srijeda, 30. rujna 2015.

Sitan znamen: Bunker – barutana


Preko puta ulaza u Sjeverni logor (danas Univerzitet) nalazi se betonska građevina s teškim metalnim vratima.
To je vojni objekat, bunker, koji je kasnije prenamijenjen u skladište municije – barutanu. Gradila ga je austrougarska vojska 1915. godine.
Danas nije u namjeni i ne zna se šta se nalazi iza uvijek zaključanih metalnih vrata.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić / Smail Špago
novasloboda.ba

Evropska prezimena nastala po zanimanju nekog pretka


Na ovoj vrlo interesantnoj mapi prikazana su najbrojnija prezimena nastala od zanimanja kojima su se inicijalno bavili njihovi začetnici po evropskim zemljama. U većini evropskih zemalja, kako na istoku, tako i na zapadu kontinenta, od bakarnog i željeznog doba do danas, najbrojniji su potomci prvobitnih kovača.
Prezime Kovač u raznim varijantama u evropskim jezicima najbrojnije je u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji, te zapadnoslavenskim i istočnoslavenskim zemljama, kao i zapadnom dijelu južnoslavenskih zemljica na Balkanu.
Prezime koje aludira na vjerske službenike, kao što su hodža i pop, danas je najprisutnije među južnim Slavenima u istočnom dijelu Balkana.
Indikativno je da u germanskim zemljama centralne, zapadne i sjeverne Evrope, koje inače spadaju među najbogatije zemlje svijeta, je najbrojnije prezime Mlinar (proizvođač brašna).
Iz ovakve statistike mogao bi se izvući jedan jednostavan zaključak:
Dok su se istočni južnoslavenski narodi oduvijek molili Bogu za hljeb, germanske radiše uvijek su isti hljeb pravili vlastitim rukama.


(emirdumpor/facebook)

Tragom Ćire, od Hutova do Ravnog


Biciklijada za promociju „Ćire“ i južne Hercegovine

Udruženje za promociju biciklizma „Hercegovina Bike“, uz finansijsku podršku Japanske agencije za međunarodnu saradnju – JICA, u nedjelju, 11.oktobra, organizuje biciklijadu u sklopu projekta „Bicikliranjem kroz istoriju – Revitalizacija uskotračne pruge Ćiro“.

Ruta biciklijade proteže se trasom stare uskotračne željezničke pruge od mjesta Hutovo u opštini Neum do špilje Vjetrenica u opštini Ravno. Trasa biciklijade pretežino je ravničarska, voziće se asfaltiranim dionicama, predviđene su kraće pauze pored starih željezničkih stanica, a u Ravnom je za sve učesnike osiguran besplatan ručak. Nakon toga će se učesnici biciklijade uputiti prema Zavali, gdje će ih publicista Stanislav Vukorep upoznati s istorijom „Ćire i uskotračne pruge, nakon čega je predviđen obilazak špilje Vjetrenica. Zatim će uslijediti povratak biciklista prema Hutovu. Za sve one koji su u slabijoj kondicionoj formi, povratak će biti osiguran servisnim vozila,, koji će cijelo vrijeme pratiti biciklijadu.
Za sve učesnike biciklijade osigurani su prigodni pokloni, a za prvih 100 prijavljenih i majice s vizuelnim identitetom biciklijade i samog projekta.
Start biciklijade predviđen je ispred Osnovne škole u Hutovu s početkom u 11 sati, a polazak vozilima iz Mostara za Hutovo predviđen je u 9 sati.
Prijave za biciklijadu mogu se izvršiti putem linka http://goo.gl/forms/6rArHWEjg8
Organizatori očekuju dolazak biciklista iz cijele BiH, ali i susjednih zemalja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Inače, projekat „Bicikliranjem kroz istoriju – Revitalizacija stare uskotračne pruge „Ćiro“, finansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II.
Projekat se provodi na području Hercegovine, u opštinama Mostar, Čapljina, Neum, Ravno i Trebinje, te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u opštini Konavle (Republika Hrvatska). Trajanje projekta je 24 mjeseca, a njegovi su nosioci Javno preduzeće „Vjetrenica“ Popovo polje (Bosna i Hercegovina) i opština Konavle (Republika Hrvatska).
Opšti cilj projekta je doprinijeti integraciji ekonomije u pograničnim područjima Dubrovačko-neretvanske županije i Hercegovine kroz razvoj nove zajedničke turističke ponude – biciklističke staze koja će prolaziti obnovljenom starom uskotračnom prugom „Ćiro“.
(Novasloboda.ba)

utorak, 29. rujna 2015.

