Sahat-kula
U ulici Braće Bajata u Mostaru, (ranije Kazaška čaršija), nalazi se i danas visoki toranj sahat-kule.
Znano je da je sahat-kula zasigurno izgrađena prije 1636. godine Na osnovu jedne stare narodne pjesme, možemo zaključiti da je sahat-kulu dala sagraditi Fatima kadun Šarić, supruga Ibrahima Šarića:
„Zareče se Šarića kaduna
Jes’ tako mi dina i imana
I turskoga posta ramazana
Napravit ću sahat u Mostaru
Da se čuje po cijelom Mostaru”.
Po kazivanju, to je jedina žena legator koja je podigla i džamiju u Mostaru i to na Carini. Stajala je tako kula nijemo puna dva vijeka, sve dok mostarski vezir Ali-paša Rizvanbegović ne naruči 1838. godine od dalmatinskog namjesnika u Zadru Lilienberga jedno zvono za ovu sahat-kulu.
Sat na kuli je do kraja turske vladavine otkucavao sate po ala turka vremenu. Od 1878. do 1892. godine, ovaj sat je, po naredbi austrougarskih vlasti, navijan po ala franka vremenu. Gradska opština je, na molbu mještana, naredila 1892. godine da se sat navija i pokazuje sate opet po ala turka vremenu. I mijenjalo bi se tako vrijeme na satu naizmjenično od turskog računanja do zapadnoevropskog ko zna do kada da austrougarske vlasti, 1917. godine, ne skinuše zvono s kule i pretopiše ga u topove, te je od te godine i sat prestao pokazivati vrijeme.
Sat je popravljen 1919. godine i doveden u ispravno stanje, te je tako radio sve do 1926. godine, kada se ponovo pokvario i više nije popravljan.
Na tornju sahat-kule su 1978. godine izvršeni konzervatorsko-restauratorski radovi, a kasnije, prilikom otvaranja Spomen kuće Džemala Bijedića, nabavljen je iz italijanskog grada Trebino veoma lijep sat i ugrađen na mjesto gdje je uvijek i stajao.
Za vrijeme zadnjeg rata (1992. do 1995. godine) sahat-kula je znatnije oštećena i to u potkupolnom dijelu gdje se nalazilo zvono, te od tada čeka na bolja vremena za popravak.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/Smail Špago
NovaSloboda.ba
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen