Počinje jubilarni 10. Street Arts Festival Mostar

 

Umjetnost prisutna na svakom koraku u Mostaru

Street Arts Festival Mostar je već deset godina samoinicijativno prisutan u kulturnom životu grada Mostara kao svijetla tačka likovnog stvaralaštva koja povezuje ljude sa umjetnošću. Ove godine biće izražen interdisciplinarni i interkulturalni karakter, koji je značajan za ovaj festival od njegovih početaka i rezultirao je umrežavanjem hiljada pojedinaca i učesnika iz cijelog svijeta, koji su zajedno s organizatorima stvarali novu perspektivu doživljaja grada i prostora.

“Već godinu dana planiramo ovaj jubilarni 10. Festival i narednih dana ulice Mostara će postati otvorena pozornica impresivnih umjetničih intervencija i događaja koji će ponovo donijeti umjetnost u naš svakodnevni život”, kazala je Marina Đapić, organizatorica festivala.

Zvanični početak festivala je 3. septembar, kada će umjetnici iz SAD, Argentine, Španije, Italije, Ekvadora, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine početi da slikaju murale širom grada, u ulicama: Šantićeva, kraljice Katarine, kralja Zvonimira, kralja Tomislava, Vukovarska, Splitska, Maršala Tita, te lokacijama Staklene banke, Parka Nobelovaca i Španskog trga.

„I ove godine smo sastavili bogat kulturno-umjetnički program za sve zainteresovane. Tokom 10 dana festivala, umjetnici će oslikavati fasade širom grada, biće organizovani razgovori sa umjetnicima, muzički događaji u sklopu Open City festivala i program za najmlađe“, rekla je organizatorica festivala Sabina Maslo.

Festivalske aktivnosti su već počele dolaskom umjetnika Erika Burke iz SAD, koji već drugi put učestvuje na festivalu i ovih dana slika mural u Šantićevoj ulici.

„Mostar je prelijep grad i sviđa mi se što u ovom gradu mogu slobodno da izrazim svoju umjetnost u odnosu na SAD, gdje su ovakvi festivali strogo kontrolisani i gotovo je nemoguće u ovolikom kapacitetu organizovati oslikavanje murala“, rekao je Erik.

Otvaranje festivala, u petak, 3. septembra, biće obilježeno uz 3D mapping prezentaciju na Starom mostu, odnosno video projekcijom na Starom mostu, uz zvučne elemente koji posjetiocima daju kompletan audio-vizuelni doživljaj. Ovaj umjetnički performans je autorsko djelo umjetnika Irfana Brkića – Hypermosha. Prije preformansa će producentica i DJ Goblen Geisha iz Sarajeva puštati muziku a u nastavku večeri će rezident DJ berlinskog Watergate-a JAMIIE zabavljati sve prisutne.

U ponedeljak, 6. septembra, sa početkom u 16 sati, u Američkom Kutku održaće se i razgovor sa umjetnikom Erikom Burke iz SAD. Za najmlađe posjetioce festivala će u četvrtak 9. septembra sa početkom u 18,30 sati, u velikom gradskom parku biti cirkuski performans u izvođenju zagrebačkog Cirk Prozor kolektiva. Od muzičkog programa će, pored događaja otvaranja festivala, u petak 10. septembra, u sklopu Open City festivala, će lokalni DJ puštati muziku na Hamam Stage-u u Starom gradu, a narednog dana će DJ iz regiona puštati muziku u Lazy Bar-u u Blagaju.

Zatvaranje festivala će biti obilježeno u ponedjeljak, 13. oktobra, još jednim razgovorom o umjetnosti sa lokalnom umjetnicom Majom Rubinić u Centru za kulturu Mostar sa početkom u 17 sati.

(NovaSloboda.ba)

Na komšiluku

 

Pošto je drvo posađeno na samoj međi između dvije kuće, svoje grane pružalo preko komšijskog ulaza i vremenom ga prljalo, jedan Englez se odlučio na kuriozan zahvat.

Priroda nije stvar baš za svakoga. U drveću mnogi vide samo razlog za svađu. Između ostalog: lišće koje je padalo na uredno popločno tlo, ptice koje su odsjedale na granama i glasno cvrkutale, a onda obavljale svoj posao i prljale komšijski ulaz i parkirano auto.

Takav bezobrazluk nije dugo mogao trpiti jedan stanovnik engleskog grada Sheffielda. 25-godišnje stablo, koje je raslo skoro na samoj međi i pružalo grane preko ulaza u komšijinu kuću, proizvodilo je previše prljavštine i galame.

Godinu dana trajala je svađa sa vlasnikom drveta, ali bez rješenja, i na kraju, uz pomoć jednog majstora, prepolovio je krošnju stabla. Da li je time problem riješen?

Ptice i dalje cvrkuću na granama preostale polovine krošnje stabla, a iznad komšijskog ulaza zjapi rupa sa golim granama, u koju nezadovoljni komšija sad mora svakodnevno gledati.