Aktuelna biljka – Šipurika, eliksir zdravlja i mladosti


Plod divlje ruže – šipurike – zaslužio je počasno mjesto u fitoterapiji i vjekovima je nezaobilazan sastojak mnogih tinktura, čajeva i sirupa za jačanje imuniteta, liječenje prehlade i malokrvnosti.
U jednoj jušnoj žlici usitnjenog i osušenog ploda šipurike možemo pronaći 60 mg vitamina C, što je dvostruko više nego u istoj količini naranče. Ta količina vitamina C zadovoljava dnevne potrebe odraslog čovjeka.
Zahvaljujući bogatom sadržaju voćnih kiselina i pektina, šipurika je odličan diuretik i laksativ pa se koristi za reguliranje probave i rada bubrega. U narodnoj medicini sinonim je za čuvara vječne mladosti, jer je bogat A vitaminom koji blagotvorno djeluje na kožu.
Šipurika daje koži vitalnost
Ulje iz sjemena ove biljke obiluje supstancama koje blagotvorno djeluju na kožu, pa se koristi za liječenje opekotina, akni i ožiljaka. Visoka koncentracije vitamina A, osigurava koži elastičnost i zdravlje, dok masne kiseline linoleinska i oleinska održavaju vitalnost membrana stanica i osiguravaju epidermu optimalnu vlažnost.Divlja ruža sadrži antioksidans flavonoid poznat po antivirusnom i antibakterijskom djelovanju, pa se nanošenjem šipkovog ulja na akne sprečavaju infekcije i podstiče obnavljanje epitela.
Još jedan antioksidans iz ovog ploda – likopen – blagotvorno djeluje na kožu, naročito zreliju jer ublažava bore i sprječava djelovanje slobodnih radikala koji ubrzavaju starenje.
Šipurika ublažava artritis
Voćne kiseline iz šipurike usporavaju proizvodnju proteina i enzima koji učestvuju u nastanku upalnih procesa, a podstiču stvaranje kolagena i pomažu obnavljanje hrskavice. Pošto efikasno smiruje upale i ublažava ukočenost i bolove u zglobovima, ova biljka je obavezan dodatak terapiji artritisa.
Snižava kolesterol
Naučnici širom Europe traže načina da iskoriste sve blagodati koje šipurika ima po zdravlje ljudi. Osim što je nezaobilazan sastojak kozmetičkih preparata i lijekova za jačanje organizma, naučnici se nadaju da bi mogao zamijeniti lijekove za snižavanje kolesterola.
Dosadašnja ispitivanja pokazala su da su oboljeli od hipertenzije, koji su konzumirali napitak od praha šipurike i uzimali prepisanu terapiju, nakon šest tjedana imali niži krvni tlak i razinu kolesterola od pacijenata koji su uz redovnu terapiju pili lijekove sa placebo efektom.
Snižavanje kolesterola divljom ružom moglo bi pomoći osobama preosjetljivim na statine, a za razliku od lijekova koji smanjuju razinu LDL kolesterola u krvi ne stvara se rizik od pojave dijabetesa tipa 2.



Milion posjetilaca bloga spagosmail.blogger.ba


Brojčanik broja posjeta ovog bloga okrenuo je 29. septembra 2015. cifru od 1,000.000 posjeta.


Blog egzistira od 30.05.2009. godine, a za to vrijeme na njemu je objavljeno 5383 priloga.






