Tajanstveno jezero

 

Farska ostrva u sjevernom Atlantiku zadivljuju svojom ljepotom, kao i na ovom vrlo posebnom mjestu.

Vjerovatno postoji samo jedan narod na svijetu, koga ne uhvati želja za povratkom, kada vidi ovaj krajolik: To je narod Farskih ostrva, koji praktično ispred kućnih vrata ima pogled na ove impozantne litice. Mi ostali međutim: dosađujemo se i uzdišemo! Kad ćemo konačno nazad?

Ali šta je to s vodom iznad i ispod ostrva? Jesu li to dva ostrva naslonjena jedno na drugo?

Ne, čak i ako se tako čini.

Ovaj komad zemlje je toliko poseban, jer se iznad litica nalazi najveće jezero na Farskim ostrvima. Na zapadnoj obali zovu ga Sørvágsvatn , a na istočnoj obali Leitisvatn. Jezero razdvaja dvije opštine, a u jednoj ga zovu tako, a u drugoj onako. Smješteno je na 32 metra nadmorske visine na jugu ostrva Vágar , gdje se nalazi i međunarodni aerodrom ove ostrvske države.

Gledano na ovaj način, čini se da je do ovog područja lako doći.

Ali, od aerodroma do litica, mora se dobro propješačiti.

Pravi izlet za prave ljubitelje prirode!

Farska ostrva: Osamnaest ostrva na sjeveru svijeta

Farska ostrva se nalaze u sjevernom dijelu Atlanskog okeana, između Velike Britanije, Norveške i Islanda. Ova ostrva i Grenland, pripadaju Kraljevini Danskoj.

Od 1948. godine Farska ostrva su autonomna regija Danske, ali imaju široku autonomiju i velike nadležnosti, sa izuzetkom odbrane i inostranih poslova. Odcjepili su se od Norveške 1814. godine.

Prevedeno na naš jezik ime Farska ostrva ima značenje Ovčija ostva.

Od 18 ostrva koji čine ovu zemlju samo jedno (Lítla Dímun) je potpuno nenaseljeno. Najveći i glavni grad Tórshavn broji 17 hiljada stanovnika. Farska ostrva su poznata po svojoj bogatoj fauni.

(viewmag)

(NovaSloboda.ba)

Radnik i Velež podijelili bodove

 

Radnik i Velež remizirali su (0:0) u prvom susretu 20. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Premijer liga BiH, 20. kolo:

Radnik - Velež 0:0

Radnik: Bilobrk, Filipović, Simonović, Vasić, Popara (od 90. Sušić), Milenković, Gogić, Huseinbašić, Karić, Vušurović, Šubert. Trener: Darko Nestorović.

Velež: Kjosevski, Osmić (od 83. Alagić), Zvonić, Radović, Ćosić, Radovac, Hasanović, Vehabović (od 65. Cheshmedjiev), Anđušić (od 63. Brandao), Cvijanović, Georgijević. Trener: Feđa Dudić.

Dosta dobar meč viđen je u Bijeljini i pravo je čudo da je ovaj susret završio bez pogodaka.

Već u prvoj minuti viđena je prva velika šansa. Popara je dobro šutirao, brani Kjosevski.

Velež potom preuzima igru na svoju stranu. Bili su Rođeni mnogo bolji rival na terenu, a prvu veliku šansu gosti propuštaju u 22. minuti kada Anđušić iz dobre pozicije šutira pored gola.

Rođeni su do kraja prvog dijela propustili tri dobre šanse. Radovac prvo u 41. minuti šutira preko gola, a zatim u 44. minuti Bilobrk skida udarce Anđušića i Cvijanovića, pa se na odmor odlazi bez golova.

Radnik odlučnije kreće u drugo poluvrijeme. Mahir Karić u 52. minuti propušta zicer. Njegov udarac brani Kjosevski, da bi tri minute kasnije Huseinbašić šutirao tik pored gola.

Gosti u 57. minuti ostaju sa igračem manje. Dino Hasanović dobija drugi žuti karton i morao je ranije pod tuš.

Domaći su naravno krenuli po pobjedu sa igračem više na terenu. Novu veliku šansu imao je Karić u 66. minuti, no Kjosevski je na mjestu.

Napadi Radnika su se redali. Velež se međutim dobro branio i svi napadi domaćeg tima su bili uzaludni.

Velež se potom malo probudio i u 77. minuti je imao sjajnu šansu. Slaviša Radović fenomenalno šutira sa 25 metara, Bilobrk spašava svoj tim sjajnom odbranom. Tri minute kasnije Georgijević šutira, brani ponovo Bilobrk.

Do kraja susreta promjene rezultata nije bilo. Radnik nije uspio iskoristiti prednost igrača više, Veležovi izleti pred gol protivnika također nisu donijeli opasnost do kraja meča i ovaj duel je završen rezultatom 0:0.

