Freitag, 8. Dezember 2023

Salko Hasanović iz Žepe, živio je 120 godina

 


Tajna dugovječnosti oduvjek je intrigirala ljudski rod, a dugovječni ljudi različito komentarišu svoju dugovječnost.
Jednog takvog su pitali u čemu je tajna, a on reče:
– Ne raspravljam se sa ljudima, kažem da su svi u pravu!
– Ali to je nemoguće, reče ovaj što je pitao!
– I ti si u pravu, odgovori dedo s osmjehom.
Mnogi su mišljenja da život na čistom zraku i zdrava ishrana utječu na životni vijek, što je vjerovatno razlog za dug život našeg Salke.

(Muhamed Mahmutović/20231207)

Salko Hasanović iz Žepe, živio je 120 godina - Senzor.ba

Iz svijeta - Slike sedmice

 


Obećavajuće

Rani dolazak osigurava najbolja mjesta: s jastucima i kafom, ovaj gospodin se spremio da se divi na 97. Macy's Paradi povodom Dana zahvalnosti u New Yorku. Gušter Leo prijateljskog izgleda iz istoimene Netflixove komedije jedan je od desetina uglavnom velikih figura balona koje su lebdjele ulicama Menhetna. To je ujedno i pokazatelj da mnoge kompanije koriste priliku da reklamiraju svoje proizvode. Reviju je pratilo nekoliko pjevačkih nastupa, a vrhunac je bio nastup Cher, koja je predstavila svoju novu pesmu „DJ Play a Christmas Song“.



Dobar dan!

Om leži tamo sa stisnutim šakama, skoro kao da zna u kom je svijetu rođen. Ali mali Jarang se ne mora plašiti, dobro se čuva. Beba majmuna rođena je prije skoro šest mjeseci u zoološkom vrtu u sjevernom engleskom primorskom gradu Blackpoolu; to je bio prvi orangutanski potomak u ovom zoološkom vrtu u zadnjih 20 godina. Grad je izabrao njegovo ime na online takmičenju. Jarang je malajska riječ za "rijetko" - referenca na ugrožene vrste orangutana Bornea. Zoološki vrt Blackpool dio je evropskog programa za očuvanje ugroženih životinja



Stanite bar malo

Iscrpljena, ali snažna, Palestinka drži dječaka u naručju. Oboje su nedavno preživjeli zračni napad izraelske vojske. Oni su djeca bez djetinjstva. Sedmicama u Gazi uzalud su tražili ono što inače nude osmijesi njihovih roditelja ili četiri zida kuće: sigurnost. Oni nalaze međusobnu podršku u čekaonici bolnice Al-Aqsa u Deir al-Balahu u centralnoj Gazi. Izraelski ratni avioni bacili su letke iznad južnog pojasa Gaze prošle sedmice, na početku prekida vatre dogovorenog s Hamasom.

“Rat još nije gotov”, pisalo je na njima.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Lana bronzana na EP

 



U finalu trke na 200 metara leptir, na Evropskom prvenstvu u malim bazenima, u Rumuniji, plivale su dvije Mostarke, Lana i Amina!


Najbolja bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar ostvarila je novi veliki uspjeh osvojivši bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u malim bazenima koje se održava u rumunskom Otopeniju.

Pudar (17) do prve medalje u Otopeniju stigla je u svojoj omiljenoj disciplini 200 metara delfin. Mlada Mostarka je rutinski odradila jučerašnje kvalifikacije i polufinale, da bi danas pokazala ono najbolje u finalu.

Pudar je osvojila bronzanu medalju s vremenom 2:04.55. To je evropski juniorski rekord i njen nastup ostat će upamćen u historiji.

Zlato je otišlo u ruke Angeline Kohler s vremenom 2:03.30, dok je bronzu osvojila Helena Rosendal Bach s vremenom 2:03.86.

Nastupila je i nekadašnja reprezentativka BiH Amina Kajtaz, koja danas predstavlja Hrvatsku, a osvojila je šesto mjesto s vremenom 2:08.26.

Lanine protivnice u finalu bile su Angelina Kohler (Njemačka), Emily Large (Velika Britanija), Laura Lahtinen (Finska), Helena Rosendahl Bach (Danska), Alessia Polieri (Italija), Amina Kajtaz (Hrvatska) i Katja Fain (Slovenija).

Inače, Lana je na ovom prvenstvu prijavila i učešće u disciplini 100 metara delfin. Kvalifikacije za ovu disciplinu bit će obavljene u petak u jutarnjim satima.

(sport)

Heroji Mostara, fotomonografija

 


Fotomonografija Heroji Mostara je neporeciv dokument vremena i trajno svjedočanstvo o mnogim borcima Mostara, koji su doprinijeli herojskom otporu srpsko-hrvatskoj agresiji na Grad u periodu između 1992 i 1995. godine. Ona je i napisana za sve borce i građane koji su branili Mostar, dolinu Neretve i državu Bosnu i Hercegovinu, kao i za sve neposredne aktere i svjedoke tih sudbonosnih historijskih događaja.  Sa posebnim pijetetom, poštovanjem i zahvalnošću, ispisujemo je i za sve naše saborce koji su položili živote u odbrani svojih porodica, kućnih pragova, svoga grada i jedine države Bosne i Hercegovine, kojoj su pripadali i koju su voljeli.

Knjiga sadrži ozbiljnu foto i drugu važnu dokumentaciju iz tog herojskog doba, ali nije bilo moguće ni prikupiti niti objaviti sve. Mnogo toga važnog je nestalo u vihoru rata, mnoga sjećanja izblijedila, a i brojna imena zaboravljena. Mi, ipak, vjerujemo da će knjiga probuditi sjećanja kod mnogih, da će se u ličnim i porodičnim arhivama pronaći još poneka važna fotografija, dokument ili opis događaja i da će to poslužiti da se ispisuju nove knjige o tragediji koja nam se dogodila.

