ponedjeljak, 31. ožujka 2014.

Nepoznata BiH – Vodopad Bliha




Vodopad Bliha, poznat još i kao Blihin skok, nalazi se između sela Fajtovci i Kamengrada, 14 km od središta opštine Sanski Most.
Na rijeci Blihi, lijevoj pritoci Sane, nalazi se Blihin skok, veličanstveni vodopad visine 72 m. Poseban je fenomen da iz tako male rječice nastaje tako visok vodopad, najviši u slivu rijeke Une i formira malo jezerce. Smješten je 14 km od Sanskog Mosta u naselju Fajtovci, a prilazni putevi i staza do vodopada su dobro uređeni jer se vodopad želi učiniti što pristupačnijim za posjetioce. Ono što zapravo i privlači posjetioce je rekreativni vid boravka i jedinstvena ljepota nedirnutog krajolika koji osvaja svojom prirodnom raznolikošću i skladnošću oblika i boja u bilo kojem razdoblju godine.
Lokalitet Blihinog skoka predstavlja omiljenu izletničku destinaciju lokalnog stanovništva, ali i ribolovaca. Naime, odmah ispod vodopada čest su prizor brojni ribari koji se nadaju ulovu pastrmke ili klena, najzastupljenijih ribljih vrsta ovdje. U ljetnim mjesecima u ovaj vodotok uđe veliki broj škobalja na mrijest. Vodopad je stavljen i pod zaštitu države kao spomenik prirode.

Geomorfološki je spomenik prirode.

Uz izvor Zdenu gdje možete pojesti izvrsnu pastrmku, pored samog ribogojilišta, vodopad Blihe svakako treba vidjeti, jer se tek tako može spoznati koliko i kakve ima Bosne i Hercegovine, i da je uopšte ne poznajemo.



Prošetao momak čelebija




Pošetao momak čelebija
po Mostaru, čelebi pazaru,
za pasom mu jagluk i mahrama.
Od mahrame vas se Mostar sjaji,
od jagluka Mostar i Gabela.

Pitala ga ostarjela majka:
Oj bora ti, moj premili sine,
oklen tebi jagluk i mahrama?
Sinak majci tiho odgovara:
Ej, bora mi, moja mila majko,
dala mi je sirota djevojka!

Što si dao siroti djevojci?
Dao prsten od suhoga zlata
i uz prsten hiljadu dukata.
Uzeću je za vjernu ljubovcu.
Uzmi, sine, i srećna ti bila!
(Narodna)

Klub Boemi Mostar



Sat za planetu Zemlju

Objavljeno od tacno.net dana Ožujak 30, 2014 u Ekologija, Kultura, Mostar


Prigodnim programom Klub Boemi iz Mostara priključio se najvećoj globalnoj volonterskoj akciji na svijetu pod nazivom Sat za planetu Zemlju, koju osmu godin .u organizuje Svjetska organizacija za zaštitu planete-WWF.

Piše: Zlatko Serdarević

Program je počeo stihovima slikarice i poetese Marele Jakovljević  a potom se posjetiocima obratio Ismet Gaga Šemrd, idejni pokretač Kluba Boemi koji je kazao:

Nama je velika čast što nam je već drugu godinu pružena šansa da damo prilog ovoj akciji i mi smo pripremili prigodnu izložbu likovnih radova mostarskih umjetnika. Godi nam kad se ime Mostara nalazi uz svjetske turističke destinacije kao što su Opera u Sidneju, Bakingemska palata u Engleskoj i Ajfelova kula u Francuskoj gdje su takođe priređeni programi i ugašena svijetla kao simboličan znak opomene za prekomjerno trošenje zemljinih resursa potrebi za uspostavom energetske efikasnosti.

Novinar i publicista Šemsudin Zlatko Serdarević je istakao važnost ovog događaja ne samo u lokalnim nego i u svjetskim okvirima.

Evidentno je da čovjek neprirodno iskorištava prirodne resurse time sječe granu na kojoj sjedi. Isto tako je poznato da dolazi do štetnih klimatskih promjena zbog negativnog čovjekovog uticaja na zemlju razvojem savremenih tehnologija, ne vodeći pri tom računa o enormnom zagađivanju atmosfere. Članovi Kluba Boema se pridružuju akciji u kojoj učestvuje dvije milijarde ljudi iz 135 zemalja svijeta. Umjesto da se naučni potencijal podredi čuvanjeu Zemlje i njenih prirodnih datosti, bez kojih je život nemoguć, svjesni smo pokušaja njene potpune vladavine nad prirodom, i mi dižemo glas protiv takvog odnosa, akcentirao je Serdarević u svom govoru.