U narednom 21. kolu m:tel Premijer lige BiH Velež će ugostiti FK Borac. Utakmica se igra u petak, 5. marta, sa početkom u 18h.

(sport)

Puna perspektiva - pogled u budućnost

 

Skoro da je za nepovjrovati ono što britanski proizvođač kontaktnih sočiva LGL planira ove godine predstaviti na tržištu. "iLens" se mogu povezati na mobilni telefon. Ima zum od 60 puta, može mjeriti udaljenosti, fotografisati samo namigivanjem, mijenjati boju očiju, a omogućava i gledanje u mraku. Kao i kod Google naočala, zagovornici privatnosti će vjerojatno postaviti ograničenja na široku primjenu ovog proizvoda.

iLens: Kontaktna sočiva, koja izgledaju poput nečega iz naučno-fantastičnog filma trebala bi se pojaviti tokom 2021. godine

Svi koji poznaju naučno-fantastičnu seriju "Black Mirror" sigurno će se sjetiti epizode u kojoj svaki protagonist nosi pametna kontaktna sočiva. To ne samo da je omogućilo ponavljanje proživljenih trenutaka, već je ponudilo i praktične funkcije, poput sofisticirane proširene stvarnosti (AR). Čini se da je ono, što je prije nekoliko godina zvučalo kao neki daleki san o budućnosti, postaje stvarnost već ove godine. Uz iLens na tržištu će se pojaviti i pametna kontaktna sočiva, koja obećavaju nevjerovatne stvari.

Google naočale su već bile samo juče

Sjećate li se još uvijek Google naočala? Pametne naočale internetskog giganta obećavale su mnoge stvari, koje su u velikoj mjeri i ostvarene. Ali iz razloga zaštite podataka, Google naočale se danas uglavnom koriste u kompanijama.

Oni uglavnom koriste praktične AR funkcije. Međutim, sa iLens-om izgleda da na tržište dolazi potpuno novi standard. Zamislite da nosite uređaj kao što su Google naočale, ali ih niko ne može vidjeti. Zvuči kao naučna fantastika, zar ne? Međutim, pametna iLens kontaktna sočiva iz Lenstorea trebale bi to omogućiti do kraja 2021. godine.

Klasična kontaktna sočiva s puno karakteristika

Prvo i najvažnije, iLens se naravno reklamira kao vizuelno pomagalo. Ali ako ste već stavili kontaktna sočiva na oči, zašto ona ne bi imala neke super funkcije? ILens posebno želi zablistati svojim zdravstvenim funkcijama. Ovdje je fokus naravno na samom viđenju, na primjer, kontaktna sočiva mjere koliko je dugo korisnik gledao u ekrane tokom dana.

Da bi zaštitili oči od pretjerane iritacije, sočiva bi to trebala diskretno nagovijestiti. Ovi nagovještaji tada imaju oblik AR. Pored samog vida, možete zamisliti i područja primjene kao što su sport, sigurnost i slično. Pored toga, zahvaljujući AR funkcijama, također bi trebale biti moguće stvari poput mjerenja minimalnih udaljenosti. Ovo takođe čini uređaj zanimljivim za kompanije. Teško da postoje ograničenja za maštu programera.

Hvatanje trenutka

Ono što kod ovoga najviše liči na naučnu fantastiku je trajni zapis svakodnevnog života. Kontaktna sočiva snimaju vidno polje korisnika. Mogu se snimati fotografije i video zapisi. Naravno, iLens bi se želio pouzdati u prigodno rukovanje. Jednostavno namigivanje trebalo bi biti dovoljno za snimanje fotografije i slanje na vlastiti smart telefon.

Isto bi trebalo vrijediti i za videozapise. To bi moglo revolucionirati buduću fotografiju i snimanje. Pri tome bi kontaktna sočiva trebala imati puno performansi. Iznad svega, zum od 60 puta je vrlo impresivan, barem na papiru. To znači da na očima trajno nosite potencijalni dvogled.

Još uvijek san o budućnosti?

ILens zvuči kao izuzetno uzbudljiv proizvod. Ako proizvođač može tek započeti s provedbom svog projekta, ovdje nas ne očekuje ništa drugo do istinska revolucija. Međutim, više je nego upitno hoćemo li i kada ćemo kao „normalni smrtnici“ imati koristi od takve tehnologije. Napokon, kod iLensa postoji mnogo više problema sa zaštitom podataka nego u isto vrijeme kod Google naočala.