A pošto je skurilna svađa dobila previše pažnje, turisti svakodnevno dolaze na ovo mjesto, i fotografišu prepolovljenu krošnju drveta. Vjerovatno svadljivac sada nema druge želje, osim cvrkutanja ptica.

(u desnom gornjem uglu, stanje prije akcije)

(view)

(NovaSloboda.ba)

Iz stare štampe: Inovator sa Ordenom rada sa zlatnim vijencem, Sloboda, 1981. godine

                                     

Nijaz Halilhodžić dipl. ing elektro

Iz stare štampe: Inovator sa Ordenom rada sa zlatnim vijencem, Sloboda, 1981. godine

(tekst koji slijedi objavljen je u listu “Sloboda” iz Mostara, u maju 1981. godine, autor teksta je Zlatko Hodžić)

Među petoricom dobitnika ovogodišnje “Majske nagrade” Osnovne privredne komore Mostar nalazi se i Nijaz HALILHODŽIĆ, diplomirani inžinjer elektrotehnike, inače šef Elektromehaničkog laboratorija Radne organizacije “Vazduhoplovstvo”. Iako je to bio neposredan povod za gostovanje u ovoj rubrici, teško se oteti utisku da je razgovor sa ovim priznatim stručnjakom valjalo zapodjenuti mnogo ranije, uzimajući za povod njegove sposobnosti i odnos prema radu.

Treba, međutim, reći da bi se i tada naišlo na poteškoće, jer on jednostavno nema vremena za razgovor van posla koji obavlja, napominjući uzgred maksimum skromnosti da “ima zaslužnijih od njega”. Od njegovih drugova smo doznali da to proističe iz njegovog stava prema poslu i životu uopšte, ali i iz njegovih manira da svoje krupne radne uspjehe ili novatorsko djelo smatra nečim običnim i prirodnim, a Nijaz Halilhodžić za sobom ima preko 50 inovacija...

Kako je razgovor nekako spontano otpočeo, tako se klupko biografije našeg sagovornika počelo odmotavati. On je jedan od onih koji nikada nisu vidjeli svoje rodno mjesto. Nijaz kaže:

“Rođen sam 29. oktobra 1921. godine u Ljubinju, koje još nisam uspio vidjeti. Otac Omer bio je poreski inspektor u Mostaru, a po potrebi posla prešao u Ljubinje. Tu smo rođeni ja i sestra Belkisa. Nedugo zatim otac je prešao u Bileću, gdje su rođena braća Dževad i Muhamed (lani umro). Đavolji pos'o tjero ga opet nazad u Mostar, u kome je 1929. godine porodica uvećana za još jednog člana, brata Vahdeta.

Nas petero djece, majka, otac, s nama i nena. Trebalo je sastavljati kraj s krajem. Znaš kako je kad “sibijan” padne na jednu platu, mora se razgoditi. A kad je se uzraslo do dugih pantalona, valjalo je hoditinunškolu. Posliječetiriosnovne jedino Belkisa i pokojni Muhamed nisu htjeli u gimnaziju. Mog'o si birati hoćeš li u gimnaziju, učiteljsku, tehničku ili trgovačku školu. Ja, Dževad i Vahdet opredjelismo se za gimnaziju.”

Gimnaziju je Nijaz završio upravo one godina kada je ratni požar počeo zahvatati našu zemlju i Evropu. Familijarno nemirna duha, Nijez i braća nisu ostali ravnodušni, iako se njima tada kao mladićima, u uslovima okupacije, valjalo čuvati policijskog kundaka i kazamata. Pomagali su pokret koliko su mogli i sarađivali u raznim akcijama ilegalaca. Nijaz se sjeća:

"Prikupljao sam oružje, municiju i sanitetski materijal, zajedno sa bratom Dževadom. Valjalo je sačuvati živu glavu i pomoći naše koliko su okolnosti dozvoljavale. Brat Dževad ima borački dodatak... Kada je Jedanaesta brigada 29. Hercegovačke udarne divizije 1945. godine krenula na pobjedonosni pohod, krenuo sam i ja sa njom. Od Sarejeva i Ivana, u Istru i Trst, pa na Ljubljanu. Otuda u Mostar, pa u Trebinje, a po povratku u Mostar, demobilisao sam se."

Godinu po svršetku rata Nijaz je krenuo na izučavanje studija na Elektro.tehničkom fakultetu u Zagrebu, smjer elektronika. Iz studentskih dana najdublje su mu se urezale razne akcije na obnovi porušene zemlje, a posebno dani provedeni sa studentskom brigadom na pruzi Šamac – Sarajevo. Prisjeća se da su najčešće radili na podizanju mosta preko Bosne kod Žepča i navodi da su svih 60 dana, koliko je ova brigada bila na toj pruzi, bili radni dani. "Taman pomisliš da ćeš u nedelju odmoriti, kad javljaju da je stigao cement".

Mlad i ambiciozan, sa diplomom u džepu Nijaz Halilhodžić se 1953. godine obreo u kolektivu "Rudi Čajavec" u Banjaluci. Ali, srce ga je vuklo natrag, u Mostar. Valjalo je sačekati šansu, koja se nakon samo dvije godine ukazala. Preduzeće "Soko" tražilo je inžinjera elektronike i Nijaz se nije dvoumio.

