(tekst koji slijedi objavljen je na portalu mostarski.ba dana 7. februara 2022. godine)
Radio Mostar od nastanka do nestanka
Novinar Sanel Kajan autor je fotomonografije „Radio Mostar 1969-2019.“ koja je upravo izašla iz štampe.
Za mostarski.ba Kajan pojašnjava da se želja da uradi ovo djelo pojavila nakon što je Radio Mostar ugašen 2019. godine.
„Ja sam još mnogo ranije, kroz godine iza nas, prikupljao materijale o Radio Mostaru i ljudima koji su bili angažovani na tom mediju. Ljubav prema ovom mediju rodila se još davno, prije 28 godina. Radio Mostar, odnosno tadašnji Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar bio je medij na kojem sam prvi put sjeo pred mikrofon i od tada radio teče mojim venama. Posebno, Radio Mostar! Osjetio sam potrebu da generacijama koje dolaze ostavim djelo iz kojeg će moći doznati historijat tog medija kroz period od 50 godina, ali i medijima koji su na neki način proistekli iz Radio Mostara. Danas ne postoji nijedan medij koji je naveden u ovoj knjizi. I tim više želio sam sačuvati uspomenu na to vrijeme“ , govori Kajan.
Radio Mostar ne postoji, ali nije zaboravljen
Na ovaj poduhvat, kaže, odlučio se prvenstveno zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru, mediju u kojem je proveo 18 godina života. I radi istine! Istine koja treba biti dostupna svima. Naročito novim generacijama koje nisu upoznate s pričom zvanom Radio Mostar.
A ta priča je, naglašava, veoma komplikovana. I rascjepkana.
Ukratko – Bilo je nekoliko radija Mostar:
– Radio Mostar, od jula 1969. do aprila 1992. To je onaj prvi javni gradski medij.
– Potom Srpski Radio Mostar, koji je emitovao u maju i junu 1992.
– Zatim Radiopostaja Mostar, koja se od polovine 1992. zvala Hrvatski radio Mostar
– Onda Radio Mostar, osnovan u septembru 1992. Radio Bosne i Hercegovine, Ratni studio Mostar
– I Radio Mostar, od maja 1993, koji je nastao iz uništenog medija 9. maja te 1993. pa do njegovog konačnog gašenja, prije nekoliko godina.
„Upravo zbog ovih nepomirljivih medijskih ideja odlučio sam se za fotomonografiju. Bez komentara. Tu su hronološki tekstovi i dokumenti o Radio Mostaru, ali i medijima nastalim iz njega koje sam već pobrojao“.
Fotomonografija se sastoji od više od 330 novinskih tekstova i fotografija, mnogo dokumenata te više od 120 fotografija iz privatnih albuma i arhiva.
„Do materijala sam dolazio kroz dugi niz godina, prikupljajući isječke iz štampanih medija, pretražujući arhive širom Bosne i Hercegovine i susjednih država, ali i otkupljujući fotografije, tonske snimke i dokumente. Tu su fotografije prvih urednika i spikera Radio Mostara, iz 1969. i 1970, tonskih realizatora, muzičkih urednika, novinara… Kasnije i onih koji su ih naslijedili. Monografija sadrži dokumente koji pokazuju osnovu Radija Mostar, a posebno onih medija koji su nastali iz njega tokom 1992. godine”, ističe Kajan.
Kajan je za ovo djelo koristio brojne izvore.
Listovi i magazini: “Sloboda”, “Oslobođenje”, „Stari Mostar“, “Slobodna Dalmacija”, “Borba”, “Politika”, “Večernji list”, „Hum“ , „Riječ“, “Dani”, “Most”, “Jutarnje novine”, “Dnevnik”, “Azra”, Dnevni avaz”, “Nezavisne novine” i “Dnevni list”… Dijelovi iz knjiga “Ples vampira oko grada svjetlosti”, “Izdaje i odbrana Hercegovine ’91-’95. Mostarski dnevnik”, “Četiri puta za Mostar”, isječci iz kniga “Nevesinjska brigada u ratu”, “Ovo tebi pričam”, a tu su i te brojne fotografije iz autorove lične arhive.