Za razliku od Google naočala, kontaktna sočiva se jednostavno ne mogu vidjeti na nosiocu. Stoga bi ova tehnologija za sada mogla biti rezervirana samo za javne pčoslove, kao što su policija, vojska i spasilački timovi. Još uvijek smo znatiželjni može li iLens ispuniti svoja obećanja krajem 2021. godine.

(basic)

(NovaSloboda.ba)

Rođeni na otvaranju proljetnog dijela prvenstva gostuju u Bijeljini

Fudbaleri Veleža će na otvaranju drugog dijela sezone gostovati u Bijeljini kod ekipe Radnika.

Rođeni su odradili i posljednji trening pred ovu utakmicu, kada je igrački kadar u pitanju šef struke Feđa Dudić će imati sve igrače na raspolaganju osim povrijeđenih Ferreyre, Pršeša i Bobića.

Novi napadač Rođenih, Dejan Georgijević dobio je pravo nastupa i bit će na raspolaganju treneru Dudiću za gostovanje u Bijeljini.

Sponzori Velež TV-a: Bosnalijek i Red Army Old Crew (RAOC)

Gradski stadion Bijeljina, 27. februar 2021. u 15:00 sati.

(fkvelež)

Učenici obilježili Dan nezavisnosti BiH

U povodu 1. marta – Dana nezavisnosti BiH na Španjskom trgu u Mostaru u petak je održana zajednička manifestacija osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanskog kantona pod nazivom “Naš identitet, naša domovina Bosna i Hercegovina”.

Manifestacija je uslijedila nakon što su učenici i profesori posjetili istorijska spomen obilježja, mezarja, šehitluke i mostove.

Obzirom na revidirane higijensko epidemiološke mjere, odlučili su se na jedan potpuno drugačiji model obilježavanja 1. marta – Dana nezavisnosti BiH. U isto vrijeme, svih 36 osnovnih i srednjih škola posjetilo je spomen obilježja, mezarja, šehitluke i mostove sa zastavama naše domovine, te pokazali kako ne odustaju od tog tradicionalnog obilježavanja.

Neophodno je s djecom razgovarati o patriotizmu i o Danu neovisnosti kada smo svi bili zajedno i kad smo svi glasali za nezavisnu, suverenu i demokratsku BiH. Učimo djecu ne samo da na ovaj dan vole svoju zemlju već da svojim znanjem, učenjem, ponašanjem, svojim načinom života izražavaju svoj patriotizam, poruka je iz svih škola.

(NovaSloboda.ba)

Taj čudesni šareni svijet

 

Tržni centar u Bangkoku na Tajlandu bio je svečano uređen za proslave kineske Nove godine.

Snijeg je pokrivao polje, dok jedan muškarac prolazi pored vjetrenjača u selu Kinderdijk u Holandiji.

Jato čvoraka se izdiglo iznad mola u Brighton Palace u Engleskoj.

Ponuda krofni u koje su zabodene šprice pune želea od malina. U vrijeme pandemije koronavirusa, pekara Kreyenbuhl pokušava razveseliti kupce sa "vakcina krifnama". Kupac može sam ubrizgati slatku "vakcinu" u svoje pecivo. Čak ima i izbor između dva ukusa: likera od maline ili Baileys.

Slomljeni teniski reket bačen je kroz zrak u teniskom meču u kome je Nick Kyrgios poražen od Borna Corica na Murray River Openu u Melbourneu u Australiji. Na prethodnom meču Kyrgios se posvađao sa sudijom i napustio teren.

U Nidderau u blizini Frankfurta jedan voz prolazi pored pružnog prijelaza koji je okružen poplavom od kiše i topljenjem snijega.

Osoblje osiguranja nalazi se na osmatračnici Shibuya Sky u Tokiju (Japan).

Divlje guske plivaju u magli, na jezeru u Shenyangu, u provinciji Liaoning na sjeveroistoku Kine.

(web)

(NovaSloboda.ba)

“Stazom bosanskih vitezova” povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

                                   

Javna ustanova Dom kulture Blagaj, u saradnji sa Centrom za kulturu Mostar, Muzejom Hercegovine Mostar i Kulturno umjetničkim društvom (KUD) Blagaj organizuje manifestaciju “Stazom bosanskih vitezova”, povodom 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Kako je najavljeno, manifestacija počinje u nedjelju 28. 2. 2021. godine promocijom knjige 

“Proteci Bosno” autora Šućrije Čuste, 

koja će biti upriličena u Domu kulture Blagaj u 19:30 sati. Promotor je Nusret Omerika.

Centralna manifestacija će biti upriličena u ponedjeljak 1. 3. 2021. godine u 11 sati.

Od 10 sati planiran je pohod mladih i građana prema Starom gradu Blagaj (okupljanje učesnika pohoda je ispred šehidskog turbeta).

