London.Engleska. Djelo njemčkog umjetnika princa Anselm Kiefera, 80, zove se „Noć zvijezda“, a u opisu stoji: Emulzija, ulje, akril, šelak, slama, zlatni listovi, drvo žica i sedimenti jedne elektrolize, dimenzije 470x840 cm,.
Za velike formate cijene djela umjetnika Kiefera se kreću oko četiri miliona dolara
Žena, koja pozira u Royal Academy of Arts u Londonu, pred Opus magnumom je jedna asistentkinja koja se minutama dugo ubacivala u čitavu priču umjetničkog djela.
(ne)
(Novaloboda.ba)
Pakao bjesni na horizontu, zrak je ispunjen dimom. U luci Lithi na egejskom ostrvu Hios )Grčka), muškarac privezuje svoj brod, naizgled nepokolebljiv svim ovim što se dešava. Tri velika požara šire se ostrvom. Žena je uhapšena zbog navodnog izazivanja jednog od požara odbačenom cigaretom.
Plamenovi prijete ne samo selima već i plantažama mastike. Mastika, smola dobijena iz grmlja biljke pistacija "Pistacia lentiscus", koristi se za proizvodnju žvakaćih guma, kozmetike, likera i medicinskih proizvoda. Hios je jedino mjesto na svijetu gdje raste ovo grmlje.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
Nastavljamo sa serijalom – Ograda
U najkraćem, uz stare slike, slijedi objašnjenje osnovnih pojmova iz Mostara.
Ograda. Toponim, dio grada. Dio Predhuma gdje se križaju ulice Gojka Vukovića i izlaz s Komadinovog (Lučkog) mosta zove se Ograda, a dobila je ime tek nakon 1912. g. Sve do tada mahala Predhum bila je na začelju svih gradskih zbivanja i dosta je zanemarena od strane gradskih vlasti. Glavna mjesta svih trgovačkih zbivanja bili su Velika Tepa na Glavnoj ulici, Kujundžiluk, Mejdan i donekle Priječka čaršija. Velika Tepa je bila zakrčena prometom, a posebice je to bilo izraženo pazarnim danima, jer se na tom mjestu obavljala i trgovina živom stokom. Kako bi rasteretili grad od stoke, općina je donijela odluku da se stočni Pazar s Velike Tep (Glavne ulice) preseli u mahalu Predhum na ulazu u Donju mahalu. Tako i bi učinjeno. Pazar je ograđen i započelo se s prodajom stoke za pazarne dane, i to srijedom. Time je donekle omogućen brži razvoj toga dijela grada, a istovremeno je smanjena gužva na Glavnoj ulici. Po toj ogradi za stoku narod taj dio grada prozva Ogradom. Međutim, kako u to vrijeme nije postojao Lučki most, veze s novostvorenim pazarom bile su veoma loše. Prijelaz stoke i ljudi obavljao se Starim mostom, pa dalje Jusovinom ili preko Šemovačkog mosta, tako da ovaj pokušaj izmještanja stočnog pazara nije uspio. Ipak, ostade ime da podsjeća na te dane i želju da se Predhum razvije. Dijelom se to omogućilo ubrzo, jer je 1913. g. pušten u promet Komadinov (Lučki) most. Danas je još uvijek sačuvana mala metalna ploča iz austrougarskoga perioda na kojoj je lijevanjem utisnuto ime mahale Predhum i kućna numera, a nalazi se na Dugalića pekari.
Objašnjenje je preuzeto iz knjige Mostarski leksikon, autora Tibora Vrančića, izdanje 2020.
Prilog: fotografije, ulica Predhum, kasnije Gojka Vukovića 2007.
Priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago
(CidomTeam)
11.07.1995. - 11.07.2025.
Mostarci su i ove godine odali počast žrtvama genocida u Srebrenici, u kojem je 11. jula 1995. godine ugašeno 8.372 života.
Skok je, kao i svake godine, održan simbolično u 11 sati i 7 minuta, uz oglašavanje sirene, a organizirao ga je Klub skakača u vodu ''Mostari''. Skok je izveo Eldar Džeko.
Danas se u Potočarima obilježava 30. obljetnica genocida nad Bošnjacima u ''Sigurnoj zoni UN-a'' Srebrenica, a biće ukopani posmrtni ostaci sedam žrtava.
Zastave su širom Federacije BiH spuštene na pola koplja povodom proglašenog Dana žalosti.
Nakon izvedenog skoka, sa Starog mosta, u Neretvu su bačeni ljiljani.
(fotografije: bljesak)
https://www.facebook.com/share/v/19cD9Q1YLC/
Na prevoju Flüela u Švicarskoj 8. jula 2025. pao je snijeg. Slike su objavljene na društvenim mrežama, a ispod slika su napisani komentari u smislu, „Je li ovo gotovo s ljetom za ovu godinu?“ i „Biće još ljeta“. Dok se veći dio Evrope guši u temparaturama od 40 stepeni i više, hladni talas u nekim drugim krajevima donosi ovakve pojave. Klimatske promjena su već tu, i ko zna šta nas sve još može očekivati!
-:-
Inače prevoj Flüela, ili Flüela Pass e poznat po veoma žestokim zimama, i saobraćaj preko njega se ne obavlja u zimskim mjesecima. U nastavku nekoliko zanimljivih podataka:
Prevoj Flüela (Flüela je deminutiv od Fluh, švicarski njemački Flueh za kamenito područje) je planinski prevoj visok 2.383 m nadmorske visine u švicarskom kantonu Graubünden, između Davosa u dolini Landwasser i Suscha u Donjem Engadinu. Nalazi se između Schwarzhorna (3.147 m) i Flüela Wisshorna (3.085 m). Evropski sliv prolazi preko njega, prelazeći ovdje iz Albulskih Alpa (jugozapad) u Silvrettu (sjeveroistok).