Tu su i dokumenti Općinskog stožera HVO-a Mostar, 4. Korpusa Armije BiH, IMC-a, Regulatorne agencije za komunikacije BiH (CRA / RAK), Službenog glasnika Grada Mostara… Dokumenti iz Višeg suda u Mostaru.
Autor ističe i sljedeće: „Ne poistovjećujem medije koji su tema ove fotomonografije s narodom ili narodima. Svi imamo ime i prezime i ono što smo radili i za šta smo se zalagali. Ograđujem se od mogućih pogrešnih interpretacija, netačnih podataka ili bilo koje druge eventualne nepotpune ili nekorektne informacije koju sadrže novinski tekstovi i dokumenti iz prošlosti“.
Zahvalio je recenzentima knjige. To su univerzitetske profesorice doktorice Samira Demirović i Semina Ajvaz, te direktor Arhiva Federacije BiH gospodin Admir Hadrović. Izdavač je IC štampariji, DTP je radio Samir Kamenjaš.
Podršku pružili oni koji razumiju značaj ovog djela
Prvi koji su iskazali dobru želju i volju da pomognu su, kaže Sanel, iz Kluba skakača u vodu Mostari.
„Ovdje trebam posebno zahvaliti gospođi Adeli Gosto na potpunom razumijevanju i zalaganju da ovo djelo ugleda svjetlo dana, kao i gospodinu Mustafi Hadžajliću. Hvala i divnim ljudima iz Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta HNK, ministru Rašidu Hadžoviću, i gospodinu Brankoviću iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, na njihovoj profesionalnosti. Prepoznali su to i iz našeg glavnog grada. Zahvalnost dugujem gospođi Mujčinović Ibrica, kao i predsjedavajućem Predstavičkog doma parlamenta Federacije BiH gospodinu Mirsadu Zaimoviću. Među prvima mi je javio i gospodin Hari Slipičević iz Fondacije Slipičević. Veliko hvala i načelniku Konjica gospodinu Osmanu Ćatiću, te ljudima iz Bošnjačke zajednice kulture Preporod Mostar i Čapljina“.
Kajan kaže da se u više navrata obraćao i i lokalnim predstavnicima na gradskom nivou u Mostaru – no nikad nisu odgovorili, niti na bilo koji način podržali ovu fotomonografiju.
Ipak, to ga nije nimalo pokolebalo da dođe do svog cilja. Fotomonografija je tu.
„Vjerujem ja da će biti i negodovanja, pa možda i ljutnje, s pitanjima „A gdje sam ja tu?!“ 2019. godine uputio sam 23 poziva da mi svi oni koji imaju svoje fotografije, dokumente, snimke, novinske tekstove ili bilo kakve materijale koje ih vežu s Radio Mostarom ustupe na kopiranje i vraćanje, a kako bi ih uvrstio u fotomonografiju. Odgovorilo mi je dvoje ljudi. 2020. je bilo 39 takvih poziva. Materijal poslale ponovo dvije osobe. Mada su svi vidjeli. Uputio sam 36 e-mailova i privatnih poruka onima koji su u prošlosti na neki način bili angažovani na Radio Mostaru. Oni koji su mi odgovorili naveli su slično, da, nažalost, ništa nisu sačuvali. 2021. godine sam samo preko svog Facebook profila pozivao, molio, apelovao, da mi ustupite vaše fotografije, tekstove ili bilo šta s Radio Mostara što ima neke povezanosti s vama, čak 56 puta. Oni koji su dostavili fotografije i novinske isječke su i uvršteni u fotomografiju“ – napominje Kajan.
Kada je riječ o promociji, njegova ideja i želja je da to bude 27. jula ove godine. Naime, to je dan kada se 1969. godine prvi put oglasio Radio Mostar i počeo emitovati svoj program.
„U svakom slučaju, najbitnije je da je djelo tu. Godina truda su se isplatile. Ne finansijski. Ali finansijska dobit nikad nije ni bila razlogom mog djelovanja, truda i rada oko ovog djela. Eto… Ja sam uistinu ponosan. Vrlo ponosan na sve urađeno. Idemo dalje…“ – završava za Mostarski.ba Sanel Kajan, autor fotomonografije „Radio Mostar 1969-2019.“
Više detalja saopćio je u videu koji je objavio na svom youtube kanalu:
(mostarski.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen