Alpske biljke – Izumiruća ljepota

 

Zbogom, alpske biljke: rasprostranjenost rijetkih biljnih vrsta u Alpima se smanjuje brže od široko rasprostranjenih vrsta. Prema jednoj italijanskoj studiji, rijetke i ponekad ugrožene vrste sve se više takmiče sa neautohtonim biljkama, posebno u nižim područjima. U časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” istraživački tim sa Univerziteta u Padovi objašnjava kako su proučavali podatke o 1.479 biljaka i njihovo širenje u periodu 1990-2019.
U skladu s tim, na stanište biljaka u nižim područjima ljudi više utiču nego na višim nadmorskim visinama. “Rijetke vrste” koje su navedene kao “potencijalno ugrožene”, “ugrožene” i “kritično ugrožene” nalaze se na regionalnoj Crvenoj listi. Za ovo područje "strane vrste" su ljudi unijeli nakon 1500. godine. Naučnici sada savjetuju da se sa sređivanjem gleda od visokih ka nižim planinskim područjima.

(welt)

(NovaSloboda.ba)

"Bosanski toranj" na trgu u Briselu

 

BiH je u Briselu predstavljena na zanimljiv način.

Umjetnička instalacija pod nazivom “Bosanski toranj” je postavljena na trgu u Briselu uoči Samita lidera EU, koji se održavao 23. i 24. marta.. Kako ističu iz bosanskohercegovačke organizacije ASBL GRATIARTIS Brussels čiji su aktivisti postavili "Bosanskog tornja", riječ je o umjetničkoj instalaciji koja je na kružnom toku Schuman ostala do 26. marta.

- "Bosanski toranj" na slikovit i zanimljiv način predstavlja Bosnu i Hercegovinu, njenu historiju, kulturološke specifičnosti.

Ova instalacija bit će ponovno postavljena od 5. do 8. aprila 2023. godine na lokaciji ispred zgrade Evropske komisije i Vijeća Evrope, zajedno sa retrospektivnom izložbom pod nazivom "Pod vedrim nebom". Ova inicijativa, kazali su članovi organizacije, predstavlja upečatljiv podsjetnik na događaje iz 1992. godine i početak agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Nastanak ideje o "Bosanskom tornju" kao simbolu otpora fašističkim i retrogradnim politikama u i prema Bosni i Hercegovini, vezan je za sada već kontinuirane agresivne i secesionističke izjave Milorada Dodika i tim povodom održane proteste 10. januara prošle godine. Tada je sasvim spontano i nastala inicijativa "World for Bosnia and Herzegovina" ("Svijet za Bosnu i Hercegovinu") podržana u više od 30 gradova širom svijeta, prenosi Bhdinfodesk.

(klix)

600 godina Blagaja: Rodno mjesto Hercegovine i posljednje bosanske kraljice Katarine

 

(tekst koji slijedi objavljen je 26. marta 2023. na portalu radiosarajevo.ba, autor je Faruk Vele)

Fotografije: Arhiva, cidom, i fotografije načinjene 25. marta 2023. godine, tokom posjede Starom gradu Blagaju, mladih izviđača iz Oderda izviđača Stari grad Mostar)

Stari grad Blagaj, nesumnjivo, najznačajnije političko središte kroz cijelu srednjovjekovnu povijest Huma tj. Hercegovine, ove godine obilježava 600. godišnjicu svojeg prvog spomena.

Piše: Faruk Vele

Blagaj je inače bio glavni grad Humske zemlje ili Huma, oblasti koja se od polovine 15. stoljeća naziva Hercegovinom. Sagrađen je u 14. stoljeću na vrletima i hridinama visoko iznad izvora Bune, gdje su se ruševine i danas vide, bilježili su čuveni bh. historičari Hamdija Kreševljković i Hamdija Kapidžić.

Glavni grad kneževine

Kako u svojim djelima navodi najveći istraživač baštine Bošnjaka Hercegovine, sakupljač historijske i rukopisne građe, arhivist, historičar i poliglota, rahmetli Hivzija Hasanedić (1915.-2003.), Blagaj je igrao važnu ulogu u 14. i 15. stoljeću i bio u to doba “ne samo glavni grad kneževine nego i cijele nutarnje zemlje”.

U njemu je, dodaje Hasandedić, bila rezidencija humske gospode Sandalja Hranića i sinovca mu i nasljednika Stjepana Vukčića Kosače. Tamo se, prema historijskim izvorima, rodila Katarina Kosača Kotromanić, posljednja bosanska kraljica.

Za borbi koje su 1452. vođene između hercega Stjepana i njegovih sinova, Blagaj je zauzeo Vladislav Hercegović.