Centralni program će se održati od 11 sati na Starom gradu Blagaj, gdje će biti upriličeno intoniranje himne, pozdravna riječ, podizanje zastave, kratki historijski prikaz i sat historije, najavili su organizatori.

(mostarski.ba)

(spagos)

Šetnja zvana život

 

Opsežno istraživanje u SAD pokazalo je da je najproduktivnija dob u ljudskom životu između 60-70 godina.

Druga najproduktivnija faza ljudskog bića je od 70 do 80 godina.

Treća najproduktivnija faza je od 50 do 60 godina.

Prosječna dob dobitnika NOBEL-ove NAGRADE je 62 godine.

Prosječna starost predsjednika istaknutih svjetskih tvrtki je 63 godine.

Prosječna starost pastira 100 najvećih crkava u SAD-u je 71 godinu.

Prosječna starost papa je 76 godina.

To nam govori na način da je utvrđeno da su najbolje godine vašeg života između 60 i 80 godina.

Studija objavljena u NEW ENGLAND JOURNAL OF MEDICINE otkrila je da s 60 godina dosežete VRH svog potencijala i to se nastavlja i u 80-ima.

Stoga, ako imate između 60 -70 ili 70-80, vi ste NAJBOLJI i 2. stupanj svog života.

Izvor: N.Engl.J .Med. 70.389 (2018)

Šaljem vam ove podatke kako biste mogli razmisliti kad kažete da ste stari...

... prijatelji, ova šetnja zvana život tek započinje.

(Ljiljana/viber)

Kao naslikano

 

Led, svjetlost i sjenke, četiri vjetrenjače: zimski prizor u Kinderdijku, mjestu oko 15 kilometara jugoistočno od Rotterdama, podsjeća na jednu umjestničku sliku.

Sad bi svi trebali skopati po detaljima iz opšteg obrazovanja. I pitati se: Koja epoha umjetnosti? Koji slikar? Pretpostavljamo da je to holandski majstor iz 17. vijeka. Koji tačno? Rembrandt?

Ne, ovaj put ne. Dobro upućeni umjetnički stručnjaci vjerojatno bi više razmišljali o Hendricku Avercampu (naravno ukoliko bi zanemarili stubove dalekovoda, iza krajolika).

Znači li vam ovo ime išta?

Nema veze. Morali smo i mi malo istražiti.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Bijela lađa

                           

Nekada je u Mostaru postojala kafana “Bijela lađa”. Nalazila se na potezu od Ograde ka Šemovcu. Kafana koje odavno više nema, osim u sjećanjima malo starije raje, a pomene se i u nekim rijetkim tekstovima. Bila je omiljeno sastajalište mostarske raje, a priča se da je pored dobrog jela i pića, uvjek imala dobru muziku, ali i dame za zabavu.

Ovdje navodimo samo isječke iz tri teksta mostarskih autora, koji su opisivali čaršiju kakve više nema, Mostarsku sevdalinku i Kupleraje u Mostaru, u davna vremena.

Iz teksta Hilmije Šiširaka, “Mostar – Čaršija kakve više nema” saznajemo gdje se “Bijala lađa” tačno nalazila:

Od Kapetanovine prema Ogradi, u prostorijama gdje je bila Mjesna zajednica, nalazio se ugostiteljski objekat “Bijela lađa”, a niže, prema Lučkom mostu, bile su trgovačka radnja, brijačnica i nadaleko poznata Dugalića pekara.

(Hilmija Šiširak, “Mostar - čaršija kakve više nema”, cidom)

U tekstu “Mostarska sevdalinka”, autora Ismeta Ćumurije, saznajemo u kojim kafanama se nekoga vakta mogla čuti prava sevdalinka u Mostaru, a među njima je i “Bijel lađa”:

Mostarska sevdalinka je ušla i u prostorije mostarskih kafana: “Ruža” (sada na istom mjestu istoimeni Hotel, devastiran u posljednjem ratu), “Zeleni gaj” (sada više ne postoji), “Bijela lađa” (ne postoji odavno), “Metropol” (na nekoliko godina pred ovaj rat zatvorena i pretvorena u poslovne prostorije, a u ratu srušena), “Vakuf” (pred ovaj rat zatvorena), “Lira” (u ovom ratu totalno srušena), te bašte “Pariz” (odavno uništena i pretvorena u park), “Preporod” (desetak godina iza Drugog svjetskog rata pretvorena u dječije igralište), i “Velež” (u posljednjem ratu potpuno uništena), na terase Hotela “Neretva”, Hotela “Bristol” i Hotela “Mostar”.

