Astronauti se konačno vratili na Zemlju

 

Svemirskim putešestvijama četiri astronauta došao je kraj: Konačno su se vratili na Zemlju

Astronauti NASA-e Nick Hague, Suni Williams i Butch Wilmore te astronaut Roskosmosa Aleksandr Gorbunov uspješno su se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci neočekivanog boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Oni su uspješno sletjeli u Meksički zaljev kod obala Floride, a vratili su se u letjelici SpaceX Dragon Freedom.

Hague i Gorbunov boravili su na Međunarodnoj svemirskoj stanici od 29. septembra 2024. godine, dok su Williams i Wilmore stigli  6. juna. Time je završen boravak u svemiru od 171 dan za Haguea i Gorbunova i 286 dana za Williams i Wilmorea.

Timovi u NASA-inom svemirskom centru Johnson u Houstonu bit će fokusirani na to da se astronauti ponovo aklimatiziraju na Zemlju nakon što su se uspješno vratili.

"Rečeno nam je da će danima, ako ne i sedmicama, provoditi vrijeme u bazenu kako bi povratili snagu, kako bi prošli kroz sve te procedure kako bi pomogli tim astronautima da se ponovo aklimatiziraju ovdje, posebno nakon što su bili u svemiru skoro devet mjeseci", piše CNN.

Prošlog ljeta, NASA je odlučila da bi povratak astronauta Boeing Starlinerom bio previše rizičan te je agencija donijela odluku da Williams i Wilmore ostanu dio redovne posade Međunarodne svemirske stanice. Zbog te odluke, sada su se vratili kući zajedno s Hagueom i Gorbunovim u kapsuli Crew 9 kompanije SpaceX.

(welt/20250319)

Širom svijeta – Slike sedmice

 

Za jednom stolom

Tanak trag prolazi kroz ruševine. Pod svjetlima usred razaranja, stotine Palestinaca se okupljaju svakog dana na iftaru, obroku nakon zalaska sunca tokom mjeseca posta Ramazana, kao ovdje u Rafi. Rijedak trenutak intimnosti, uostalom, Uskraćivanja, u svakom pogledu za ljude u primorju traju već 18 mjeseci. Prošle nedelje, Izrael je prekinuo posljednji dalekovod do Gaze. Zemlja također nastavlja blokirati pošiljke pomoći kako bi natjerala Hamas na ustupke za pregovaračkim stolom. Planirano je da se razgovori nastave ove sedmice u Dohi.

Igra hvatanja

Stvari ne izgledaju baš najbolje za ovog fazana: više od desetak sibirskih tigrova ga love. Oči su gladno uperene u predmet žudnje, velike šape hvataju lepršavu, bespomoćnu životinju. Fotografija je snimljena u parku sibirskih tigrova u blizini Harbina u Kini, najvećem svjetskom centru za uzgoj ugroženih vrsta. Ovdje na više od milion kvadratnih metara živi oko 1.000 tigrova. Za fotografe i posjetitelje, hranjenje uživo nudi uvid u lovačke navike velikih mačaka, ali je to trn u oku aktivistima za prava životinja. Kažu da plijen nema načina da pobjegne i da je podvrgnut nepotrebnoj patnji.

Sunčanje tkanina

Livade u najstarijoj industrijskoj zoni Bangladeša, Narayanganj, u punom su cvatu. Ali ovdje nećete vidjeti nijednu upečatljivu biljnu vrstu. Umjesto toga, svijetle boje su mokre krpe koje je potrebno sušiti na otvorenom. Korak po korak i dio po dio, radnici su dodavali šare i boje a tkaninama. Nakon pranja nastaje umjetnički tekstilni pejzaž. Nažalost, ovi proizvodno intenzivni radovi nisu dobro plaćeni na domaćim tržištima, njima se trguje po niskim cijenama od jednog do – u apsolutno izuzetnim slučajevima – deset eura.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe – Katastrofalan vihor nad Mostarom, mart 1929. godine

 

Jugoslovenski list od 2. marta 1929. godine objavio je tekst razornom vjetru nad Mostarom, na osnovu telefonskog izvještaja dopisnika

“Katastrofalan vihor nad Mostarom - Vjetar raznosi krovove, diže oblake pijeska, razbija prozore i električne žarulje. - Smrt svećenika na ulici

(Telefonski izvještaj “Jugoslovenskog lista”)

Mostar 1. marta.

Od sinoć bjesni nad Mostarom opet nesnosna bura. Tokom prošle noći i današnjeg dana bura se toliko pojačala da brzina vjetra prema procjeni stručnjaka iznosi preko 20 metara na sekundu. Gradske ulice su gotovo puste, jer ljudi ne mogu da prolaze od pijeska, koji im vjetar baca u lice. Tokom dana vjetar je oštetio veliki broj zgrada. Cijelo vrijeme letili su po zraku komadi raznih krovova. - Mnogi pješaci, koji su išli ulicama bili su bačeni od vjetra na zemlju.