Pošto je humski velikaš Stjepan Vukčić uzeo titulu hercega, HUM je nazvan Hercegova zemlja (sredina 15. stoljeća) od čega je nastao naziv Hercegovina, bilježi Hasandedić. O tome ćemo govoriti nešto detaljnije.

“Grad je u narodu poznat pod imenom „Stjepan-Grad” ili “Šćepan-Grad”, a taj naziv je dobio po hercegu Stjepanu koji je njime najduže vladao”, dodaje ovaj autor.

Važne odluke

Prema riječima historičara, mr. Alena Zečevića, unutar tvrđave Herceg Stjepana Kosače donosile su se sve važnije odluke o političkom, ekonomskom i društvenom životu Hercegovine.

“Blagaj se prvi put spominje novembra 1423. godine u ugovoru koji je zaključen “u našem gradu Blagaju”, kako se navodi u dokumentu, između vojvode Sandalja Hranića i predstavnika Mletačke Republike. Ovim aktom regulirani su mirovni uslovi između dvije strane i razmatrano pitanje statusa grada Kotora”, objašnjava Zečević.

U 15. stoljeću ime Blagaj nalazimo u tri povelje napuljsko-aragonskog kralja, Alfonsa V, što nam, dodaje Zečević, govori o značaju ovog grada u južnoevropskom političkom kontekstu.

“Urbanizacijom Mostara od prvih decenija 16. stoljeća Blagaj postepeno gubi primat u političkom životu Hercegovine, ali ostaje njen najveći duhovni centar”, kazao je Zečević za portal Radiosarajevo.ba.

Inače, narodna predanja sačuvala su nekoliko legendi o ovom gradu.

Kako navodi naš ugledni historičar, profesor emeritus, Enver Imamović, najraniji srednjovjekovni izvori Hercegovinu nazivaju Hum ili Zahumlje, kojem su na čelu domaći knezovi (dux Chulmorum). U razdoblju od 10. do 15. stoljeća taj toponim se prostorno sve više širio pa su sredinom 15. stoljeća “uspostavljene granice koje i danas označavaju hercegovački prostor”.

Naziv Hum i Zahumnje za Hercegovinu je bio u upotrebi sve do sredine 15. stoljeća, kada ga zamjenjuje onovremeni naziv Hercegovina.
Hercegova zemlja

I Imamović u ovom kontekstu pominje Kosaču.

“Taj naziv je, pak, nastao iz titule najmoćnijeg ondašnjeg humskog velmože, Stjepana Vukčića Kosače, velikog vojvode. On je 1448. uzeo titulu hercega, koja je inače stranog porijekla, smatrajući da je većeg ranga od vojvodstva, koje je do tada imao. S obzirom na to da je u to vrijeme najveći dio Huma njemu pripadao, on se sada počinje nazivati Hercegova zemlja, iz čega je nastao naziv Hercegovina”, objašnjava Imamović, koji blagajskoj tvrđavi pripisuje izniman značaj.

Taj naziv se prvi put javlja u jednom pismu Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, upućenog Dubrovčanima 1. februar 1454. godine. Nakon određenog vremena on je potpuno istinuo stari naziv Hum ili Zahumje. Inače, izvjesni da je već u rimsko doba područje današnje Hercegovine činilo, zajedno sa Bosnom, jednu upravno-administrativnu jedinicu.

Tuga Kraljice Katarine

Katarina Kosača se godine 1446. udala se za bosanskoga kralja Stjepana Tomaša, kojem je rodila sina Sigismunda (kasnije Ishak-bega) i Katarine, mlađe djece Stjepana Tomaša. Prodor Turaka zatekao je kraljicu Katarinu u Kozogradu iznad Fojnice, dok su joj se djeca nalazila u Zvečaju na Vrbasu.

Iako su Turci zauzeli grad, kraljica Katarina se uspjela izvući, te je preko planina stigla u Konjic, a onda rodnom dolinom Neretve do Stona. Otud lađom u Dubrovnik. Kako nije dobro primljena, 1464., napušta Dubrovnik i preko mora odlazi u Italiju. Nastanila se u Rimu gdje je ostala do smrti. Živjela je u iznajmljenoj palači na Trgu sv. Marka, okružena sa brojnom svitom iz Bosne. Umrla je tužna za Bosnom i zbog sudbine djece koji su odvedeni na Osmanski dvor, gdje su tretirani kao kraljevići. Turci su osvojili Blagaj 1466. godine.

(radiosarajevo.ba)

(spagos)

Šetnja kroz Mostar i njegovu historiju - O fotografiji iz 1909. godine

 

 

(tekst koji slijedi objavljen je na facebooku 24. marta 2023. godine, autor je Ahmet Kurt)

Na prvoj slici je Haljevćev sokak, danas Huse Maslića ulica (vidjeti današnju sliku sa iste pozicije). Grupa djece stoji ispred kuće Ahmeta hadži Osmanovića, čiji su potomci kasnije vjerovatno nosili prezime Hadžiosmanović. Iza kuće se vidi Husein hodžina džamija, a iza džamije zgrada Mujage Komadine izgrađena 1890 (Bagat). Džamija je srušena 1947. godine, a tačno na njenom mjestu danas je prodavnica cipela “Planika” u prizemlju prvog mostarskog “nebodera”.

