Svečano otvorena katedrala Notre Dame u Parizu

 

Ponovno otvaranje usred krize: usred krize: Pet godina nakon pakla, Pariz slavi svoju katedralu - s Trumpom i puno pompe.

“Notre-Dame” na našem jeziku znači nešto poput “Naša draga dama”. Na svečanostima povodom ponovnog otvaranja svjetski poznate katedrale u subotu, svijet je bio zadivljen novom čarolijom ove skoro 700 godina stare ljepotice. Međutim, svečanosti dolaze u vrijeme kada je Francuska na svom najnižem nivou. Ove sedmice vlada je pala. Ogromna planina duga u iznosu od 3,2 biliona eura parališe budžet, ekonomisti čak vide i opasnost po euro u Francuskoj. U narodu siatuacija kipti: mnogi se osjećaju ostavljenima, desni i lijevo orijentirani populisti su u usponu.

Jučer je svijet izgledao fascinirano na Île de la Cité usred Pariza. Ponovo se otvarila katedrala Notre Dame. I svi se pitaju: može li “Dama” spasiti predsjednika Emmanuela Macrona (46), načetog državnika, pa čak i cijelu Grande Nation?

Podsjećanje na 15. april 2019.: Vatrogasni alarm u božjoj kući. Kada je vatrogasna služba stigla u 19:05, plamen je već zahvatio srednjovjekovnu krovnu konstrukciju. Slike spomenika koji gori obilaze svijet. Nakon oko 15 sati borbe, požar je ugašen. Dok je kamenje još sijalo od vrućine, Macron se suočava sa javnosti. U govoru naciji obećao je da će Notre Dame obnoviti - "i buiće ljepša nego prije". Troškovi: 846 miliona eura, najvećim dijelom finansirani su donacijama iz cijelog svijeta. Otprilike pet i po godina kasnije - uključujući i prisilnu pauzu od korone, koja je trajala nekoliko mjeseci. Sada čak i kritičari moraju sebi priznati: Emmanuel Macron, koji je sada pao u nemilost mnogih Francuza, uspio je. Notre Dame je ponovo postala blistava ljepotica. Ikonična znamenitost; spreman da joj se dive i narednih 700 godina

Najstarija slika Notre Dame.

Notre Dame je vjerovatno najfotografisanija crkva na svijetu. Rijetko ko posjetilac napusti Pariz bez selfija sa katedralom. Ali koji je najstariji poznati prikaz gotičkog čuda?

Jedna minijaturna sličica. Francuski umjetnik Jean Fouquet naslikao ju je oko 1460. godine, koristeći tempera boje (žumance umjesto ulja) na stranici molitvenika koji je pripadao kraljevskom blagajniku. Notre-Dame uokviruju vjernici, padajuća čudovišta i Božja ruka s neba. Katedrala, koja je završena prije oko 200 godina, izdvaja se iz lavirinta uličica, kula i kuća na ostrvu Sena.

Istoričar umjetnosti Stephan Kemperdick: „Ljudi su tada bili oduševljeni kada su vidjeli tako detaljnu sliku. Pogled u pozadinu grada. To skoro da nije postojalo u 15. vijeku.” U 19. vijeku, po naredbi Napoleona III. srednjovjekovne građevine su porušene, a otvoren pogled na katedralu. Jedina vječna stvar je Notre Dame.

(bams)

(Novasloboda.ba)

Širom svijeta – Slike dana

 

Atraktivna griva

Islandski konji igraju se na ergeli u Wehrheimu u blizini Frankfurta u Njemačkoj.

Ranoranilac

Jedan plivač je viđen prije izlaska sunca, na plaži Cronulla u Sydneyu.

Voda, samo voda posvuda

Slika snimljena dronom prikazuje potopljene vikendice u Billing Aquadrome Holiday Parku u Northamptonu.

Ni Rim nije sagrađen za jedan dan

Muškarac puši cigaretu dok uzima pauzu dok obnavlja svoju spaljenu kuću nakon požara u sirotinjskoj četvrti u Manili na Filipinima. Ili, po naški, orilo, gorilo, bukvalno.