U prostorijama Boema priređena je izložba likovnih radova o temi priroda.
Učešće su uzeli: Alica Jakirović, akad. slikar Danilo Pravica, akad. kipar Florijan Mićković, akad. slikar Vladimir Mićković, Marela Jakovljević, Jagoda Serdarević, Vojimir Borovina, Dragan Pločo Janičić, Sead Vladović, Zlatko Serdarević (fotografija), Ramiz Pandur, Ćamil Topuz (fotografija) i Jakub Hadžić (fotografija).

Za ovu priliku ugašena su svijetla u trajanju od jedan sat a druženje je proteklo uz svijetlost svijeća koje su donirali predstavnici WWF.
--


nedjelja, 30. ožujka 2014.

Sat za planetu Zemlju





kako se moze vidjeti sa ove četiri slike...izgleda da je najveći mrak (bio) u Mostaru...

Nekoliko stvari o ljetnom vremenu



Kako pomjerati kazaljke? U proljeće se stolice iznose naprijed ispred kafića, dakle kazaljke sata naprijed, a u jesen se stolice vraćaju nazad, dakle i kazaljke nazad! Pa ko upamti, upamti!


U noći između subote i nedelje ove sedmice, po ustaljenom običaju, kazaljke na satu su pomjerene sat unaprijed i tako smo se uključili u zajednički sistem ljetnog računjanja vremena.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, ali kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin zaista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sistem ozbiljno predložio Englez William Willett (1856-1915)  u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, usprkos velikoj podršci. On je tada došao na ideju da se u ljetnom periodu satovi pomjeraju sat unaprijed. Kako je još tada primjetio, ujutro se već vidi, a ljudi još spavaju, a kasno popodne, posvuda gori svijetlo. Njegova ideja: Ako se satovi pomjere unaprije, štediće se energja.



Prva je ljetno računanje vremena (od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine) uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata. I baš u Njemačkoj, u zadnje vrijeme sve više se čuju glasovi protiv ljetnog računanja vremena i pomjeranja kazaljki. Uštede energije nema, jer se ritam korištenja energije samo pomjera za sat, tako kažu u RWE. Pedantni Nijemci su izračunali da kroz pomjeranje kazaljki sata nastaju samo troškovi, a jedva da se štogod uštedi na energiji. A čuju se i glasovi kako je pomjeranje vremena sasvim nepotrebno.
Međutim, za ukidanje ljetnog računanjanja vremena svoju saglasnost mora dati EU kroz svoje propise. Jedna zemlja iz sastava EU ne može to samostalno uraditi.


Ljetno računanje vremena ne provodil se u Rusiji, na Islandu i u Ukrajini. Rusi su to ukinuli 2010. godine iz razloga tjelesnog opterećenja za ljude i životinje, i ostali na ljetnom vremenu.
Širom svijeta satovi se ne pomjeraju u oko 70 zemalja. Između ostalih, ne u Kini, Indiji, Južnoj Africi, Argentini, Brazilu i dijelovima Kanade. Kod njih vrijedi normalno, zimsko vrijeme.
Od 1983. godine u Jugoslaviji je po prvi uvedeno ljetno računanje vremena. Ljetno računanje vremena, ili ljetno vrijeme, predstavlja dio godine tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat. Tih godina je ljetno vrijeme prihvaćeno u velikom broju zemalja, uslovljeno naftnom krizom u sedamdsetim godinama proššlog vijeka.

Protivnici pomjeranja kazaljki na satu imaju svoje argumente protiv. Pomjeranje kazaljki satova loše utiče i na životinje. Krave ako se muzu po ljetnom vremenu, sat ranije daju manje mlijeka i trebaju oko 7 dana da se prilogode. I divlje životinje su odjednom ugrožene zbog pojave saobraćaja u ranim utarnjim satima, u neobično vrijeme, sat ranije.
U saobraćaju se dešava više udesa, zbog povećanog umora od ranijeg ustajanja.
Ranijim ustajanjem povećava se riziko  infarkta, a ljekarima se prvih dana pomjeranja kazaljki javlja oko 35% više pacijenata sa srčanim problemima. Nedostatak spavanja narušava bioritam.
Problem se javlja i sa radnicima koji rade u smjenama.Krajem marta, u noćnoj smjeni, radi se sat manje, a krajem oktobra sat više. Nekome se zalomei noćna smjena i tad i tad.
I jedna stvar, koju ljudi ne mogu nikako upamtiti: kad kazaljke sata naprije, a kad nazad.
Jednostavno pravilo:
U proljeće se stolice iznose naprijed ispred kafića, dakle kazaljke sata naprijed, a u jesen se stolice vraćaju nazad, dakle i kazaljke nazad! Pa ko upamti, upamti, do jeseni, ili do  dogodine?
Kako se naviknuti? Gdje prvih dana uštediti taj sat vremena. Mogućnosti je previše.
Ustajanje odmah, čim zazvoni sat, umjesto produžiti ležanje u krevetu, donosi nam 18 minuta. Ukoliko se kupamo, a ne tuširamo, štedimo i tu 13 minuta. Po mogućnosti, preskakanje brijanja kod muških, štedi se barem 6 minuta. Minimalno šminkanje kod žena, donosi barem 10 minuta. Mokasinke, umjesto cipela sa šnjurama, i to donosi barem koji minut. A uvečer, iključivati kompjuter što ranije, Štedi i energiju i dragocjeno vrijeme, za raniji olazak u krvet. Smaniti broj i dužinu SMSova. Smaniti čekanje telefonske veze na hotline, a u sportu, umjesto jogginga, brzi sprint. Kod kuće uveče, po mogućnosti smanjiti broj serija, koje se uvečer gledaju, barem za jednu, i to donosi barem sat vremena.
Minutu po minutu, vrijeme ukradeno kazaljkama, može se namiriti.