"Bilo je i drugih kandidata koji su htjeli u "Soko", prvenstveno zbog dobrih plata. Međutim, prevagnulo je što sam ja Mostarac i ja sam već 1955. godine opet šetao mostarskim sokacima i ulicama. U "Sokolu" su se tada obavljali prvi IRAN radovi (generalni remont) aviona američkog porijekla F-84G, koji su predstavljali prvi susret mlade vazduhoplovne fabrike sa mlaznim avionima. Tada stečena iskustva kasnije su bila dragocjena u izradi instalacija, strukture i opreme letjelice.

Inžinjer Halilhodžić je radio na svim avionima koje je "Soko" do sada proizveo, počev od "522", "galeba", "jastreba" pa do "orla", kao i na helikopterima S-55 i "gazela". Svakom novom aionu pristupao je sa novim entuzijazmom, željom da se unaprijede njegove osobine, da bude bolji od prethodnog.

Njegova specijalnost su električne i elektronske instalacije i oprema na letjelicama, a trenutno je, rekosmo, šef Elektromehaničke laboratorije koja vrši ispitivanja vrijednosti opreme prije ugradnje, katkad i tokom ugradnje – ukoliko se pojave problemi u njenom funkcionisanju. Ta laboratorija je svome kolektivu do sada napravila ogromne devizne uštede, o čemu svjedoče i brojna priznanja: Zlatna plaketa "RAST YU80", nagrada Privredne komore i niz priznanja sa manifestacija radničkog stvaralaštva. Umjesto da za pozamašne devize kupuju u inozemstvu, radnici ove laboratorije sa inž. Halilohodžićem na čelu konstruisali su i napravili, uglavnom od domaćeg materijala, oko pedeset ispitivača električne i elektronske opreme za letjelice. Mada to neće priznati, to je dakako uglavnom rezultat novatorskog rada Nijaza Halilhodžića. On kaže:

"Propisanih tehnologija za ispitivanje nije bilo a kupovati uređeje za ispitivanje u inozemstvu bilo je skupo. Mi nismo samo uštedjeli novac nego i dragocjeno vrijeme, potrebno da se oprema uveze. Za ove inovacije nismo tražili nagradu."

Ona je došla sama po sebi. Od Privredne komore u Mostaru. A Nijaz Halilhodžić ima i niz drugih priznanja, među kojima posebno izdvaja Orden rada sa zlatnim vijencem, kojim ga je 1974. godine odlikovao predsjednik Tito.

Svaki čovjek ima nekih životnih i radnih ambicija, planova. Nijazova je jedina želja da se laboratorija što savremenije opremi.

Zlatko HODŽIĆ.

(iz arhive: Sloboda, Branko Vučina)

priredio Smail Špago

Vjenčanje na visokom nivou

 

Četiri puta “da”, na stijeni Trolltunga (Jezik trola) u Norveškoj.

Ili, kada najljepši dan života postane dan planinarenja.

Blizu 12 sati trebalo je ovim parovima mladanaca na 23 kilometra dugom i napornom putu do isturene stijene na litici Trolltunga, koja se nalazi oko 50 kilometara jugoistočno od Bergena u Norveškoj.

Ko je fit i kome sam čin vjenčanje nije dovoljno riskantan, može sudbonosno “da” izreći na ovom 10 metara dugom jeziku, 700 metara iznad vještačkog jezera Ringedalsvatnet.

Do 2004. godine na Trolltunga se moglo popeti uz pomoć žičare Mågelibanen . Zbog tehničkih problema žičara od tada više nije u pogonu. U međuvremenu, čitav put do vrha mora se obaviti pješke.

Oni koji se odluče na ovaj dugi i naporni put, na vrhu bivaju nagrađeni veličanstvenim pogledom i sveukupnim doživljajem.

(bams)

(NovaSloboda.ba)

Dan prijateljstva

Međunarodni dan prijateljstva koji je uspostavila Opšta skupština Ujedinjenih naroda 2011. godine s idejom da prijateljstvo među zemljama, ljudima i kulturama može stvoriti uslove za mir i graditi mostove među zajednicama.

Svjetski dan prijateljstva je inicijativa koju je UNESCO predstavio Generalnoj skupištini UN-a još 1997. godine, a koja je definisala kulturu mira kao niz vrijednosti, stavova i akcija koje odbacuju sve vrste nasilja uz nastojanja da se spriječe mogući konflikti već u samim počecima.

Poruka uz Dan prijeteljstva, sa društvenih mreža:

Prijatelji su poput balona. Kad ih pustite, ne možete ih vratiti. Zato ću te vezati za svoje srce da te nikada ne izgubim. Sretan dan prijateljstva! Pošaljite ovo svim svojim prijateljima, uključujući mene. Ako dobijete četiri nazad veliki ste prijatelj.