Prirodna ljepota

Ljudi uživaju u horizontu Hong Konga sa šetališta Tsim Sha Tsui.

(idp)

(NovaSloboda.ba)

Australija pati od toplotnog talasa

Neobično toplo: Dok se Evropa sada priprema za ponovni pad temperatura nakon kratke posjete proljeću, u Australiji je Zavod za meteorologiju izdao upozorenje na toplinski talas za dijelove Novog Južnog Walesa u narednih nekoliko dana. Postoje čak i upozorenja o nestancima struje jer velika potrošnja energije iz sistema za klimatizaciju, između ostalog, opterećuje mreže. Plaže su trenutno prepune, kao na primjer ovdje u zaljevu Marrinawi u Sidneju, ali ljeto na južnoj hemisferi još nije ni počelo. Očekuje se da će toplotni talas, koji je neuobičajen za ovo doba godine, potrajati nekoliko dana, rečeno je. Proljeće je već bilo neobično toplo u Australiji. U augustu su se dijelovi zemlje žalili na vrhunske vrućine koje prelaze 40 stepeni, temperature koje su više u skladu s australskim ljetnim vrijednostima.

(ksta)

(NovaSloboda.ba)

Gol Mlinarića za novu pobjedu Veleža

 

Velež - Sloboda 1:0 (0:0)

Stadion Rođeni.

Sudija: Dragan Petrović (Banja Luka)

Žuti kartoni: Pršeš (Velež), Cvijanović, Janketić (Sloboda)

Strijelci: 1:0 Mlinarić (49)

Velež: Hadžikić, Šturm, Vehabović, Savić, Haskić (od 90′ Puce), Šikalo (od 83′ Milak), Lohan, Mlinarić, Hrkać, Pršeš, Oreč.

Sloboda: Lolić, Jovašević, Osmanković (od 74′ Husejinović), Hadžanović, Hrvanović (od 84′ Dervišagić), Komiya, Cvijanović (od 61′ Mmić), Hasanović (od 74′ Janketić), Ignjatović, Hasanbegović, Delimeđac

Teže od očekivanja, Velež je pobijedio Slobodu, a gol odluke i vrijedna tri boda domaćinu je donio Mihael Mlinarić, kome je ovo bio 11. gol u prvenstvu.

Velež je u susret sa posljednjeplasiranom Slobodom ušao kao veliki favorit, ali su gosti u prvom poluvremenu uspjeli sačuvati svoju mrežu.

Domaći su imali terensku inicijativu, veći posjed lopte i nekoliko pokušaja, ali je golman Lolić bio na visini zadatka.

Rođeni su prvi put zaprijetili preko Haskića u 14. minuti, ali je golman gostiju loptu izbacio u korner. Pet minuta kasnije, oštar šut Oreča sa 20 metara donio je domaćinu samo korner.

U 27. minuti, domaći su tražili penal, kada je pred golom Slobode srušen Mlinarić, ali je poslije VAR pregleda, sudija Petrović ocijenio da nije bio elemenata za najstrožu kaznu.

U finišu prvog poluvremena, Mlinarić se dva puta šutirao, ali je Lolić oba puta bio siguran.

Na samom početku drugog poluvremena, u 49. minuti, Velež dolazi u vođstvo. Vehabović je odlično centrirao pred gol Slobode, a najspretniji je bio Mlinarić, koji loptu šalje u mrežu Lolića – 1:0.

U 57. minuti, nova prilika za Velež, kada je Haskić pogodio stativu.

Ponovo su domaći zaprijetili u 78. minuti, kada je Vehabović ubacio u peterac Slobode, a Mlinarić zamalo zakasnio. Kapiten Haskić, u 80. minuti, bio je uprilici da se upiše u strijelce, ali njegov šut glavom brani odlični golman Lolić.