Beč: Umjetnost podrezivanja drveća




U današnjem svijetu u kome živimo, u svijetu interneta, vremenom se kod ljudi razvije određena doza skepticizma, manje-više u vezi sa svim onim što vidimo online, budući da se uz pomoć photoshopa izuzetno lako može manipulisati stvarnošću.
Fotografije u prilogu, pak, nemaju nikakve veze sa Photoshopom i potpuno su stvarne.
Fotografijama prikazuju park ispred dvorca Schönbrunn u Beču, legendarnom ljetnom dvorcu Keiser Franz Josefa, koji, ni u kom slučaju, ne bi trebali zaobići oni koji se nađu u Beču.
Fotografije su napravljenim u raznim periodima godine, a ovdje je samo jedan mali prikaz. O urednosti, i uređenosti ne treba trošiti riječi.
Kako bi to naši stari znali reći: Kad Švabo to postroji…
Smail Špago
novasloboda.ba

ponedjeljak, 28. rujna 2015.

Livanjski divlji konji 2015.



Već nekoliko godina, od kako se zna za divlje konje iz Livna, 2-3 puta godišnje pojavi po neka reportaža u novinama, ili na televiziji, sa slikama ovih prekrasnih životinja.
Ovog puta reportaža se pojavila u Oslobođenju, a fotografije je napravio Amir Bašimanović.
Posebno veseli podatak napisan u tekstu, da su ove plemenite životinje konačno našle pod zaštitom zakona, što u samom početku nije bio slučaj, kad su ove životinje bili na meti kojekakvih konjokradica.

Livanjski divlji konji ukrašavaju prelijepi livanjski kraj

Livanjski divlji konji koje se slobodno kreću podno i na vrletima Cincara svakodnevno plijene pažnju prolaznika.

Ovo nisu izvorni divlji konji, već su potomci domaćih konja lokalnog stanovništva koji su služili u poljoprivredi. Nakon što ih je u toj ulozi potisla mehanizacija, vlasnicu su ih pustili da žive u prirodi, a krdo se godinama umnožilo.

Ovi konji, kojih je u 2013. bilo 286 konja i 48 ždrijebadi, danas su zakonski zaštićeni. 

Kako danas izgledaju livanjski divlji konji pogledajte u fotogaleriji.


(Oslobođenje, 27. septembar 2015.)

Adnan Spago - Sedam od sedam..


…ili: Kad si na vrhu onda te i sreća prati!

FC Lennestadt baut Startrekord mit Mühe aus


Die Märchenstunde des FC Lennestadt hält an.

Mit dem siebten Sieg im siebten Spiel beim glücklichen 3:2 (1:1) gegen den weiterhin sieglosen Aufsteiger BC Eslohe haben die Schützlinge von Trainer Jürgen Winkel die Erfolgsserie des „tapferen Schneiderleins“ eingestellt. Der Held der Gebrüder Grimm holte ebenfalls „Sieben auf einen Streich“.

Aber fast hätte das Schlusslicht aus Eslohe im vorgezogenen Landesligaspiel am Samstag die Siegesserie des Spitzenreiters FC Lennestadt gestoppt. „Wir haben uns schwer getan und sind nicht richtig ins Spiel gekommen“, berichtet Lennestadts Sportlicher Leiter Andreas Friedrichs.

Auf Rückkehrer Philipp Thöne, der vergangene Woche beim 3:2-Sieg gegen Wetter fehlte, war aber mit zwei wunderschönen Toren Verlass. Die Nummer 4 der Gäste erzielte bereits in der achten Minute mit einer tollen Direktabnahme aus der Luft die 1:0-Führung des Tabellenführers. Aber die Hochsauerländer hielten kämpferisch dagegen und schossen nur elf Minuten später durch Dennis Krause den 1:1-Ausgleich.

Nach der Pause Schlag auf Schlag
Direkt nach dem Wiederanpfiff überschlugen sich im Fun- und Sportpark Eslohe die Ereignisse. Erst traf Baran Arslan zum 2:1 (47.) für die Platzherren. Aber schon eine Minute später war wiederum Philipp Thöne nach Flanke von Samed Baser mit dem Kopf zur Stelle und markierte das 2:2.