(Ismet Ćumurija, Mostarska sevdalinka, mosheristorija,blogspot.com)

U tekstu “Kupleraji u Mostaru” autora Salke Šestića, pominje se kafana “Bijala lađa” kao mjesto za jednu traženu vrstu zabave:

Poslije I svjetskog rata, stvaranjem Kraljevine Jugoslavije (1818.) kupleraj nastavlja da egzistira, ali javlja se tada i novi oblik prostitucije u Mostaru tzv. ulicna prostitucija. "Diskretna" prostitucija odvijala se u poznatim mostarskim kafanama "Pariz", na Šetalistu, "Ruđa" na Baščinama i "Bijela lađa" na Ogradi. Tu su djevojke većinom unajmljivali oficiri starojugoslavenske vojske. Poznato mjesto za naci kurvu bilo je i "Zupančića podrum" u Telčevom sokaku.

Salko Šarić, Kupleraji u Mostaru, Most, broj 114, (25 nova serija)

Sva tri teksta mogu se naći i u knjizi Ensvida Hadžajlića “Mostar – vječni grad”, izdatoj u Mostaru 2016. godine.

(Smail Špago)

Kada morski vuk lovi svoj plijen

 

Ovo je užasno lijep spektakl, smrtni ples savršenstva. Prugasti marlin kruži oko jata skuša u Tihom okeanu u blizini obale meksičke države Donja Kalifornija.

Morski vuk je usavršio taktiku lova. Predator, dugačak i do pet metara, koordinira svoju potragu i lov na okružujući ribe mjenjajući boju svojih pruga na leđima, što je teško vidljivo ljudskom oku, ali zbunjujuće i zastrašujuće za ribe koje lovi. Pri brzini od 80 km / h presijeca prolaze kroz vodu i tjera skuše da se zbiju u kompaktnu riblju kuglu. Marlinovo oštro koplje također postaje oružje. Američki fotograf Karim Iliya (28) osvojio je prvu nagradu u kategoriji "Ponašanje" snimkom ovog fascinantnog lova na takmičenju za “Britisch Underwater Photographer of the Year 2021”, "Britanskog podvodnog fotografa godine 2021".

(bams)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe, Mostarski konak 1877.

U mađarskom časopisu Haboru Kronika, iz 1877. – 1878. godine objavljen je tekst o mostarskom konaku

“Mostarski konak

Mostar, glavni grad Hercegovine, pokazali su tamošnji izvještaji da okupacijom nije naštećen. Naše su ga trupe zauzele bez mača, pa ga ni opsada ni ulične borbe nisu uništile kao Serajevo. A trgovina i promet rastu, pa čak i muhamedansko stanovništvo, vidjevši da neće biti štete, počinje se smirivati i prihvatati novi poredak stvari, pa čak su se i sprijatelji sa sustavom koji traži barem mir, sigurnost osobe i imovine i održavanje reda. Mostar je prepoznat kao najčišći i najprijateljskiji grad u Hercegovini. Ono što mu nedostaje je ono što gradovima daje tako ugodan izgled, svježe zelenilo vegetacije, drveće i vrtove, ali njegovo je mjesto i dalje slikovito. Voda Narente prolazi kroz grad i ispod starog, visokog, lučnog mosta koji ga premošćuje. Najupečatljivije su stare zidine, iza kojih je Konak. Prije toga bio je sjedište mutesarifa, zamjenika guvernera Hercegovine. Ali u njemu su živjeli i neovisni guverneri, a također i povijesna imena, kao što su Ali-paša Rizvanbegović iz Stoca i Husein Čengić Aga, jer je Hercegovina bila neovisni vilajet, zasebna gubernija.

Kad je grad bio okupiran, okupatorske su trupe pronašle mnoštvo municije, topova, pištolja, streljiva, uniformi, donjeg rublja i alata, koji su potom korišteni po potrebi. Među nalazima zanimljiv je bio pronalazak topa, koji potječe iz doba cara Mikše II. Na njemu je ugraviran natpis pod imenom Hahn – pijetao, a glasi:

Ich bin der Han,

Ain redlich Man,

Der khrahen khan,

Da Thurm und Mauren Zu Poden gan.

(Ja sam pijetao, nestaško koji može kukurikati tako jako da sruši bastione i zidove.)

Konak sada služi kao vojarna i sjedište vojnih jedinica okupatorskih snaga u Hercegovini, a dovoljan je i za smještaj potrebnog uredskog prostora.”

(Preveo: Tibor Vrančić)

Prilog: grafika objavljena u časopisu Haboru Kronika, Mostarski konak, 1877.

Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov

(NovaSloboda.ba)

Pobjeda za kraj kvalifikacija

 

Iz košarke nam u zadnje vrijeme stižu samo lijepe vijesti.

Čestitke još jednom djevojkama, a sada i momcima za plasman na Eurobasket

Naša selekcija je u posljednjem meču kvalifikacione grupe H savladala Bugarsku rezultatom 80:61 i na taj način kvalifikacije zaključila sa impresivnim skorom 5-1, te se kao pobjednik grupe plasirala na Evropsko prvenstvo koje će biti održano iduće godine.