Knjiga se može poručiti putem linka:

Heroji Mostara – trajno svjedočanstvo

(herojimostara.ba)

Donnerstag, 7. Dezember 2023

Svaka cast građevincima

 


Radnici koji trenutno popravljaju oštećenu fasadu renomirane pariške opere Garnier biće zahvalni na priznanju: pod iznenađujućim naslovom "Chiroptera" (Slijepi miševi), izvođači Thomas Bangalter i Damien Jalet izvode performans građevinskih radova. Uočena figura u pozadini instalacija ekscentričnog fotografa JR je zasnovana na Platonovoj alegoriji pećine: zatočena osoba pogrešno smatra djelić svijeta koji može prepoznati, kao veliku cjelinu.




Na gornji performans podsjeti nas jedna slika ovih dana koju je Ajša Šehić Nametak napravila na gradilištu hotel Neretva u Mostaru. Samo, što se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom performansu, nego vrijedne ruke nanose slojeve izolacije na fasadu i oko otvora. 

“Obnovljeni hotel će imati istu fasadu kao i prije, vidjeti arh. crtež objekta. Kao što se vidi na Ajšinim slikama u toku je nanošenje vodonepropusne podloge u više slojeva u raznim bojama, kako bi se znalo koji je sloj već nanešen (bijeli, zeleni i dr). “ (Ahmet Kurt/20231205)

(spagos)

Copernicus.: 2023. godina, najtoplija godina u istoriji

 





Naučnici Evropske unije saopćli su u srijedu da će 2023. biti najtoplija godina u istoriji, jer je globalna srednja temperatura za 11 mjeseci ove godine dostigla najviši rekordni nivo, 1,46 stepeni Celzijusa iznad prosjeka iz perioda 1850. – 1900. godine.

Rekord dolazi u vrijeme dok su vlade u maratonskim pregovorima o tome da li da, po prvi put, na samitu COP28 u Dubaiju postupno ukinu upotrebu uglja, nafte i plina koji emituju CO2, glavni izvor emisija zagrijavanja.

Temperatura za period januar-novembar 2023. bila je za 0,13 stepeni Celzijusa viša od prosjeka za isti period 2016. godine, trenutno najtoplije kalendarske godine, saopćila je služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Novembar 2023. bio je najtopliji novembar na globalnom nivou, s prosječnom temperaturom prizemnog zraka od 14,22 stepeni Celzijusa, 0,85 stepeni iznad prosjeka za novembar u periodu 1991-2020. i 0,32 stepena Celzijusa iznad prethodnog najtoplijeg novembra 2020. godine, dodao je Copernicus.

– Ova godina sada ima šest mjeseci obaranja rekorda i dvije sezone obaranja rekorda. Izuzetne globalne novembarske temperature, uključujući dva dana toplija od 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijske, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj istoriji – izjavila je zamjenica direktora C3S Samantha Burgess.

Jesen u periodu septembar-novembar također je najtoplija zabilježena na globalnom nivou s velikom razlikom, sa prosečnom temperaturom od 15,30 stepeni, 0,88 stepeni iznad prosjeka, saopćili su naučnici iz EU.

– Sve dok koncentracije stakleničkih gasova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koje smo vidjeli ove godine. Temperatura će nastaviti da raste, kao i uticaji toplotnih valova i suša. Dostizanje neto nule što je prije moguće je efikasan način da se upravlja našim klimatskim rizicima – dodao je direktor C3S, Carlo Buontempo.

Napori zaostaju da se ispuni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da se globalni porast temperature zadrži ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, iznad kojih naučnici upozoravaju na ozbiljan uticaj na vremenske prilike, zdravlje i poljoprivredu.

EU ima jednu od najambicioznijih politika prema klimatskim promjenama među velikim svjetskim ekonomijama, nakon što je donijela zakone za postizanje cilja do 2030. za smanjenje neto emisija za 55 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine, što analitičari tvrde da je minimum potreban za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, prenosi Reuters.

(Fena)



Iz svijeta – Slike dana

 


Brodovi na moru bijede

Svugdje ista slika, očajna je: preopterećeni izbjeglički brod ne plovi s Lampeduze, već kod Pineunga u indonezijskoj provinciji Aceh na sjeverozapadnom dijelu ostrva Sumatra. Ljudi na brodu su Rohingya koji bježe od režima u Mjanmaru. Mali ribarski čamac desno na slici ih vuče na obalu, gdje ih, nakon što dođu, stanovništvo snabdijeva vodom i hranom.



Alarm, svaki dan

Slika nije snimljena u Pojasu Gaze, već u glavnom gradu Izraela, nedaleko od lokalnog sjedišta UNICEF-a. Tamošnje demonstracije pozivaju na hrabrije mjere međunarodne zajednice za oslobađanje talaca, kada se ponovo oglase sirene, da se raketa približava, majka se baca preko svog djeteta.



Sretan i siguran u idili

Kakva privilegija! Njih dvoje na slici ne znaju ništa o polarnom topljenju, klimatskim promjenama i aberacijama Grete Thunberg. U kanadskoj provinciji Manitoba (nazvanoj "Manitou bou, Oštećenje velikog duha"), prostrani nacionalni park Wapusk dom je bezbrižnih stanovnika, u ovom slučaju majke i djeteta polarnog medvjeda

(news)

(NovaSloboda.ba)