(Dženana/viber)

Najljepši citati o prijateljstvu:

Prijateljstvo je ljubav bez krila.
Francuska poslovica

Prijateljstvo se ne bira – ono biva.
Meša Selimović

Prijateljstvo je ista duša koja živi u dva različita tijela.
Aristotel

Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj.
Ruska narodna poslovica

Rana koju ti zada prijatelj nikada ne zacjeli.
Kineska poslovica

Prijateljstvo je najteže objasniti. Ne uči se u školi, ali ako ne znaš smisao prijateljstva, onda ne znaš ništa.
Muhamed Ali

U nekim okolnostima života prijatelj treba samo biti u blizini. Tješenje riječima otvara ranu, ono otkriva dubinu.
Balzak

Prijatelje stvara sreća, a nesreća provjerava.
Seneka

Postoje tri vrste prijatelja: prijatelji koji te vole, prijatelji koji malo mare za tebe i prijatelji koji te mrze.
Nemačka poslovica

Prijatelj je onaj kojeg možete pozvati u četiri ujutro i kojem je bitno što vam treba.
Marlen Ditrih

Svi smo mi jednom susreli nečiji pogled i osjetili prepoznavanje koje je moglo biti začetak prijateljstva. Al, svijetlo se promijenilo, voz je krenuo, gomila nas je razdvojila…i nikada nećemo saznati šta se moglo zaista dogoditi.
Pam Brown

Kakva korist od onog kome smijete da se obratite samo biranim riječima?
Elizabeth Bibesco

(spsgos)

Povelja Kulina bana, dokument od neprocjenjive važnosti za BiH

 

832 godine Povelje Kulina bana

Na današnji dan 1189. godine napisana je Povelja Kulina bana, najstariji očuvani dokument koji svjedoči bh. državotvornosti i jedan od najstarijih dokumenata južnoslavenskih naroda.

Iako dokument svjedoči o postojanju bosanskohercegovačkog identiteta, Povelja kulina bana značajna je iz niza drugih razloga.

Povelja svjedoči izrazito razvijenim diplomatskim odnosima tadašnjeg vladara Bosne bana Kulina i nekadašnje Dubrovačke republike što jasno govori kako je srednjovjekovna Bosna predstavljala relevantan faktor na balkanskim prostorima.

Osim toga, Povelja je značajna i iz razloga što predstavlja diplomatski dokument pisan na bosančici - pismu koje se tada upotrebljavalo u srednjovjekovnoj Bosni

Ono što je interesantno, Povelja Kulina bana svjedoči i postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru što pokazuje i tradiciju pismenosti na području srednjovjekovne Bosne.

"U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli", navodi sadržaj najznačajnijeg bosanskohercegovačkog dokumenta.

Povelja Kulina bana iako svjedoči postojanju bosanskog identiteta, danas se nalazi daleko od prostora Bosne i Hercegovine.

Očuvana je u tri originalna primjerka od kojih se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu u Dubrovniku, a treći primjerak je ukraden i danas se nalazi u Rusiji.

Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za njen povratak, no Rusija je to odbila jer smatra da Povelja kao dokument koji svjedoči historiji Slavena jednako pripada i njima.

Posljednja inicijativa i razgovori između Bosne i Hercegovine i Rusije u vezi izlaganja Povelje Kulina bana održani su u decembru 2020. godine kada su ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov razgovarali i ovoj temi.

Tokom sastanka, BiH je pokazala zainteresovanost za izlaganje Povelje u Sarajevu međutim do danas Rusija nije odgovorila na ovaj zahtjev.

Bosna i Hercegovina u nekoliko navrata je i od Hrvatske tražila dokument na 15-dnevnu posudbu kako bi je izložili u Zemaljskom muzeju BiH no i Hrvati su odbili zahtjev.

Uprkos činjenici da Povelja Kulina bana predstavlja dokument neprocjenjive vrijednosti i važnosti za Bosnu i Hercegovinu, sjećanje na ovaj događaj nikada nije institucionalizirano.

Iako su postojale inicijative da se ovaj dan obilježava kao državni praznik, ova inicijativa uslijed političke složene situacije u Bosni i Hercegovini nikada nije zaživjela niti dobila adekvatnu podršku u političkim krugovima.

(klix)

https://bs.wikipedia.org/wiki/Povelja_Kulina_bana

Prevod Povelje na standardni bosanski jezik:

U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.

Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.

Transliteracija Povelje:

U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.

Ě banь bosьnьski Kulinь prisezaju tebě kneže Krьvašu i vьsěmь građamь Dubrovьčamь pravy priětelь byti vamь odь sele i dověka i pravь goi drьžati sь vami i pravu věru dokolě sьmь živь.

Vьsi Dubrovьčane kire hode po moemu vladaniju trьgujuke gьdě si kto hoke krěvati gьdě si kto mine pravovь věrovь i pravymь srьdьcemь drьžati e bezь vьsakoe zledi razvě što mi kto da svoevь volovь poklonь; i da imь ne bude odь moihь čьstьnikovь sile i dokolě u mne budu dati imь sьvětь i pomokь kakore i sebě kolikore moge bezь vьsega zьloga primysla.

Tako mi Bože pomagai i sie sveto evanьgelie.

