Naučnici Evropske unije saopćli su u
srijedu da će 2023. biti najtoplija godina u istoriji, jer je
globalna srednja temperatura za 11 mjeseci ove godine dostigla
najviši rekordni nivo, 1,46 stepeni Celzijusa iznad prosjeka iz
perioda 1850. – 1900. godine.
Rekord dolazi u vrijeme dok su vlade u
maratonskim pregovorima o tome da li da, po prvi put, na samitu COP28
u Dubaiju postupno ukinu upotrebu uglja, nafte i plina koji emituju
CO2, glavni izvor emisija zagrijavanja.
Temperatura za period januar-novembar
2023. bila je za 0,13 stepeni Celzijusa viša od prosjeka za isti
period 2016. godine, trenutno najtoplije kalendarske godine, saopćila
je služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).
Novembar 2023. bio je najtopliji
novembar na globalnom nivou, s prosječnom temperaturom prizemnog
zraka od 14,22 stepeni Celzijusa, 0,85 stepeni iznad prosjeka za
novembar u periodu 1991-2020. i 0,32 stepena Celzijusa iznad
prethodnog najtoplijeg novembra 2020. godine, dodao je Copernicus.
– Ova godina sada ima šest mjeseci
obaranja rekorda i dvije sezone obaranja rekorda. Izuzetne globalne
novembarske temperature, uključujući dva dana toplija od 2 stepena
Celzijusa iznad predindustrijske, znače da je 2023. najtoplija
godina u zabilježenoj istoriji – izjavila je zamjenica direktora
C3S Samantha Burgess.
Jesen u periodu septembar-novembar
također je najtoplija zabilježena na globalnom nivou s velikom
razlikom, sa prosečnom temperaturom od 15,30 stepeni, 0,88 stepeni
iznad prosjeka, saopćili su naučnici iz EU.
– Sve dok koncentracije stakleničkih
gasova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koje
smo vidjeli ove godine. Temperatura će nastaviti da raste, kao i
uticaji toplotnih valova i suša. Dostizanje neto nule što je prije
moguće je efikasan način da se upravlja našim klimatskim rizicima
– dodao je direktor C3S, Carlo Buontempo.
Napori zaostaju da se ispuni cilj
Pariškog sporazuma iz 2015. da se globalni porast temperature zadrži
ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, iznad
kojih naučnici upozoravaju na ozbiljan uticaj na vremenske prilike,
zdravlje i poljoprivredu.
EU ima jednu od najambicioznijih
politika prema klimatskim promjenama među velikim svjetskim
ekonomijama, nakon što je donijela zakone za postizanje cilja do
2030. za smanjenje neto emisija za 55 posto u odnosu na nivoe iz
1990. godine, što analitičari tvrde da je minimum potreban za
postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, prenosi Reuters.
(Fena)