Na Olimpijskim igrama 2024. u periodu
od 26. jula do 11. augusta u Parizu, ali i drugim gradovima
Francuske, te i na Tahitiju, održat će se 329 takmičenja u 32
olimpijska sporta.
Ukupno 34 sportska kompleksa u čitavoj
Francuskoj spremno dočekuju Olimpijske igre, kojima je domaćin
Pariz. Ukupni troškovi Igara procjenjuju se na oko osam milijardi
eura
Na Igrama će se za olimpijske medalje
boriti 10.500 sportista iz 204 zemlje. Održat će se 329 sportskih
takmičenja u 32 olimpijska sporta.
Igre će biti obilježene brojnim
sportskim događanjima, ali i kulturnim i društvenim aktivnostima
koje će promovisati raznolikost i inkluziju. Grad Pariz je najavio
inovativne koncepte i planove za ovaj događaj, uključujući
korištenje brojnih znamenitosti grada, kao lokacija za sportska
takmičenja i aktivnosti vezane uz Igre.
Karate i bejzbol, koji su bili
olimpijski sportovi na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020, uklonjeni su
iz olimpijskog programa, a prvi put u historiji na Olimpijskim igrama
će se održati takmičenje u breakingu (break dance).
Sportovi u kojima će se održati
takmičenja na Olimpijskim igrama u Parizu su: vodeni sportovi
(umjetničko plivanje, skokovi u vodu, plivanje, daljinsko plivanje,
vaterpolo), streličarstvo, atletika, badminton, košarka, košarka
3×3, boks, breakdance, kanu (kanu slalom i kanu sprint), biciklizam
(BMX freestyle, BMX utrke, brdski biciklizam, cestovni biciklizam,
biciklizam na pisti), konjički sport (dresura, eventing,
preskakanje), mačevanje, hokej na travi, fudbal, golf, gimnastika
(umjetnička gimnastika, ritmička gimnastika, trampolin), rukomet,
džudo, moderni petoboj, veslanje, jedrenje, ragbi 7, streljaštvo,
skateboarding, sportsko penjanje, surfanje, stolni tenis, taekwondo,
tenis, triatlon, odbojka (odbojka na pijesku), dizanje utega i
hrvanje (grčko-rimski, slobodni stil).
Prikaz borilišta i sportova
Ukupno 34 sportska zdanja spremna su za
olimpijska takmičenja.
Grafika nudi prikaz borilišta i
sportova na mapi.
Pont Alexandre izgrađen je
1900. godine: biciklizam, triatlon i daljinsko plivanje.
Centar za vodene sportove
izgrađen ove godine s kapacitetom od 6.000 gledalaca: sinhronizirano
plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo.
Arena Bercy izgrađena 1984.
godine s kapacitetom od 20.300 gledalaca: košarka i gimnastika.
Stadion Bordeaux izgrađen 2015.
godine s kapacitetom od 42.115 gledalaca: fudbal.
Arena Cham de Mars izgrađena
2021. godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: džudo i hrvanje.
Arena Porte de la Chapelle
izgrađena ove godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: badminton i
ritmička gimnastika.
Centar za streljaštvo Chateaurou
izgrađen 2017. s kapacitetom od 3.000 gledalaca.
Arena La Defense izgrađena
2017. s kapacitetom od 40.000 gledalaca: plivanje i vaterpolo.
Teren pored Eiffelovog tornja
postavljen ove godine s kapacitetom od 12.860 gledalaca: odbojka
na pijesku.
Planina Elancourt: brdski
biciklizam
Grand Palais izgrađen 1900.
godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: mačevanje i taekwondo.
Hotel de Ville izgrađen 1871.
godine: maraton.
Dom invalida u Parizu izgrađen
1670. godine s kapacitetom od 8.000 gledalaca: streličarstvo i
biciklizam.
Centar za sportsko penjanje Le
Bouget izgrađen ove godine s kapacitetom od 5.000 gledalaca.
Trg La Concorde s kapacitetom od
30.000 gledalaca: košarka 3×3, skateboard i BMX freestyle.
Teren za golf Le Golf National iz
1987. godine s kapacitetom od 35.000 gledalaca.
Stadion Pierre Mauroy izgrađen
2012. s kapacitetom od 50.000 gledalaca: košarka, rukomet.
Fudbalski stadion u Lyonu izgrađen
2016. godine s kapacitetom od 59.000 gledalaca.
Marina za jedrenje u Marseilleu
izgrađena 1996. godine s kapacitetom od 5.000 gledalaca.
Fudbalski stadion u Marseilleu iz
1937. godine s kapacitetom od 67.000 gledalaca.
Fudbalski stadion La Beaujoire
izgrađen 1984. s kapacitetom od 35.000 gledalaca.
Fudbalski stadion u Nici izgrađen
2013. s kapacitetom od 35.000 gledalaca.
Fudbalski stadion Park prinčeva
izgrađen 1972. godine s kapacitetom od 48.000 gledalaca.
Sjevernopariska arena izgrađena
ove godine s kapacitetom od 6.000 gledalaca za takmičenja u modernom
petoboju i boksu.
Roland-Garros izgrađen 1928. s
kapacitetom od 36.000 gledalaca: tenis i boks.
Južnopariska arena izgrađena
1923. godine s kapacitetom od 12.000 gledalaca: odbojka, rukomet,
stolni tenis i dizanje tegova.
Stade de France izgrađen 1998.
godine s kapacitetom od 80.000 gledalaca: atletika i ragbi 7.
Fudbevalski stadion Geoffroy
Guichard izgrađen 1931. s kapacitetom od 42.000 gledalaca.
Takmičenja u surfanju će se održati
u mjestu Teapupo'o Tahiti s kapacitetom od 5.000 gledalaca.
Trg Trocadero s kapacitetom od
13.000 gledalaca: biciklizam i atletika.
Kompleks Saint Quentin en Yveline
izgrađen 2014. godine s kapacitetom od 6.000 gledalaca:
biciklizam.
Versajski kompleks iz 1661.
godine s kapacitetom od 40.000 do 80.000 gledalaca: konjički
sportovi i moderni petoboj.
Kompleks Vaires Sur Marne Nautical
izgrađen 1989. godine s kapacitetom od 22.000 gledalaca: kanu i
veslanje.
Stadion Yves du Manoir izgrađen
1907. godine s kapacitetom od 14.000 gledalaca: hokej na travi.
(sport)
(NovaSloboda.ba)