Crvena noć 2014 Louisville USA



Tradicionalna Crvena Noć u Louisville u Kentakiju. Pozivamo sve ljude iz Amerike da nam se predruže.

Organizacioni odbor

Subota 19. April 19:00 - 03:00 (EDT)

4615 Fegenbush lane Louisville KY, 40228


 gdje se nalazi Louisville?


subota, 29. ožujka 2014.

„Sat za planetu Zemlju“

„Sat za planetu Zemlju“

FOTO: Ugašena svjetla na Starom mostu

Gašenjem svjetla na Starom mostu i umjetničkom instalacijom sa svjećama ispred OKC „Abrašević“, Mostar se večeras pridružio najvećoj globalnoj volonterskoj akciji „Sat za planetu Zemlju“, koju već osmu godinu za redom organizira Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
 
 
Svjetla na Sttarom mostu ugašena su tačno u 20,30 sati.
 



NovaSloboda.ba

Druga „Kritična masa“

Važno je samo, da se provode akcije kojima se obuhvata čitav grad!


Sutra u Mostaru

Druga „Kritična masa“

Nakon prošlomjesečnog prvijenca, Biciklistički klub Mostar sutra opet organizuje bicikidjadu pod nazivom „Kritična masa“, kojom se želi skretanuti pažnja na probleme s kojima se biciklisti i biciklistkinje susreću u svakodnevnom saobraćaju.


Start druge po redu „Kritične mase“ planiran je za 12 sati ispred tržnog centra Mepas Mall.



Mostar je jedini grad u BiH koji organizuje ovakav događaj, a u svijetu se „Kritične mase“ održavaju u više od 300 gradova.



Ruta kojom će se biciklijada kretati u Mostaru: Mepas mall, Vrh Avenije, zgrada Spajalica, Rondo, Dom zdravlja Mostar, Bulevarom Narodne Revolucije, most Hasana Brkića, ulica Maršala Tita, preko Carinskog mosta i kraj biciklijade je ispred Mepas Mall-a, saopšteno je iz BK Mostar.
 
NovaSloboda.ba


Treniranje strogoće – velahavle

Još jedna prekršajna od 500 KM.


Za ovo bi se i nekad, i sad, i dok bude i boga i svijeta, reklo samo: velahavle. 



Učesnici protesta u Mostaru, a pošto se danima njihov broj kreće između 50 i 100, počeli su zbog izlazaka na proteste dobijati «čestitke» od nadležnih organa. Za povišeni ton, a kako se to može protestvovati nego povišenim tonom, za uzvike «fašisti», i za navodno vrijeđanje službenih lica, dobijaju crveni prekršajni nalog sa kaznom od 500 KM. Muhamed Hindić Mušica je nakon saslušanja u stanici završio na traumatologiji, sa težim posljedicama po zdravlje, a oni koji nisu prošli sličanu torturu, snimljeni su pojedinačno, i identifikovani, te sada dobijaju «čestitke» putem pošte.
A to su mahom oni koji ne rade, koji nemaju šanse da dobiju bilo kakav posao, koji primaju minimalnu penziju, koji nemaju šta jesti, i zbog toga izlaze na ulicu, tražeći promjene, kažnjavaju se po nečijem nalogu, bez saslušanja,  primjerenom kaznom, od 500 KM, od koje se nekima zavrti u glavi, jer toliku sumu novca nisu vidjeli u protekla dva desetljeća.
Da tamo, na mjestima, gdje se pišu ovakvi nalozi sjede ljudi, koji misle svojom glavom, morali bi se crveniti od stida. I ovom starcu poslali su kaznu od 500 maraka, sa obrazloženjem da je i on uzvikivao fašisti. A, njegov je grijeh samo to, što redovan na protestima.

Tuga i sramota.