Na skoro svim fotografijama Mostara na razmeđu XIX i XX stoljeća vidimo osobu koja bi trebala predstavljati muslimanku u nekakvoj čudnoj crnoj feredži (šinjelu austrougarske vojske?). Poslije okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine našu zemlju su pohodili brojni putopisci i novinari koji su gospodi po salonima i kafanama Beča, Pešte, Berlina i Praga trebali, riječju i slikom, u skladu sa tadašnjim orijentalističkim shvatanjima dočarati taj mistični “Orijent” koji je po njima počinjao čim se pređe na desnu obalu Save. Pošto se muslimansko stanovništvo iz vjerskih razloga nije željelo slikati fotografi bi pribjegavali brojnim trikovima kako bi svojoj publici prikazali ta “egzotična bića Orijenta”. Njegovi pomoćnici bi navlačili “feredžu”, pa bi on, kao na ovoj slici, aranžirao fotografiju sa jednom “muhamedanskom porodicom”, mada je očito da “otac” ne nosi odjeću tadašnjih muslimana.

(Ahmet Kurt)

Klasik za svakoga – Farmerke Levi's 501 slave 150 godina

Najpoznatije svjetske farmerke slave 150. rođendan. Nema ga ko nije čuo za njih, i barem jednom, ili zauvijek, imao kao sastavni dio garderobe
Njihov nastanak datira iz 19. vijeka. Preteča svih "neuništivih pantalona" je model 501 iz Levi'sa, koji ove godine slavi 150. rođendan.
Od 1873. do 2023. Ko bi rekao da jedan određeni komad odjeće može izdržati godine burnih promjena u modi i kulturnim trendovima, a da i dalje ostane na samom vrhu? Međutim, legendarne farmerke Levi's 501 probijaju ovu granicu. Ove godine slave 150. rođendan, što nas samo ohrabruje da se ponovo osvrnemo na njihovu istoriju.
Proslava stvaranja ovih pantalona započela je još u januaru i obilježava početak kultnog komada odjeće koji se iz pukog patenta za bakarne zakovice 1873. godine transformirao u svakodnevni dio odjeće svih spolova.
Kako piše Levi's, sve je počelo 1870-ih. “Jacob Davis izumio je inovaciju za radnu odjeću u obliku bakarnih zakovica za platnene pantalone. Postali su trenutna senzacija i Davis je prišao biznismenu Leviju Strausu i ponudio mu saradnju. Zajedno su već složili verziju pantalona, takozvanih kombinezona do struka, od teksasa i platna zvanog duck canvas. To je dovelo do patenta 1873. godine koji će na kraju postati poznat širom svijeta kao 501 farmerke", navodi on.
Međutim, zarada Levi Strauss & Co. nije dostigla vrtoglave visine, već naprotiv. I to je bilo do 1918. godine, kada su nećaci Levi Strausa, braća Stern, preuzeli posao nakon njegove smrti. Zajedno sa novim menadžerom proizvodnje Miltonom Grunbaumom, počeli su da se fokusiraju na povećanje izdržljivosti materijala za farmerke. Djelomične modifikacije kao što su omče za kaiš učinile su proizvod privlačnijim, a u roku od sedam godina odjeća je zaista počela zarađivati.
Modni komad 20. veka
Tridesetih godina prošlog stoljeća farmerke su bile sastavni dio posla na Zapadu, reklama u to vrijeme posebno je koristila kauboje kao romantičnu identifikaciju s tamošnjom kulturom, a časopis Vogue je čak objavio članak u kojem preporučuje 501 kao najbolju odjeću za žene na njihovom ranču.

Godine 1939. holivudska zvijezda John Wayne ih je čak nosio u filmu Diližansa
.
Kada se činilo da njihova popularnost ne može više rasti, došlo je do još većeg procvata nakon Drugog svjetskog rata. Nakon uklanjanja nedostataka, Levi's 501 postao je pravi dio svakodnevne mode.
“Do ranih 1960-ih, 501® farmerke su se ukorijenile u svakoj subkulturi širom Amerike. Možete ih pronaći na legendarnom Woodstocku među ogromnom većinom ljubitelja muzike, na demonstracijama aktivista, bilo za ljudska prava ili protiv rata u Vijetnamu, ali i u Evropi na British Mods and Rockers. Osim u filmovima, pojavili su se i na omotu albuma Boba Dylana”, rekli su iz kompanije.
Za istočni blok, farmerke su bile nešto ekstra i nedostupan proizvod. Ušli su u hip-hop kulturu, nosili su ih Steve Jobs i bajkeri i pripadnici manjina u L.A. Godine 1999. magazin Time ih je proglasio "modnim komadom 20. vijeka".