Ě Radoe dijakь banь pisahь siju knigu povelovь banovь odь rožьstva Hristova tisuka i sьto osmьdesetь i devetь lětь měseca avьgusta u dьvadeseti i devety dьnь usěčenie glave Ivana Krьstitela.

Transkripcija Povelje:

U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.

Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijateĺ' biti vam' od' selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ.

V'si Dubrov'čane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuḱe, gdЪ si kto hoće krЪvati godЪ si kto mine pravov' vЪrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez 'v'sakoje z'ledi raz'v'Ъ što mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im' ne bude od' moih' čest'nikov sile I do kolЪ u mene budu dati im' s'vЪt' i pomoḱ' jajire i sebЪ kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la.

Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'đelie.

Ja Radoje dijak ban pisah' siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va tisuḱa i s'to i os'm'deset i devet' IЪt', mЪseca av'gusta u d'vadeseti i deveti d'n', usЪčenie glave Jovana Kr'stiteĺa.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Povelja_Kulina_bana

(spagos)

Velež bolji od Leotara

 

Velež – Leotar 2:1

Strijelci: Radovac 19′, Ovčina 26′ za Velež, Zec 54′ za Leotar

Velež: Bogdanović, Zvonić, Zeljković, Ovčina (od 90′ Peco), Radović, Pršeš (od 60′ Anđušić), Radovac, Salčin (od 63′ Ćosić), Vehabović (od 73′ Hasanović), Georgijević (od 60′ Cvijanović), Zubanović.

Leotar: Perišić, Milović, Milić, Sekulović, Nikolić (od 41′ Paranos), Ristić, Čolić, Đurić, Perišić M., Arsić, Zec (od 84′ Kolak).

Fudbaleri Veleža ostvarili su važnu pobjedu na svom terenu, savladavši Leotar sa 2:1.

Bila je ovo druga vezana pobjeda Rođenih u prvenstvu, s kojom su došli do petog mjesta.

Početak utakmice obilježila je bakljada domaćih navijača, zbog koje je susret na kratko bio prekinut, a onda je krenula dominacija igrača Veleža na terenu.

Igrala se 19. minuta, kada je Radovac iskoristio smušenost odbrane Leotara i, na asistenciju Vehabovića, pogodio za 1:0.

Već u 26. minuti, bilo je 2:0 za Rođene, a njihovu prednost je udvostručio Haris Ovčina, koji je odlično utrčao u šesnaesterac i poslao loptu iza leđa golmana Perišića.

Prilika je bilo da se poveća prednost, ali pokušaji Zubanovića, Georgijevića i Salčina nisu pronašli put do gola gostiju.

U drugom poluvremenu se jako brzo i neočekivano Leotar vraća u utakmicu. Napravili su gosti pritisak, te izveli dva kornera, a nakon drugog u 54. minuti nastaje velika gužva u petercu Veleža i potom Asim Zec zakucava loptu u mrežu domaćina za 2:1.

Primljeni gol je poremetio izabranike Feđe Dudića, koji su u nastavku pružili dosta slabiju partiju, ali se, na njihovu radost, rezultat nije mijenjao do kraja.

(NovaSloboda.ba)

Iffland i Hunt pobjednici ovogodišnjeg Red Bull Cliff Divinga u Mostaru

 

Rhiannan Iffland pobjednica finalnog takmičenja skakačica u Mostaru

Rhiannan Iffland iz Australije je između 12 najboljih svjetskih skakačica izborila pobjedu u finalnom takmičenju Red Bull Cliff Divinga koji je šestu sezonu održan u Mostaru. Ovo je njena deseta pobjeda.

U borbi za titulu najbolje takmičilo se 12 skakačica vratolomnim skokovima u ledenu Neretvu sa platforme visoke 21 metar na Starom mostu u Mostaru.

Za drugo mjesto izborila se Adriana Jimenez iz Meksika dok je titulu treće najbolje skakačice Red Bull Cliff Divinga zaslužila Jessica Macaulary iz Kanade.

Gary Hunt pobjednik takmičenja skakača u Mostaru

Gary Hunt iz Francuske između 13 najboljih svjetskih skakača izborio je pobjedu u finalnom takmičenju Red Bull Cliff Divinga koji je šestu sezonu održan u Mostaru.

U borbi za titulu najboljeg takmičilo se 13 skakača vratolomnim skokovima u ledenu Neretvu sa platforme visoke 27 metara na Sarom mostu u Mostaru.

Drugo mjesto zauzeo je Constantin Popovici (Rumunija) dok je titulu trećeg najboljeg skakača Red Bull Cliff Divinga izborio Nikita Fedotov (Rusija).

Takmičenje u gradu na Neretvi bilo je neizvjesno od samog početka pa do kraja, jer je svaki skok doslovno kod publike ledio krv u žilama, a tabela kroz prethodne tri serije skokova sa pozicijama najboljih neprestno se mijenjala kao i četvrta finalna serija koja je danas iznjedrila pobjednike takmičenja u Mostaru.