Mostarska dolalma



 Stara kulinarska izreka je da "u Mostaru peku morca u janjca". (Bišćevic Ahmed, Mostar).

Sastojci:



Način pripreme:

Stara kulinarska izreka je da "u Mostaru peku morca u janjca". (Bišćevic Ahmed, Mostar).

Dakle, pune janje morujom (biba, tuka, pura, ćurka) i tako peku.

Prema tome, moruja (ili morac) se očisti, iz janjeta izvuku sve iznutrice, ugura morac u janje, nabije na ražanj, posoli i peče.
Ili, posoli janje iznutra i izvana, posoli moruja, uvali u janje, malo zašije drvcima ili žicom, postavi u zamašćenu pekarsku duboku "janje-tevsiju" (vidjeti str. 69-70) - janje-tavu i u pekarskoj zanatskoj radnji koja loži peć na drva i peče.

(Porijeko rijeci dolalma nismo uspjeli pronaci. Hivzija Hasandedic misli da to potiče od pojma "donanma", a što označava iluminaciju prilikom svečansti. Funkcionalno, to bi označavalo svečano pečenje uz iluminaciju sa mušemali - harmonika-fenjerima - "da svijetli kao Venecija", kako to kaže jedan turistički pisac za Stolac u devetnaestom vijeku. Medutim, ja mislim da bi to bilo prije od dolma - nadjev, punjenje, jer se to dolmi, nadijeva.)

( Bosanska domaća kuhinja)


RUKA PRIJATELJIMA



(autor nepoznat/ facebook)


Želim se ponovno nadati.
Odgojen sam prema općim moralnim načelima:

Kada sam bio mali, majke, roditelji, profesori, svi odrasli
su bili osobe vrijedne poštovanja.


Bilo je nezamislivo nepristojno odgovariti starijima, učiteljima....

OSJEĆAO SAM POŠTOVANJE PREMA NJIMA.


Bojali smo se tek mraka, grdoba ili horror filmova.


Danas sam beskonačno tužan zbog svega onoga što smo izgubili:

Uveli smo ljudska prava za kriminalce ...?

Amnestiju za prevarante ...?

Pošteni su glupi ...?

Ne iskoristiti nekoga, znači biti budala ...?
Kakve su to vrijednosti????



Profesore tuku po školama,

Rešetke su nam na prozorima.

Svatko zatvoren u svojem svijetu.
Što nam se to događa???


Auto vrijedi više od zagrljaja.

Djeca traže nagradu da bi završila školsku godinu.

Više vrijedi jedan Armani od diplome!?

TV ekran od razgovora!?


IZGLEDATI je važnije nego BITI!?!

Kada se sve to dogodilo????


Želim skinuti rešetke s prozora i tamo staviti cvijeće!

Želim sjesti na stazu i imati otvorena vrata u ljetnim noćima ...

Želim poštenje, čisto lice i pogled u oči!

Želim se vratiti stvarnom životu ...


Nije utopija!


Moguć je solidaran svijet

s puno ljubavi i suosjećanja za druge


Pokušajmo opet biti "LJUDI",
koji grade bolji, pravičniji svijet,

Pokušajmo zaraziti svijet šireći ovu poruku.

Naša djeca to zaslužuju, naši će nam unuci biti zahvalni.


(Podijelite ovo sa svojim prijateljima. Vidjet ćete da nas ima puno koji mislimo i želimo isto)

U MOSTARU ŠADRVAN VODICA





U Mostaru šadrvan vodica,
sve mladiće pohvatala groznica.
Nekog muče, nekog ašićare,
ašićare čelebiju Muju.
Pitala ga ostarjela majka:
"Gdje ćeš, sine, bole bolovati?
Il' u dvoru ostarjele majke,
Il' u dvoru lijepe djevojke?"
Bolan Mujo majci odgovara:
"Mila majko, ne požali na me!
Ako hoćeš da prebolim bole,
pusti mene bolovati, majko,
u bijelu Ajišinu dvoru,
a na krilu Ajiše djevojke!"
narodna

Techno clasicca

Sretan 40. rođendan Golf & Co

U njemačkom gradu Essenu počeo je sajam Techno Clasicca, najveći sajam „oldtajmera” na svijetu. Očekuje se da će sajam posjetiti 200 hiljada posjetilaca.
 
 
Na jednom sajmu ovakve vrste, iz principijelnih razloga nema noviteta, ali tri legende slave okrugle rođendane. Prije svih, njemački klasik VW Golf, koji je 1974. godine zamijenio legendarnu „bubu”. Deset goodina stariji su Ford Mustang i tri automobila iz serije Opel: Kapitän, Admiral i Diplomat.
Svi sljavljenici podsjećaju na zlatnu eru auto industrije, u zadnjem kvartalu prošlog vijeka.
Smail Špago
 
NovaSloboda.ba