Bis zur 86. Minute vergaben beide Mannschaften noch gute Möglichkeiten. Dann erinnerte sich Florian Friedrichs wohl an die Partie gegen den FC Wetter und zielte eiskalt ins flache Eck – 3:2 für den FC Lennestadt. Aber diesmal zwei Minuten früher als in der letzten Woche.

Zuvor hatte der Torjäger mit einem Lattenknaller Pech gehabt.

„Glücklicher Sieg“
„Das war ein glücklicher Sieg“, zog Vater Andreas Friedrichs die Parallele zum Wetter-Heimspiel. „Das ist typisch. Wenn man oben steht, hat man einfach das Quäntchen Glück“, zitierte Lennestadts Sportlicher Leiter eine alte Fußballweisheit und machte sich danach auf den Weg zum Kreis-Schützenfest nach Helden.

Martin Droste

Westfalenpost.de



(spagos)

nedjelja, 27. rujna 2015.

Nederland - Bosnië en Herzegovina (Zitvolleybal)




Utakmica u sjedećoj odbojci Holandija _ Bosna I Hercegovina, nedelja 27.septembar 2015. u 16:00.

Zondag, 27. september 2015, Tilburg, Interland

Op zondag 27 september zal het Nederlands Heren Zitvolleybal Team een officiële oefeninterland spelen tegen het Nationale Zitvolleybalteam van Bosnië en Herzegovina, de regerend Paralympisch Kampioen. Dit belooft een spectaculaire wedstrijd te worden en wij hopen op een grote schare supporters van beide teams. Steun onze oranje mannen in hun EK voorbereiding.

De interland zal gespeeld worden van 16.00 - 18.30 uur en de entree is gratis. Deel dit evenement op je eigen profiel en laten we zorgen dat de sporthal vol zit.

Ben je zelf zitvolleyballer of wil je het wel eens proberen, meld je dan aan voor het Gelijkvloers.nu Zitvolleybal Toernooi dat voorafgaand aan deze interland in dezelfde sporthal georganiseerd wordt.

Meer informatie hierover op: https://www.facebook.com/events/472092516279687/

Voor verdere informatie kun je mailen naar zitvolleybal@volleytilburg.nl


Kako ti je ispala baklava?

...uz one nazive koje smo nabrajali u jednom od prethodnih priloga mogli bi dodati i ovu pod nazivom: jazuk baklava, ime koje dolazi od turske riječi yazik, šteta...
za utjehu, bila je i druga tepsjia...


(fotosi: SemKazazic, mostarski behar)

Thailand: Prolaz, molim!


Dešava se svakog dana, po više puta na regionalnoj željeznici Mae Klong na Thailandu, na uličnoj pijaci Samut Songkram.
Samo nakratko, prodavači sklope svoje štandove, dok voz lagano prođe kroz, do u centimetar slobodan prostor, na oduševljanje posjetilaca, koje prodavači blagovremeno povuku na sigurnu udaljenost.
(izvor:stern)
Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

subota, 26. rujna 2015.

Veležovci na Partizanskom 1980.




Uz današnju pobjedu na Drinom u Zvorniku i konačnog odljepljivanja sa dna tabele, fotografije iz arhive Enesa Vukotića.
Igrači i rukovodstvo FK Velež, posjeta i polaganje vijenaca na Partizanskom spomeniku, uoči Februarskog turnira 1980. godine.

Velež je pobijedio Drinu u Zvorniku sa 2:1 pogotkom u 93. minutu. Put naviše. Cilj je preskočiti ljestvicu...

(tabela nakon nepotpunog 9. kola, sezone 2015/16)


(spagos)

Danas na Partizanskom groblju - kao nekad ( izuzev izgleda samog Groblja)!

Danas, 26. septembra 2015. godine, na Partizanskom groblju u Mostaru. 
Skoro kao nekad, izuzev izgleda samog Groblja!









fotosi Enes Vukotić
(Sa stranice facebook/Enes Vukotić)








fotosi Štefica Galić

(sa stranice facebook/Stefica Galic)

Obilježeno pola stoljeća Partizanskog spomenika u Mostaru





26. novembar 2015.