Reprezentacija BiH je u današnjem susretu u latvijskoj Rigi gdje se igrao posljednji "balon" vodila od prvog do posljednjeg napada na meču i ni u jednom trenutku trijumf izabranika Vedrana Bosnića nije dolazio u pitanje.

Petorica košarkaša naše selekcije, koja je bila nominalni gost u ovom duelu, su postigla dvocifren broj poena.

Kenan Kamenjaš je ubacio 17 poena uz 14 skokova, Emir Sulejmanović je postigao 14 poena uz 9 skokova, John Roberson je upisao 13 poena i 7 asistencija, a Ajdin Penava i Aleksandar Lazić su zabili po 10 poena.

Eurobasket će se održati u septembru 2022. godine u Češkoj, Gruziji, Italiji i Njemačkoj.

Rezultati reprezentacije BiH u kvalifikacijama: Latvija - BiH 61:62, BiH - Grčka 65:70, BiH - Bugarska 88:49, BiH - Latvija 79:73, Grčka - BiH 69:84, Bugarska - BiH 61:80

(sport)

Težak put do škole

 

I uz to, na leđima nose još i teške školske torbe!

Kineski đaci moraju redovno pokazivati da imaju jake nerve.

Kada počnu školske ferije, oduševljenje ove djece je samo u granicama. Od škole, do njihovog sela, trebaju prevaliti i dug i opasan put.

Razlog: Škola se nalazi u dolini, a đaci pripadaju planinskom selu Atuler, koje je smješteno na 800 metara visokoj kamenoj litici. Na njihovom putu od škole do sela, koji traje puna dva sata, moraju se čak 17 puta vertikalno uspinjati.

Iako se na prvi pogled čini da se djeca penju po drvenim ljestvama, one su ustvari žemljezne. Na putu ih redovno prati troje odraslih, a pri penjanju nikad nisu ničim osigurana.

Srećom, djeca se ovim putem ne moraju penjeti svakog dana. Oni to čine samo svakog drugog vikenda, i kada kući idu za raspust. Inače, tokom školske godine, stanuju u jednom domu sagrađenom u blizini škole.

(viewmag)

(NovaSloboda.ba)

K'o sanjam je...

 

K'o da u snu načuh kako uđe u avliju i zaklepeta nanulama po kaldrmi, pope se uz basamake na čardačić i stade pospremat baš ko da je nešto juče ostavila zasobom pa samo nastavila đe je stala. Mete, a mene ne gleda dok mi govori:

"E moj Uzeire, evo nešto dok radim ovaj kućni poso koji insan ne mere završit, malo - malo pogledam kako si se kroz pendžer zagledao. Bezbeli opet gledaš ko je uranio i žurno sokakom hita a ko lagano šeta pa opet dumaš koji li je od te dvojice sretniji i pametniji, jer si se prisjetio kako je svakom insanu broj koraka odabran.

Nego, deder se pomakni da to gdje sjediš otresem i da taj pendžer očistim, da bolje vidiš. Znaš, moj Uzeire, svijet ti je onakav kroz kakav ga pendžer gledaš."

-Bezbeli da znam i sam sam to bezbroj puta drugima kazivo, jer insan ti, jadan, nikad ne umije izmijeriti pravu dužinu života pa neki plaho pohite, a neki polahko sve nogu za nogom pa opet svako na isto mjesto stigne, okrene se, pogleda i pomisli: "Bože jesam li ja ikako živio ili sam ovo sve samo usnio." I tek kad sve prođe skonta da nije važna dužina puta ni brzina koraka neg ono šta je na putu sreo i doživio, đe je i skim zasto, skim je dalje kreno, a koga i šta je iza sebe ostavio.

Nego, de ti trehni ove ponjave i serdžade i protrljaj dobro pendžere novinom dok ne počnu škripat, a ja ću te gledati i uzdisati za vremenom kad sam bio mlad.

(Hadžibeg/facebook)

Znaci vremena

Nebeski znak

Za sve koji zavide pticama, zato što lete u jatima, vrlo blizu, i bez maske. Za one koji udišu zrak samo kroz FFP2 maske, peru ruke i dezinficikuju kolica za kupovinu.

Za sve koji drhte, mole se, drhte i dršću.

Za sve koji su se toliko umorili od korone i zime i sedmodnevna incidencija.

Za sve koji žele da razmišljaju o planovima i ponovo sretnu prijatelje i prihvate život.

Za sve one kojima trenutno nedostaje vedro nebo i perspektiva: Čvorci, koji se okupljaju na obalama Jordana, spremajući se za let u ljetna staništa. I koji su slobodni.

