Tiha sreća...

 

... i ne baš tako tiha luka!

Zahvaljujući svojoj originalnosti, baskijska obala Atlantika postala je trend destinacija. Njena magija se osjeti i u jesen.

Stražarska kula, visoko iznad litica u zalivu Gascogne, stajala je ovdje kako kažu, oduvijek. Kitolovci su jednom vrebali odozgo, sve dok se njihov plijen nije pojavio na okeanu. Bilo je to prije nekoliko stoljeća.

Ovog proljeća spomenik između primorskih gradova Bidart i Guéthary je svježe malterisan. Posjetioci iz cijelog svijeta gomilaju se oko historijskog tornja, gledaju na uzburkano more puni uzbuđenja, njihovim istraživačkim pogledima, naravno, ne u kitove, već u valove. Tačnije, na jedan vrlo poseban talas koji se prikazuje preko raznih web kamera tokom cijele godine: a zove se “Parlementia”.

U kasnu jesen i u junu, valovi su posebno visoki na ovom mestu, ponekad i do četiri metra. Ravna pješčana obala, ovaj dio duboko na jugu francuskog Atlantika, čini posebno popularnim mjestom za surfanje, a bijele krune valova vide se južno od stjenovitog zaliva ispred Biarritza.

Baskijski jug Francuske je iznenađujuće zelen, posebno kod mlađe generacije uživa kultni status i nedavno je slavljen kao nova Azurna obala. Čak i u najtoplije ljeto ovdje je vegetacija bujno zelena, za razliku od mediteranske regija oko Saint-Tropeza gdje je prisutna suša, što se odražava i na boju okoline.

Ali oprez! Kupanje može biti posebno opasno, baš ovdje na jugu: svake godine se desetine ljudi udavi, jer zalaze u valove na mjestima bez nadzora, ili potcjenjuju jake podvodne struje. Samo brojne, dobro čuvane i nadzirane plaže pružaju sigurnost. Tamo su "Sauveteurs", spasioci, sa dvogledima i specijalnim perajama, a oko Biarritza odnedavno čak i sa jet skijama.

Na slikama:

Krajem 19. stoljeća, mjesto Biarritz se od ribarskog sela pretvorio u mondeno ljetovalište.

U to vrijeme izgrađena je neosrednjovjekovna vila Belza.

Pisac Frédéric Beigbeder preselio se u Guéthary prije pet godina.

U gradu se ribarska odjeća suši na suncu, a bijelo okrečene kuće, uglavnom sa crvenom drvenom građom, karakterišu arhitekturu ove regije, a također u Saint-Jean-de-Luz.

Surferi cijene atlantsku obalu Gaskonjskog zaljeva, kako zbog malih, tako i velikih valova

(stern)

(Novasloboda.ba)