Svjetska cliff diving elita okupila je brojnu publiku na platou ispod Starog mosta u Mostaru, a putem medija bez sumnje milionski auditorij prati spektakl koji je na svojevrstan način već godinama jedan od vjernih ambasadora naše zemlje širom svijeta.

Takmičenje u Mostaru bilo je drugo u ovogodišnjem kalendaru Red Bull Cliff Diving svjetskog prvenstva, a nakon Mostara slijede takmičenja u Downpatrick Headu u Irskoj i Polignanu u Italiji.

(sport)

Čudnovate vrste životinja: Ova bića vrijedi pogledati (1)

Životinjsko carstvo je ogromno, šaroliko i ponekad nama ljudima ne toliko poznato. Vjerovatno nikada prije niste vidjeli neke od ovih životinja - i stoga je konačno vrijeme da ih i vidite.

Neka od ovih manje poznatih bića apsolutno su fascinantna i apsolutno ih vrijedi pogledati.

 

Meduze, “jaje na oko”, (Cotylorhiza tuberculata) žive u Sredozemlju, obično neposredno ispod površine vode, i pripadaju klasi kišobranastih meduza. Žuta površina na gornjem dijelu, koja izgleda kao žumance, trebala bi jasno ukazati kako je dobila ime. Vanjski klobuk meduze ima promjer oko 35 centimetara.

Meduza (Medusae) posjeduje otrov sličan onom od koprive koji je bezopasan za ljude. Posebna stvar u vezi s tim: Kao jednoj od rijetkih vrsta meduza, onima zvanim “jaje na oko” ne treba strujanje vode za kretanje.

                                   

Ovo slatko stvorenje je tenrek sa prugama (Tenrecinae). Žive u tropskim prašumama na istoku ostrva Madagaskar, sisavci su, i mogu biti dugi oko 14 centimetara. Prugasti tenrek nema kontinuirano šiljasto krzno, već samo čekinjasto krzno sa nekoliko bodlji koje vire iz njega.

Morski šišmiši (Ogcocephalidae) su ribe koje žive na dnu u suptropskim i tropskim morima širom svijeta, sa izuzetkom Sredozemnog mora. Većina ih živi u dubokim vodama, oko 100 metara ispod površine. Međutim, više vole plitku vodu na Karibima, zapadnom Atlantiku i oko ostrva Galapagos.

                                   


Dugong (Dugong dugon)je jedini predstavnik morskih krava sa viljuškastim repom, koje su još u životu. Naraste tri do četiri metra u dužinu i obično teži oko 400 kilograma, ali može težiti i do 900 kilograma. Područje u kojima Dugong živi, proteže se od obala istočne Afrike do Vanuatua.

Isjeckana riba (Phycodurus eques), svojim izgledom opravdava svoje ime. Možete se sresti u Australiji, obično na dubini od četiri do 30 metara. Iseckana riba svoj izgled koristi za lov. Čak se ljulja uz ritam morskih algi i prilagođava se boji tako da je savršeno skrivena posvuda

(web)

(NovaSloboda)

Sadik ef. Sadiković – legator “Gajreta”

 

Gajret, 1910.

Sadik ef. Sadiković

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu ljubusaci.com, dana 27. augusta 2021. godine, autor je Dr. Halid Sadiković, posted by Mithad M.)

U pripremama za Glavnu skupštinu „Gajreta“, predsjednik i članovi Glavnog odbora bili su jednoglasni da se Sadik ef. Sadiković, narodni ljekar u Ljubuškom, proglasi legatorom* Gajreta“ i da mu se, uz to najviše društveno priznanje, dodijeli i posebna diploma „Gajreta“. Time je samo upotpunjen prijedlog Mjesnog odbora „Gajreta“ u Ljubuškom i njegovog predsjednika Ali ef. Ormana da se tom diplomom izrazi najviša zahvalnost Sadik ef. za sve ono što je tolikih godina učinio za „Gajret“. (1)Član Glavnog odbora i izaslanik „Gajreta“, profesor Hasan Ćišić* iz Mostara, predao je diplomu legatoru „Gajreta“ Sadiku ef. Sadikoviću, proglašenom na Glavnoj skupštini „Gajreta“ 11. jula 1937. godine.

Svečana predaja društvene diplome obavljena je 16. augusta u Sadinoj kući na Žabljaku.Na svečanosti su, pored profesora Hasana Ćišića, bili prisutni svi članovi Mjesnog odbora „Gajreta“ osim sekretara Mustafe Dizdarevića, otsutnog zbog bolesti, dr Petar Nuić*, advokat iz Ljubuškog i Nazif Oručević, učitelj iz Klepaca.

Nakon priređene večere, profesor Ćišić je razvio društvenu diplomu svečaru i istakao da je svaka pažnja prema pridonešenim žrtvama od Sadika ef. Sadikovića prema „Gajretu“ vrijedna zahvala i dužna poštovanja. Dalje je izrazio svoju radost da je njemu, ispred svih „Gajretovih“ saradnika, pripala čast da se na ovaj način oduži slavljeniku i poželio da ga moćni Bog još dugo godina poživi na diku i ponos Ljubuškog i dobro „Gajreta“ i cijelog naroda.