U galeriji u prilogu, jedno malo putovanje kroz vrijeme.

Naše druženje sa farmerkama datira od kraja šezdesetih godina, kada se po njih moralo “trknuti” do Ponte Rossoa u Trstu. Od sedamdesetih i osamdesetih su se već mogle kupiti i kod naših domaćih proizvođača odjeće. Pored originalnog Levis 501, dugo su u modi bile farmerke “Super Rifle”, a pratile su sve modne trendove, a naročito su bile popularne one sa trapez nogavicama.

(refresh)

(spagos)

Biciklijada Ćirinom prugom

 

U nedelju 26. marta otvara se cikloturistička sezona Biciklijade Ćirinom prugom

Biciklijada Ćirinom prugom održaće se u nedelju, 26. marta, a u prvoj promotivnoj biciklijadi u 2023. godini sa startom u Mostaru biciklisti će posjetiti i upoznati turističke i prirodne ljepote, kao i istoriju Mostara, Blagaja, Žitomislića, vozeći se ruralnim mjestima uz rijeku Neretvu sve do Počitelja kao finalne destinacije.

Kako se navodi u najavi, pratiće ih i lokalni cikloturistički vodiči, koji će iz prve ruke prezentirati ponudu i ljepote Hercegovine svojim gostima.

Interes za učešće u događaju je veliki, biciklijada je međunarodnog karaktera, a najavili su se gosti iz više zemalja regije, prvenstveno Hrvatske i Crne Gore, saopštili su organizatori.

Ovo je prvi u nizu događaja koji promovišu turističke potencijale Hercegovine, a organizatori planiraju šest Ćiro biciklijada u sklopu promocije južnog dijela Hercegovine, kao i ‘Franciskana route’, događaj na kraju sezone, a sve kroz zajednički interes i cilj, a to je razvoj turizma, promocija kulturno-istorijske baštine, aktivni turizam, što u konačnici vodi boljem životu i prilikama u Bosni i Hercegovini, ističu organizatori.

“Slijedeći programske ciljeve definisane i statutima naših udruženja, želimo da ideju urbanog življenja u skladu s prirodom, povezavši sport i rekreaciju s prirodnim ljepotama, promovišemo Hercegovinu kao vodeću cikloturističku destinaciju”, kazao je Toni Zorić, predsjednik udruženja HerzegovinaBike.

Podsjeća da cikloturizam doprinosi povećanju potrošnje u destinacijama u kojim se ulaže u ovaj vid turizma, te utiče na povećanje broja biciklista na lokalnom nivou.

Ćiro i Franciskana projekti promovišu više oblika turizma: vjerski, outdoor, gastronomski, vinske ceste, istorijski, kao i svaki drugi oblik turizma.

Zorić kaže da se s tim projektom krenulo već u 2015. godini, te da nakon 8 godina, Ćiro zauzima ozbiljno mjesto u turizmu, odnosno u aktivnom obliku turizma u Hercegovini.

“Sve je veći interes cikloturista iz cijelog svijeta, a ove godine ne izostaje ni podrška lokalnih vlasti, ponajprije gradova i opština kroz koje prolazi Ćiro biciklistička staza, a zatim i sponzora koji vide značaj i podržavaju aktivnosti koji promovišu Hercegovinu u najboljem svijetlu i obećavaju bolje sutra za život lokalnog stanovništva”, dodaje on.

Uporedo s Ćiro biciklijadom, u nedelju će u rad biti pušten i Next Bike sistem javnih bicikala u Gradu Mostaru, a na startu biciklijade biće i gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, koji će pozdraviti sve bicikliste i goste koji su došli u Grad da bicikliraju Ćirinom prugom i upoznaju Hercegovinu iz prve ruke.

Takođe, na događaju će učestvovatii Ivica Sivrić, direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu – REDAH, koja je zaslužna za brojne projektne aktivnosti koje promovišu cikloturizam u Hercegovini, te u konačnici Hercegovinu kao izvrsnu turističku destinaciju.

Organizatori su na kraju pozvali sve zainteresovane na učešće u ovom događaju koji, kako kažu, promovišu vrijednosti Hercegovine.

(NovaSloboda.ba)

Počinje ljetno računanje vremena

 

Zakonom o računanju vremena propisano je da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedelje u martu, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u 2 sata računati kao 3 sata, saopšteno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike

Shodno navedenom, obavještavamo javnost da ljetno računanje vremena počinje u nedelju, 26. marta 2023. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, na način da će se vrijeme u 2 sata računati kao 3 sata.

(ns)