Zgrada mostarske policije je većim dijelom otkrivena. Jednako su stradale zgrade gradske banje, hotela Neretve, velike županije, mostarskih škola, na kojima su polupani prozori, srušeni dimnjaci i oštećeni krovovi, 50 godišnje borove vjetar je čupao. Električne žarulje po gradu su većim dijelom porazbijane. Najstariji ljudi u gradu ne pamte ovakvog vihora. Barake duhanske tvornice, hangari na aerodromu i barake vojne bolnice teško su oštećene. Po mnogim ulicama nalazi se nagomilan materijal porušen sa krovova.

U gradu vlada zabrinutost i ako orkan potraje još noćas stanovništvo se boji katastrofalnih posljedica. Bura je tako snažna da u velikoj visini nosi oblake pijeska.

Za vrijeme bure desio se jedan tragičan slučaj. Pravoslavni svećenik Patrikije Popović koji je htio ući u jednu radnju, pao je udaren od kapi. On je od prije bolovao na srcu.”

prilog: Mostar, razglednica, 1929. (cidom.org)

priredili: Armin Džabirov, Tibor Vrančić, Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Kad slike pričaju – Reklama uz pomoć VI

 

Kada na TV vidite reklame za pastu za zube, možda ćete pomisliti na prof. dr. Besta, koji je utisnuo četkicu u paradajz. Ili "zubarova žena" Gudrun, koja je hvalila brend Perlweiss. Ili izreka „Da bi i sutra mogao snažno da grizeš“. Prema televizijskoj grupi ProSieben Sat.1, nova reklama za pastu za zube sada će ući u "TV historiju". Zajedno s medijskom agencijom razvijena je reklama za brend Lacalut koja je u potpunosti kreirana uz pomoć umjetne inteligencije. “Emocionalno i fotorealistično”, kako kažu.

Možete vidjeti jedanaest scena iz sto godina, jer toliko dugo postoji pasta za zube. U svakoj sceni postoje ljudi na slici, koji se nasmiješe gledaocu, naravno sa besprijekornim zubima. 1925. to je bila glamurozna žena sa bisernom ogrlicom, 1935. mladić s ravnom kapom u crno-bijeloj boji (nemojte mi reći da i to nisu bila mračna vremena, ali je li to stvarno VW Buba u pozadini?), 1945. svježe izgleda sijeda kosa, scena 1955 na ulici, i kako se čini, čudo je očigledno već stiglo. Lacalut radi!

I tako dalje, izbor modela je također malo raznolik. Vesela muzika i glas su takođe vještački stvoreni.

Poruka: Osmjehujemo se priči.

Takvi spotovi će se češće viđati u budućnosti, jer kompanije štede mnogo novca na ljudskim modelima, kamermanima, šminki, odjeći itd. I ako želite biti iskreni, sasvim je logično: AI pomaže da oglašavanje postane ono što je oduvijek željelo biti: idealizirani odraz ambicioznog društva. Smeta li vam što nema pravih ljudi sa pravim (izbijeljenim) zubima koji se smiješe u virtuelnu kameru?

U početku se može činiti pomalo uznemirujućim, ali oglašavanje nam samo želi pokazati kakav bi mogao biti naš život. Pomaže li možda čak i saznanje da ovi sjajni uzori zapravo ne postoje? Naravno, četkicu za zube morate uzeti u ruke, najmanje dva puta dnevno.

(welt)

(spagos)

Deset medalja za Mo Stars

 

Mo Stars-ice iz Herceg Novog se vratile sa deset medalja

Proteklog vikenda u organizaciji Plesnog studija DIAno u Herceg Novom je održan Performing Art festival (PAF), na kojem je učestvovao i PS “Mo Stars” Mostar.

Mo Starsice su se u rodni grad vratile sa 7 osvojenih prvih mjesta, tri druga, jednim trećim i jednim četvrtim mjestom.

1.mjesto Show dance,djeca,velika grupa koreografija Mračna strana bajke

1.mjesto etno karakterni ples,djeca, velika grupa,koreografija Japan

1.mjesto contemprary, velika grupa,juniori koreografija Torn

1.mjesto, contemprary, odrasli,velika grupa,koreografija Help

1.mjesto,solo, contemprary,juniori,Clara Pirlein

1.mjesto solo, contemprary,odrasli Zana Kulak

2.mjesto,solo,jazz dance,juniori,Lejla Milavić

3.mjesto,solo, contemprary, odrasli Ira Džemat

4.mjesto,solo, contemprary,odrasli,Ines Kulak

1.mjesto, Show dance,duo,Dalila Heljić i Lejla Maksumić, koreografija Decembar

2.mjesto,solo, Show dance,juniori koreografija Tetovaža,Hana Bostandžić

U Gala veče plasirale su se Clara Pirlein i Zana Kulak, koja je osvojila 2.mjesto i novčanu nagradu od 300 eura, saopćeno je iz PS Mo Stars.