Slavljenik je u kratkom emotivnom govoru potvrdio svoju privrženost „Gajretu“: „Dragi Gospodine izaslaniče i draga gospodo. Nijesam kakav govornik, moju radost mogao bih Vam iskazati samu mojim srcem. Milo mi je da sam u svojoj starosti doživio ovako veliko priznanje od Glavnog odbora „Gajreta“. „Gajret“ mi je svakom zgodom na srcu i duši, tako mi je prirastao i puno ga cijenim i volim“. Zahvalio se članovima Glavne skupštine „Gajreta“, predsjedniku Mjesnog odbora Ali ef. Ormanu i posebno profesoru Ćišiću, na ovako velikoj pažnji „da ga posjete u njegovoj nemoći i bolesti“.

Ali ef. Orman je istakao da na ovako veliko priznanje treba biti ponosan grad Ljubuški i svaki Ljubušak, a dr Nuić* da je saradnja Sadika ef. Sadikovića sa našim kulturnim i humanim društvima unikum u našoj zemlji. Sadik ef. je ostao privržen svom geslu: „gladne najedati, gole i bose odijevali, sirotinju potpomagati“.

Nakon svečane predaje diplome „Gajreta“ Sadik ef. je darovao 2.000 dinara Mjesnom odboru „Gajreta“ u Ljubuškom (2)

* Kategorizacija članova „Gajreta“ prema visini novčanog učešća: legator, veliki dobrotvor, dobrotvor, utemeljitelj i redovni član. (Pravila muslimanskog potpornog društva “Gajret” u Sarajevu 1908. godine; Pravila “Gajreta”, prosvjetnog i kulturnog društva muslimana u BiH 1911. godine; Pravila srpskog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva “Gajret” 1932. godine.)

* Sadik ef. Sadiković je ukupno priložio blagajni „Gajret“ do 1940. godine  blizu 50.000 dinara. (Anonim. Naši merhumi. „Gajret“ 1940, 5, 105).

* Profesor Hasan Ćišić- (1902–1938). Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Svoj kratki životni vijek proveo je kao profesor matematike i fizike u mostarskoj gimnaziji. Ambiciozan i kreativan kulturni i javni radnik, veoma aktivan u radu “Gajreta”. Teška bolest zaustavila ga je u trideset i šestoj godini života. (Arijana Bajrić, Lejla- Durmo Mehmedović, Berina Mihaljević. Muslimanska narodna biblioteka u Mostaru: historijski pregled rada biblioteke od njenog nastanka 1928. do 1941. Bosniaca 2020, 25, 124- 140.). Jedno vrijeme bio je igrač „Veleža“).

* Dr Nuić- Petar Nuić, ugledni ljubuški odvjetnik, doktor pravnih nauka.

* Ne zna se da li je diploma „Gajreta“ Sadiku ef. Sadikoviću sačuvana.

1. Pretkonferencija za „Gajretovu“ Glavnu skupštinu. „Gajret“ 1937, 10, 189, august.

2. „Gajretov“ glasnik. Svečana predaja „Gajretove“ diplome Sadiku eff. Sadikoviću. Gajret 1937, 11, 205, septembar.

Dr. Halid Sadiković

link za stranicu: http://ljubusaci.com/2021/08/27/sadik-ef-sadikovic-legator-gajreta/

(spagos)

Od raje za nezaborav: Gol na Karaburmi, Rom Glavović, 1963.

“Više je razloga sto postavih ovu sliku.

Velež igra danas, onda desilo se na današnji dan, prije 58 godina, davne 1963.

"Gazio" sam tada 6 mjesec moga zivota. Igrač naseg Veleža Muhamed "Rom" Glavovic, majstorski ga "zabi", uzesemo bod na Karaburmi, tada jakom OFK Beogradu
"Rom", kako ga popularno zovu, komsija sa Carine, otac moga dragog prijatelja Ćene , rahmet lijepoj dusi nasem Ćeni, Rom raja i drug, bio je strašan igrač, znao je lopte.
Slusao sam Roma par puta, uživao u njegovim pričama o našem Veležu, jedan od fudbalskih boema naših Rođenih, jedna od fudbalskih legendi Veleža.
Veliki pozdrav Romu !!!
P.S.
Na fotografiji u komentarima Rom i moja malenkost i Rom u dresu Veleža.

(Denijal Deni Behram7facebook/20210828)

prilog: izvještaj sa utakmice OFK Beograd – FK Velež, 1963. godine, iz Almanaha 75 godina FK Velež, Ismeta Derviševića.

(spagos)

Sjajan nastavak Red Bull Cliff Divinga u Mostaru uprkos kiši

 

Izvedene dvije serije skokova sa skakaonice, danas veliko finale

Dvije serije skokova na Red Bull Cliff Diving takmičenju u Mostaru, održane su u petak popodne, nakon kojih su u vodstvu Gary Hunt i Rhiannan Iffland. Finale je na rasporedu danas od 15 sati, kada će svjetska cliff diving elita prirediti novi sportski spektakl u gradu na Neretvi, šestu sezonu zaredom.