Nekoliko stotina ljudi u subotu je u 11 sati posjetilo partizansko spomen-groblje u Mostaru, u znak sjećanja na 50 godina otkako je taj nekada veličanstveni spomenik antifašistima stradalim u Drugom svjetskom, Narodnooslobodilačkom ratu, po prvi put svečano obnovlje.


Posjetu Partizanskom groblju organizovalo je nekoliko mostarskih nevladinih i političkih organizacija, koje su nedavno od Komisije za nackionalne spomenike BiH zatražile da se izvrši restauracija jednog od nekadašnjih simbola predratnog Mostara.

"Spomenik se danas nalazi u devastiranom stanju, zbog nebrige gradskih vlasti i Komisije za nacionalne spomenike, međutim, to nije omelo antifašiste grada Mostara da danas dođu i na dostojanstven način obilježe ovaj jubilej", rekao je za "starmo" Edin Zagorčić, predsjednik Gradskog odbora SDP-a Mostar. On je podsjetio da je Partizansko spomen-groblje u Mostaru još 2006. godine stavljeno na listu nacionalnih spomenika u BiH.

Građanima i delegacijama se na dolasku, u ime Saveza antifašista i boraca Narodnoslobodilačkog rata (SABNOR) Mostara zahvalio Safet Nožić, istakavši kako je posebno obradovan prisustvom velikog broja mladih ljudi na skupu.

Govor predsjednika mostarskog SABNOR-a, Ibrahima Huskovića, koji je zbog bolesti bio spriječen, pročitao je Nino Zelenika.

"Okupljamo se i radi toga da izrazimo svoje ogorčenje i protest protiv neofašističkih događanja i pojava u našem gradu", navodi se uz ostalo u govoru.

Podsjeća se da je Mostar pred Drugi svjetski rat imao 18.000 stanovnika, od kojih je svaki treći organizovano učestvovao u borbi protiv fašizma, a svaki osmi nije dočekao slobodu. Ukupno je poginulo oko 2.500 stanovnika tadašnjeg Mostara, od kojih je oko 700 poginulo u partizanskim jedinicama, od čega je 12 narodnih heroja, dok su dvojica preživjeli rat - Avdo Humo i Meha Trbonja.

Mostar je, takođe, jedan od rijetkih gradova koji je imao svoj bataljon cijeli rat, formiran u septembru 1941. godine na Boračkom jezeru. "To su bili ljudi koji su bili spremni da se nesebično bore za slobodu i socijalnu pravdu", naveo je Zelenika, citirajući tekst govora čelnika mostarskog SABNOR-a.

Cvijeće na spomen-obilježje položile su delegacije SABNOR-a, stranke Savez za bolju budućnost, SDP-a BiH, Antifašista Vogošće, stranke Demokratska fronta, te Foruma mladih SDP-a BiH.

Događaj su obezbjeđivali pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Policijske uprave Mostar.

(StarMo)


Vijetnam: Logorovanje u pećini


Ljudi su rijetki gosti u Son Doongu, pećini planinske rijeke u Nacionalnom parku Phong Nha Ke Bang u Vijetnamu.
Oni postavljaju njihove šarene šatore, u izmaglici vode, koja pada kroz „prozor“ na krečnjačkom krovu, otkuda jedino i prodire vanjaska svijetlost.
Na ovo mjesto, godišnje dođe svega nekoliko stotina avanturista iz čitavog svijeta, sa posebnim odobrenjem za posjetu pećini, koja se ubraja među najveće na svijetu.
(izvor:stern)


Priredio: Smail Špago

petak, 25. rujna 2015.

Udahnuti život Partizanskom, barem posjetom

1971.

Spomenik treba života, mladosti, vrijednih ruku, kao i mladih koji će mu pohoditi.