Put Flüela, izgrađen 1867. godine, najkraća je cestovna ruta između doline Rajne i Donjeg Engadina. Tokom Drugog svjetskog rata, prevoj Flüela, kao i prevoji Splügen, Julier i Albula, trebao je biti trajno zatvoren do dolaska vojske. Počevši od maja 1938. godine, Ured za utvrde (BBB) izgradio je zatvaranje prevoja Flüela, sa zatvaranjem kod mosta Chant Sura, glavnim radom na Flüeli s desne strane (A 7701) i kontra-radom s lijeve strane (A 7702).
Prevoj nije siguran zimi; ruta prolazi kroz područja sklona lavinama. Od otvaranja obližnje linije Vereina 1999. godine, stoga je zatvorena tokom zimskih mjeseci. Ljeti, poštanske autobuske linije (Bergpoststrasse) saobraćaju cestom preko prevoja Flüela između Davosa i Engadina. Historijska poštanska kočija, koju vuče šest konja, putuje svakog utorka tokom ljetne sezone od stanice Davos Platz do hospicija Flüela i nazad. Možete rezervirati povratno putovanje ili samo djelimično putovanje. Zahvaljujući partnerstvu sa PostBus Graubünden, karta vrijedi i na liniji PostBus na ruti Flüela na dan putovanja.
(wiki)
(spagos)
Josefine Rutkowski (35) želi obaviti 60 triatlona za 60 dana.
Njen život se potpuno promijenio. Prošlog ljeta, Jonas Deichmann (38) je zapanjio sportski svijet svojim svjetskim rekordom u triatlonu, obavivši 120 Ironmana u 120 uzastopnih dana. To znači 3,8 km plivanja, 180 km vožnje bicikla i 42,195 km trčanja svaki dan.
Ovog ljeta, njegova djevojka podiže ljestvicu: Josefine Rutkowski (35) želi postaviti novi svjetski rekord u ženskoj kategoriji, za što je potpuno promijenila svoj život: 60 Ironmana za 60 dana. Nakon Mistera 120 sada je na redu Miss Sixty!
Njihova neobična ljubavna priča: Rutkowski je već postala njemački prvak i viceevropski prvak u svojoj starosnoj grupi, ali to nije bilo sasvim dovoljno za profesionalnu triatlonsku karijeru. Kao i mnogi drugi amaterski sportisti, pridružila se Deichmannovom "Izazovu 120", prateći ga na ukupno 18 utrka na duge staze, od kojih pet zaredom.
Rutkowski trenutno trenira do 45 sati sedmično, a bavi se i jogom. Preokrenula je svoj uobičajeni život naglavačke: Dala je otkaz na poslu učiteljice kako bi postala samostalna sportska avanturistica. Odrekla se svog stana u Meiningenu, u Tiringiji, i sada je, poput Deichmanna, globtroterka bez stalnog mjesta boravka.
Obično ga prati na njegovim putovanjima i kaže: "Razvili smo model odnosa koji nam odgovara i oboje smo jako zadovoljni njime. Vodim potpuno drugačiji život nego prije godinu dana".
Trenutna rekorderka je Austrijanka Alexandra Meixner, koja je završila 30 Ironman utrka za 30 dana.
Rutkowski će svoj pokušaj započeti 13. jula, plivajući u jezeru Binsfeld, vozeći bicikl kroz dolinu Rajne i regiju Faltza, te trčeći maraton u Speyeru.
Deichmann, koja će je pratiti većinu dana, rekao je: "Trčanje je njena specijalnost; ona je vrlo dobra plivačica i ima mentalnu snagu. Ponosan sam što ima hrabrosti da izazove rekord, u čemu će i uspjeti!"
-Da bi postigla svjetski rekord, Josefine Rutkowski (35) mora preći ukupnu udaljenost od 10.800 km na biciklu, plus 228 km u vodi i 2.531,7 kilometara trčanja.
-Josefine Rutkowski (35) stavlja sve na kocku - za svoj san da postavi svjetski rekord kao Miss Sixt. -Ono što je počelo kao sportska avantura pretvorilo se u nešto više: Josefine Rutkowski (35) pratila je Jonasa Deichmanna (38) tokom njegovog pokušaja obaranja svjetskog rekorda - i ostala uz njega.
(bams)
(NovaSloboda.ba)
Jezero Tuz, Turska. Flamingosi spremni za polijetanje iz drugog najvećeg jezera u Turskoj, mjesta za izleganje ptica.
-:-
Jezero Tuz (turski: Tuz Gölü što znači 'Slano jezero') je drugo najveće jezero u Turskoj sa površinom od 1.665 km² i jedno od najvećih hipersalinih jezera na svijetu. Nalazi se u regiji Centralne Anadolije, 105 km sjeveroistočno od Konye, 150 km jugo-jugoistočno od Ankare i 57 km sjeverozapadno od Aksaraya. Posljednjih godina jezero Tuz postalo je popularna destinacija za turiste. U oktobru 2021. godine jezero Tuz je privremeno potpuno presušilo zbog klimatskih promjena.
(msn)
(NovaSloboda.ba)