(mostarski.ba)

Odmor za oči - U šljiviku pod beharli granom..

 

Fotografija dronom pokazuje bicikliste kako se voze stazama kroz more cvjetova šljive (a sea of plum blossoms), u parku, u blizini jezera Taihu u okrugu Changxing, u gradu Huzhou, u istočnoj kineskoj provinciji Zhejiang. Park na jezeru Taihu pokriva više od 40 hektara i ima oko 10.000 stabala šljiva.

(msn)

(NovaSloboda.ba)

Prva i zadnja fotografija – Kultni Bife Rondo

 

Na sjednici Gradskog vijeća Mostara održanoj 10. ožujka 1897. g., donesena je odluka o kupnji parcele zemlje u vlasništvu Avdage Bakamovića, kao i Avde i Ibrahima Đikića, s ciljem da se na tom mjestu napravi kružni tok ulica. Ukupno je kupljeno 160 kvadratnih metara zemlje. Za to je izdano i obeštećenje, ali ni približno pravoj vrijednosti zemljišta. Osam godina prije izgradnje kružnog toka izgrađeno je Štefanijino šetalište (Stephanie Alèe), kao centralna ulica koja je trebala povezivati grad s novoizgrađenim Zapadnim logorom i dalje prema izlazu iz grada prema Čitluku, odnosno Ljubuškom. Ova aleja od Gimnazije do Balinovca zasađena je platanima, koji su vodu dobivali iz đeriza, kanala prokopanih duž šetališta. Kod parka na Rondou uza sam trotoar još uvijek se mogu nazrijeti ti kanali. Kružni tok je napravljen 1882. g na tzv. Gumnu. Naziv Rondo se udomaćio dosta kasnije, od riječi Rondela (od francuske riječi "La rondelle" što znači i okrugla lijeha - nasad za cvijeće u vrtu ili parku) iz čega je kasnije izvedeno, novonastalo ime Rondo. Kasnije je iz tog kruga na Rondou inž. Miloš Komadina projektirao šest radijalnih aleja, koje su nastajale u raznim vremenskim periodima. Tako se ulica prema Raskršću, poznata Mostarcima kao Pijesak (Petra Drapšina – danas Kraljice Katarine), gradi 1901. g. i dobiva naziv Ulica Lipa. Odmah nakon nje 1902. g., kao suprotna joj ulica, gradi se Ulica Uzdisaja (Vladimira Nazora – danas Kralja Tvrtka). Kao zadnja ulica u toj šestokrakoj zvijezdi gradi se Liska ulica i njen produžetak prema Bijelom Brijegu (Blagoja Parovića – danas Kneza Branimira). U to vrijeme su se izgradile i neke od najljepših vila u tom dijelu grada. Među svima se ističe, vila, nekad poslovna zgrada Eduarda Fesslera iz 1897. g. (danas zgrada Rektorata).

Krajem 1930-ih gradi se na sjevernoj strani kružnog toka kavana koja će kasnije postati kultno okupljalište Mostaraca – mladih, slikara i boema... Bolje poznata pod imenom Bife Rondo, bila je izgrađena od drveta, obojena u zeleno. Imala je centralni dio i dva istovjetna krila. Cijeli plato ispred Bifea bio je vanjski restoran sa stolovima. Pored drvenog objekta nalazio se i kiosk u kojem se pripremao roštilj. U drugoj polovici XX stoljeća bilo je poznato okupljalište mladih, mjesto susreta, kafenisanja starijih ljudi... Često bi obitelji s djecom odlazile na nezaobilazne ćevape na Rondo. Muškadija bi, nakon što bi otpratili djevojke kućama, svraćali na obavezno sijelo na Rondo nakon radnog vremena Bifea sve do ranih jutarnjih sati uz nezaobilazne kifle iz Dugalića pekare. Nakon završetka zadnjeg rata (iako neoštećena) uklonjena je iz neznanih razloga (zvanično da se ne bi zaklanjao pogled na Dom hercega Stjepana Kosače) te se na mjestu njega danas nalazi prazan prostor.

Prilog:

Prva fotografija: Bife Rondo, 1940. godine (iz arhive Cidom) i druga fotografija Bife Rondo - jesen 1992. (Iz serije "Ljudi, grafiti,...etc" – autori: Salko Šarić / Vladimir Kolopić) – vjerovatno zadnja fotografija ovog objekta.

(CidomTeam)