U prilogu ilustracija turističke stranice Tripadvisor, koja daje popis obaveznih destinacija koje treba posjetiti u Bosni i Hercegovini. Među najpoznatijim kulturno istorijskim spomenicima nalazi se i Partizanski spomenik u Mostaru. Ako ne ide po redu, kako je to uobičajeno, da se Spomenik prvo uredi pa da njega dolaze oni koji žele da ga vide, možda nije loša ideja, da ljudi počnu dolaziti, a što posjetilaca bude više, valjda će onda nekom od nadlećnih, onih koji se pitaju, pasti na um da to mjesto i uredi jer će i od posjetioca Partizanskom kanuti koja para u kasu grada.
Spomeniku, što prije dostojno uređenje i redovno održavanje.

2015.

Top mjesta koja treba posjetiti u BiH

Top Things to Do in Bosnia and Herzegovina

Gallery 11/07/95 (Sarajevo)
Bascarsija (Sarajevo)
Sarajevo War Tunnel (Sarajevo)
Vrelo Bosne (Sarajevo)
Kravice Falls (Mostar)
Neretva River (Mostar)
Medjugorje (Medjugorje)
Sarajevo City Hall (Sarajevo)
Blagaj tekija (Mostar)
Svrzo House (Sarajevo)
Tvrdos Monastery (Trebinje)
Avaz Twist Tower (Sarajevo)
Vrbas River (Banja Luka)
Pliva Waterfall (Jajce)







Partizansko spomen groblje u Mostaru 50 godina postojanja, 23 godine propadanja




25 septembar 1965 - 25 septembar 2015.


Ove godine navršava se tačno 50 godina od izgradnje Partizanskog spomen groblja u Mostaru.
Inicijativa za izgradnju ovog monumenta krenula je od Džemala Bijedica početkom 60-tih godina prošlog vijeka. Projektovao ga je arhitekt Bogdan Bogdanović.
25 septembra 1965. godine spomenik je svečano otvoren.
Na groblju se nalazi 810 nadgrobnih ploča, koje imaju jako simbolično značenje, kao i cjeli spomenik. Oblici nadgrobnih ploča kojima su obilježeni pali borci podsjećaju na posječeno stablo - simbol prekinute mladosti. Za gradnju spomenika upotrebljene su kamene ploče koje su skinute sa starih i devastiranih kamenih kuća.

iz štampe 1965.




Frankfurt: Med s najvišeg nivoa


Jedno mjesto na kome se može uživati u prirodi, ne može se baš ovdje zamisliti.
Hotel „Jumeirah“ u Frankfurtu, Njemačka, nalazi se u sred Mainhattana. Zgrada sa 28 spratova, sa staklenom fasadom. Na krovu ove zgrade, visoke 96 metara, pčele proizvode njihov „nebeski“ med. Gosti hotela za doručak dobijaju med direktno iz ovih košnica.
Vrijedni stanovnici s krova hotela lete u krugu od 3 kilometra, sakupljajući nektar na obali Majne, po obližnjim parkovima, pa čak i po balkonima okolnih zgrada. Tropski ukus nalaze u obližnjem parku sa palmama. Čini se da im se lokacija dopada. Pčele sa nebodera, sa tačno 217 soba, daju mnogo više meda nego njihove komšinice na zemlji, tako da hotel sve svoje potrebe za medom pokriva iz vlastitog pčelinjaka. Nije isključeno, po želji, da neki gost sa sobom ponese i jednu malu teglu meda, kao suvenir.
A najteže od svih je hotelskom pčelaru, koji se prilikom posjete pčelinjaku na vrhu zgrade, pored pune opreme pčelara, mora osigurati sigurnosnim sajlama, kao neki alpinista.
(izvor:hoteljumeirah)
Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

četvrtak, 24. rujna 2015.