Znaci zime

Samo jedanautomobil vozi preko snijegom prekrivenog autoputa u blizini Rheda-Wiedenbrück, jugozapadno od Bielefelda u Njemačkoj. Oznake traka na autoputu sa šest traka više se ne mogu vidjeti. Jake snježne oluje su prošle sedmice pogodile sjever i centar zemlje, posebno tokom vikenda. Ponegdje je palo više od 30 centimetara snijega. Spasioci su izlazili na mjesta brojnih nesreća. Zaglavljeni kamioni uzrokovali su kilometarske saobraćajne gužve. Takođe je i

željeznički saobraćaj djelomično bio nu zastoju. Ledeno vrijeme sa nanosima snijega, sada je dobilo i svoj nadimak: "flockdown", u skladu sa Locjdownom (Flocken . snježne pahuljice).

Znaci vjere

Pogled u lica. Vidimo muškarce koji izgledaju potpuno potreseni. Ono što vide duboko ih pogađa.

U gradu Srinagar u regiji Kašmir, na sjeveru i u središtu zemlje, sveštenik im pokazuje dlake, za koje se vjeruje da potiče iz brade proroka Muhameda. Relikvija iz svetišta Hazratbal prikazuje se samo u posebnim prilikama. Ovdje se održava proslava u čast Abu Bekra, prvog nasljednika Muhameda, prema sunitskom učenju. Više od 14 posto indijskog stanovništva je muslimanske vjere

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Stazom mistične prošlosti

 

Biciklijada ‘Blagaj: Stazom mistične prošlosti’

Biciklijada “Blagaj: Stazom mistične prošlosti” održat će se u nedjelju, 7. marta, s početkom u 10 sati u organizaciji Udruženja za promociju biciklizma “Hercegovina Bicikl”.

Blagaj je smješten svega 12 km južno od Mostara i vjekovima je poznat kao oaza mira i prirodne harmonije i još jedan dokaz prirodne ljepote BiH.

“Start biciklijade predviđen je sa Španskog trga u 10 sati, a naš ciklovodič tog dana biti će Alma Galesic Okić. Voziti ćemo se u dužini od 45 kilometara, a čeka nas lagano i ugodno druženje, budući da je trasa biciklijade pretežno ravničarska te se vozi uglavnom po asfaltiranim dionicama”, najavili su organizatori.

Podsjetili su da će se tom prilikom obići i Spomenik prirode – mjesto gdje se Buna ulijeva u Neretvu, Blagaj, Stari grad Blagaj – Tvrđava hercega Stjepana i još mnogo toga.

(fena)

(mostarski.ba)

Taj čudesni šareni svijet

Zimski igra i zimski san

Temperatura na kojoj se konji osjećaju udobno je od 5 do 15 stepeni, ali ni minus temperature im ne predstavljaju problem. Inače, ova zima je neke od njih pravo zadovoljstvo, kao za ove na slici.

Mnoge životinje su vrlo pametne u ova ledena vremena: oni padaju u zomski san. A kad šišmiši, svizci i ježevi osjete po život opasne temperature, na kratko se probude, malo se pomaknu i protegnu, pa vrate na spavanje. I ribe također postaju paralizovane ispod zaleđenog ledenog pokrivača. Nekim životinjama nisu potrebne te sedmice odmora i isključenja, da bi preživjele zimu. Snijeg i led za njih su pravo životinjsko zadovoljstvo.

Zid smrti

Na jednom vašaru u Bangladešu jedan kaskader vozi motor po drvenom zidu smrti, gore, dole, a na kraju uspješno. Jedna zabava koja je i kod nas bila popularna u neka ,alo davnije vremena.

Ledeni zid

Jedan ekstremni sportista penje se uz led zaleđenog vodpoada Kinder, koja se mnalazi na sjeverozapadu grofovije Drebyshire u Engleskoj.

(bams)

(NovaSloboda.ba)

U sjećanju: Muhamed Mujić

FK Velež, 1961.

Reprezentacija Jugoslavije 1962.

Navršilo se pet godina od kada nas je napustio Muhamed Mujić, za raju Hamić. Po mnogima najbolji igrač kojeg je Mostar dao, koji je bio pravi primjer kako se igrač treba ponašati na terenu, ali i van njega.

Za one koji nisu imali sreću da za svog učitelja imaju Hamića, poruka za svu malu raju, koji prije svega treba da budu dobri ljudi, a onda i dobri igrači.