Nakon prve serije, koja se skakala direktno s luka Starog mosta, skakači su u petak nastupali sa platformi visokih 27 metara za muškarce odnosno 21 m za žene. Bio je to pravi skakački maraton, jer su i muškarci i žene danas izveli po dvije serije skokova.

U ženskoj konkurenciji briljirala je braniteljica titule, Australka Rhiannan Iffland. Zahvaljujući dva izvrsna skoka u drugoj i trećoj seriji, četvorostruka prvakinja se probila na čelo poretka. Druga je trenutno Bjeloruskinja Yana Nestsiarava, a treća Kanađanka Jessica Macaulay.

Kod muškaraca, branitelj titule Gary Hunt je preuzeo vodeću poziciju od Rumuna Catalina Prede i pokazao zašto je osmostruki prvak. Preda je zbog ispodprosječnog skoka u trećoj seriji pao na osmo mjesto. Drugu i treću poziciju sada zauzimaju Ukrajinac Oleksiy Prygorov i Rus Nikita Fedotov. Zanimljivo, obojica su debitovala 2017. godine u Mostaru, a Fedotov je tom prilikom čak bio treći.

Tokom druge serije počela je kiša, ali to nije omelo skakače i takmičenje se nije prekidalo. Kiši su dugo odolijevali i ljubitelji skokova koji su, naoružani kišobranima, došli na plato ispod Starog mosta da vide najbolje svjetske skakače i skakačice na djelu i uživaju u skokovima od kojih zastaje dah.

Sve u svemu, ono što se moglo vidjeti na Starom mostu izgledalo je kao najava uzbudljivog finala, u kojem se mogu očekivati spektakularni skokovi i neizvjesnost do samog kraja.

Finale je na rasporedu u subotu od 15 sati, i održat će se bez obzira na mogućnost kiše. Naime, padavine normalnog intenziteta ne predstavljaju poteškoću za skakače. Takmičenje se može zaustaviti jedino u slučaju oluje ili jakog vjetra.

Ulaz u zone za gledaoce ispod mosta je slobodan, uz obavezno poštovanje svih trenutno važećih epidemioloških mjera.

Direktan prenos završnih serija skokova bit će emitovan na Red Bull TV i Hayat TV, sa početkom u 16:30.

(sport)

Širom svijeta – Slike dana

 

Nevrijeme zatrpalo voz na stanici

Lavina blata i otpada zatrpala je voz na stanicu u austrijskoj opštini Wald im Pinzgau. Snažno olujno nevrijeme uništilo je mnoge kuće i poplavilo ceste i uloice u okolini Salzburga. Nekoliko sela je moralo biti evakuisano, nije bilo nastradalih.

U ruševinama

U primorskom gradu Les Cayes na južnom poluostrvu Haitija, ljudi su zapanjeni haosom. Dvospratni hotel „Petit Pas“ srušen je na jednu stranu poput kartonske kuće. Još uvijek nije sigurno koliko je života odnio strašan potres prošle subote. Do početka sedmice bilo je pronađeno 1.300 tijela. Pomagači su pokušavali brzo spašavati preživjele iz ruševina, ako je to uopšte još bilo moguće u teško dostupnim regijama. Katastrofa je pogodila jednu disfunkcionalnu državu, u kojoj gotovo polovica, od približno jedanaest miliona stanovnika, živi u krajnjem siromaštvu.

Presušilo jezero

Brodice su usidrene jedna iza druge dok to nivo vode još dopušta - jer ono što sada izgleda kao uski kanal nekada je bilo ponosno akumulaciono jezero Oroville u okrugu Butte u Kaliforniji, koje je doseglo najniži nivo u svojoj istoriji.
U regiji su često bivali sušni periodi, ali posljedice nikada nisu bile ovako ozbiljne: Hidroelektrana je prije dvije sedmice morala prestati sa radom po prvi put, a proizvodnja električne energije obustavljena. Visoke temperature su smanjile dotok vode u jezero već u proljeće.

Količina vode je opala na oko 24 posto kapaciteta.

A sad na slobodu

U početku su malo oklijevali, ali onda su Max, Martin i Sixtyfour dopuzali do slobode Sjevernog mora.
Početkom juna Peter Lienau i njegov tim pronašli su tri mlade tuljana u blizini Borkuma i Cuxhavena i odvezli ih u stanicu za uzgoj tuljana u Norddeichu. U to vrijeme životinje su imale samo deset do jedanaest kilograma i bez ljudske pomoći ne bi preživjele. Svaki od njih je težio najmanje 25 kilograma, prije ponovnog odlaska u divljinu. Oni će uskoro dobiti veliko društvo. Lienau i Co. žele pustiti još 114 divljih životinja u divljinu, najvjerojatnije do oktobra.

Kad protutnji uragan

Uragan “Grace” protutnjao iznad omiljenog mjesta za odmor na meksikanskom poluostrvu Yucatan. Na slici u odmaralištu Cancun je izazvao brojne ispade elektrrične mreže.

(stern)

(NovaSloboda.ba)