Dijamantski mandarin: Vjernost među pticama


Australijska ptica pod nazivom zebra finch (Taeniopygia guttata), poznata i kao diamantski mandarin, ili zebrasta zeba, veoma omiljena ukrasna ptica, ponaša se kao i čovjek, barem u nekom pogledu.
Ove ptice izaberu sebi jednog partnera za čitav život, zajedno dobijaju mlade i odgajaju ih dok ne odrastu. Kao i kod ljudi, ostalo je nejasno zašto ženka ove ptice preferira tačno određenog mužjaka, koji nije ni ljepši ni jači od drugih.
Sada su zoolozi Max Planck instituta za orintologiju otkrili da je sasvim razumljivo što su ptice izbirljive. Parovi ptica koji su sretni u svojoj vezi, navodno, sa mnogo više uspjeha odgajaju njihove ptiće (Plos Biology online). Orintolozi su u jednom eksperimentu napravili susret ovih ptica, i to u četiri grupe po 20 ženki i 20 mužjaka, pri čemu su ženke imale pravo na izbor svog partnera. Polovina parova nakon toga mogla je graditi zajdeničko gnijezdo. Druga polovina je razdvojena i nasumice spojena sa nekim drugim partnerom. Ako se desilo da ovi drugi parovi dobiju mlade, broj uginulih ptića bio je mnogo veći nego kod sretnih parova.
Kod ovih prislinih parova zabilježena je čak i pojava nevjerstva.
Sličnost sa ljudima…?
(izvor:sdz)
Priredio: Smail Špago
novasloboda.ba

Sitan znamen: Tekija na vrelu Bune


Tekija, turbe i musafirhana na vrelu rijeke Bune u Blagaju iz XVII vijeka smješten ispod kamene litice na kojoj se nalazi poznati srednjovjekovni grad Hercega Stjepana privlači posebnu pažnju zbog atraktivnosti pejzaža u kome se nalazi i zbog specifičnih arhitektonskih vrijednosti sačuvanih do našeg vremena.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
novasloboda.ba

Priča o baklavi


Kako je nastala obavezna bajramska poslastica

Današnja varijanta s mnogo tankih jufki najvjerovatnije je nastala nakon 16. stoljeća u carskim kuhinjama Topkapi saraja

Slatka, sočna i prostu se lijepi za nepca. A zovu je sarajevska, mostarska, svadbena, stambolska, đul-baklava, bademli baklava, kajmak-baklava, džandar-baklava, divit-baklava, sevdidžan-baklava, mada imamo i tursku, grčku, makedonsku, egipatsku odnosno arapsku, azerbejdžansku, ermensku. turkmensku, kazahstansku, afganistansku...
Počeci pripreme ove, kako je rado nazivaju, kraljice svih pita, kao i njeno ime, za sada ostaju u domenu pretpostavki. Polazeći od toga da se peče u peći, mnogi njen nastanak vezuju za urbanu kulturu, Prihvatljivija bi, međutim, bila druga teza - ona o nomadskom porijeklu ove poslastice, a polazeći od jufki, odnosno vrlo tankog tijesta, proizvoda nomadskih naroda.
Prema nekim izvorima, pripremana je još u osmom stoljeću prije naše ere, na način starih Asiraca. Prve baklave pravili su tako što su stavljali između više tanjih lislova hljebnog tijesta, sjeckane orahe, pistacije i med i to pekli u svojim primitivnim pećima. Onda su je vjerovatno grčki trgovci prenijeli u Grčku. Tamo je već razvijana kora tanka kao list, ni nalik na onu asirsku grubu koru. Svojataju je i Ermeni, za koje je njeno ime čak i ermenska riječ.
Ermeni su dodali cimet i karanfilić u listove baklava. Arapi su uveli ružinu vodicu i kardamom u recept „njihove" baklave. Ova slatka pita mijenja se kako recept prelazi granice država.
U arapskom kuharu čuvenog El-Bagdadija (iz 1226.) spominje se jedna poslastica po načinu pripremanja slična baklavi, ipak najstariji poznati recept za neku vrstu proto-baklave nađen je u kineskom kuharu iz 1330. godine.
Današnja varijanta s mnogo tankih jufki najvjerovatnije je nastala nakon 16. stoljeća u carskim kuhinjama Topkapi saraja.


(avaz)

Bajram Šerif Mubarek Olsun