kada se nismo dijelili ni po vjeri i naciji, kad smo svi bili raja, zaljubljeni u Neretvu, sunce i behar.

Tu vedrinu i sjaj prijeratnog Mostara danas su donijeli svojom mladalačkom ljepotom glumci Nina Popović i Ivan Skoko, koji su “oživjeli” Aleksu i Eminu kroz projekat “Sunčana strana Federacije BiH”, koji se realizuje u saradnji agencija PRimera iz Mostara i Obala Art Centar iz Sarajeva, a sufinansira ga Federalno ministarstvo okoline i turizma.

Brojni strani i domaći turisti, od početka Onešćukove ulice pa sve do početka Kujundžiluka, nisu krili iznenađenost i oduševljenje što im se ukazala prilika da se slikaju sa pjesnikom i njegovom velikom neostvarenom ljubavi.

“Sjajan je osjećaj vidjeti radost na licima gostiju našeg grada. Žele da susret s nama ovjekovječe fotografijama, ali poneki traže i da im objasnimo ko su likovi koje Ivan i ja predstavljamo”, kaže nam Nina.

Radost nije krio ni mladi gluamc Ivan Skoko.

“Neopisiv je osjećaj kad vidiš radost u očima turista. Neki su pomislili da je riječ o vjenčanju, a kad smo im objasnili koga Nina i ja predstavljamo, ponekima su se oči napunile suzama”, govori Ivan.

Kamo sreće da iz ovog projekta pouke mogu izvući političari i da Mostar opet zrači vedrinom u punom sjaju, a ne da u svijetu ostaje poznat kao “grad slučaj”.

(NovaSloboda.ba)