Muhamed Mujic 1964 godine Poruka svim mladim fudbalerima iz filma Priče iz Mostara

https://youtu.be/QHr6Y0LE9Ew

(spagos)

Naselje Pazar Mostar, prvi popis

 

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Slobodna Bosna dana 16. februara 2021. godine)

Ni mosta ni “Stolnog grada”: Ako ste mislili da je Mostar oduvijek bio glavni grad Hercegovine - grdno se varate, imena i prezimena prvog popisa stanovništva mogla bi vas iznenaditi

Naša današnja priča vraća vas u Hercegovinu, u doba prvog popisa stanovništva.

Osmanlije su u svojim osvajačkim pohodima koristile taktiku koja je za cilj imala slabljenje odbrambene i ekonomske snage protivnika. Jurišni odredi, tzv. akindžije, provaljivali su na područja pustošeći i pljačkajući sela i odvodeći narod u ropstvo.

U takvim prilikama, narod je bježao u sigurnije krajeve, gdje je opasnost od neprijatelja bila manja ili je nikako nije bilo.

Posljedice osmanskih osvajanja i bježanja stanovništva bila su pusta i razrušena sela te napuštena i neobrađena zemlja. Izuzetak nije bila ni Hercegovina, koja je i prije konačnog pada 1482. godine bila u velikoj mjeri opustošena i razrušena, a stanovništvo izbjeglo. Do 1475. najveći dio Hercegovine bio je osvojen, a ranije osvojena područja, koja su bila organizirana u vilajet Hersek, od 1470. godine organizirana su u zasebnu administrativnu jedinicu, sandžak.

Naime, dolaskom Osmanlija u naše krajeve sredinom 15. stoljeća primat glavnog grada pokrajine, koji je do tada držao Blagaj, postepeno preuzima naselje na Neretvi u kome su Turci zatekli jedan lančani most preko kojeg se sa strahom prelazilo na drugu stranu.

Prema popisu sandžaka vilajeta Hercegovina pod rukovođenjem Mevlana Mujudina, poznatijeg pod imenom Vildan, koji su novi osvajači napravili između 1475. i 1477. godine, uočljivo je da je tadašnji Pazar Mostar, nešto ranije 1468. godine kao Bazar koprulu hisar – Trg tvrđave sa mostom) imao dvadeset porodica i jednog neoženjenog stanovnika.

Turci su u naselju Pazar Mostar zatekli nemuslimansko stanovništvo koje su sačinjavali: Radoje sin Vukašina, Vitas sin Ivke, Radić sin Radohne, Radovan sin Radoja, Ruško sin Radojina, Vukić sin Uška, Radoje sin Uška, Cvetko sin Vukašina, Ivan sin Cvetka, Radoslav sin Radina, Radko sin Stepka, Božidar sin Radivoja, Ivak sin Radka, Radko sin Stepka, Milosav sin Vlaha, Vuk sin Pribila, Dragić sin Radina, Nenad sin Dubravca, Radojko sin Godca, Pavo sin Radovana i Radad sin Dobrivoja.

Nedvojbeno je da se među ovim mostarskim kršćanima nalazio i izvjestan broj bogumila.

O brojnosti pojedinih vjeroispovijesti tih Mostaraca teško je davati sud. U svakom slučaju, riječ je o prvim popisanim Mostarcima u historiji, onima koji su imali hrabrosti ostati na svojim ognjištima za vrijeme osmanlijske ekspanzije na Hercegovinu.

(SB)

Oko svijeta

 

Pravi sljedbenik

Yangon, Myanmar

Je li Aung San Suu Kyi, de facto šefica vlade Mjanmara (ranije Burme), zaslužila Nobelovu nagradu za mir dodijeljenu 1991. godine: o tome se može raspravljati nakon optužbi za genocid nad manjinom Rohingya, koji su podržavali nakon redovnih izbora u toku uhapšen vojni puč dovodi do legitimnih protesta. Pristalice pribjegavaju spektakularnim sredstvima.

Da udahnem

Callao, Peru

Južnoamerička varijanta koronavirusa već kruži širom svijeta, dok su svi još uvijek zabrinuti zbog mutacije iz Južne Afrike. U glavnom gradu Perua, Callau neko spava ispred boca sa kisikom kako bi tako došao na red u nepreglednom redu ljudi koji čekaju: Stvar koja spašava život je rijetka i nedostatak zaliha može vrlo lako i brzo odlučiti između života i smrti.

Ptice smrti nad Venecijom

Venecija, Italija

Mrtve ptice, tamo gdje u ovo vrijeme inače bjesni turističko karnevalsko ludilo. Tišina vlada nad Venecijom, a mnogi bi bili zahvalni barem na djeliću mase posjetilaca, od čije gužve su se ranije vrlo često branili. Dakle, fotografija je čisto simbolična: umjetnici u kostimima i pod maskama pozirali su kako bi svijetu ukazali na njihovu sudbinu. Ostatak je urađen digitalno, uz nekoliko regionalnih statista.

(news)

(NovaSloboda.ba)