(NovaSloboda.ba)

Prije 101 godinu – Neki čudni trendovi

 

Postoje i trendovi u odgoju djece – ideje koje su više posljedica difuznog duha vremena nego naučnih dokaza. Rijetko se probijaju i ponavljaju. U svakom slučaju, kafez za bebu, jedva da se ikada više ponovo, i vidio.

Nekada je bilo drugačije: danas, kada klima uređaji vise ispod, ili pored gradskih prozora, nije bilo neuobičajeno vidjeti kafez u koji su mala djeca bivala smještena, kako bi bila na svježem vazduhu. Američki pedijatar Luther Emmet Holt je u svojoj knjizi iz 1894. godine već ukazao na važnost zraka i svjetlosti za dojenčad (“da se krv obnovi i pročisti“). Kaže se da je izvjesna gospođa Lafferty izmislila kafez na prelazu vijekova, koji je obećavao da će rešiti (tada) modernu dilemu: bebama treba svjetlost i vazduh, pošto nije bilo balkona posvuda, a kamoli bašta i vrtova. Istaknuta korisnica ove metode bila je kasnija prva dama Eleanor Roosevelt, koja je svoju kćer Annu smještala u preuređeni kafez za piliće ispred prozora u New Yorku 1906. godine.

Kafezi za bebe su takođe bili popularni u Londonu. Klub za bebe Chelsea poklanjao ih je svojim članovima koji nisu imali baštu. Nakon Drugog svjetskog rata, međutim, viđani su samo sporadično. Razlog tome je možda lošiji kvalitet zraka. Ili novi obrazovni trend: dogma 100% sigurnosti.

Slika: London 1923. godine.

Kod nas nisu viđeni, niti zabilježeni.

(nzz)

(spagos)

Širom svijeta - Galebovi

 

Jabalpur, Indija. Ovo nije hollywoodska verzija Hitchcockova remek-djela "Ptice", već snimka pobožnog rituala. Nepokolebljiv pred rojevima galebova, koji nemaju interesa za pobožnost, ovaj čovjek izgovara svoje molitve. Neizvjesno je kome odaje počast. 

Jabalpur, s milion stanovnika, treći je najveći grad u indijskoj državi Madhya Pradesh.

(news)

(spagos)

100 godina Parade zahvalnosti u New Yorku

 

New York – Ona je dio Dana zahvalnosti kao i pečena ćurka: Macy's Parada za Dan zahvalnosti u New Yorku. Od 1924. godine najavljuje početak Božića četvrtog četvrtka u novembru. Parada duga četiri kilometra svake godine privlači hiljade posetilaca, a prenosi se čak i na televiziji. Uključuje: svečana vozila, limene orkestare, navijačice i naravno čuvene divovske balone u obliku likova iz crtanih filmova, kao što su na slikama u prilogu.

Čak i prethodno tradicionalno napuhavanje džinovskih helijumskih balona za godišnju paradu zahvalnosti u New Yorku i ove je godine privuklo veliki broj posmatrača. U Central Parku na njujorškom Upper West Sideu na Manhattanu, izabrane figure su poprimale jasnije oblike iz minuta u minut.

Pored klasičnih balona poput Sponge Boba, ove godine su pripremili i nove, uključujući Minnie Mouse i Gokua iz serije "Dragon Ball". Džinovski baloni vuku se nekoliko kilometara ulicama tokom godišnje parade za Dan zahvalnosti. Figure na paradi prate hiljade plesača, zastavonoša, muzičara i kostimiranih ljudi.

Više od tri miliona gledalaca svake godine stane pored staze. Spektakl, kojin se održava punih 100 godina, pratilo je oko 30 miliona ljudi na televiziji. Prisustvovanje javnom napuhavanju balona večer prije parade je jedna popularna tradicija.

Parada za Dan zahvalnosti lanca robnih kuća Macy's u New Yorku postala je sastavni dio američke tradicije. Na 100. paradi, učesnici su se borili i protiv kiše.

(express)

(NovaSloboda.ba)