Povratak korjenima

 

The Beatles „Let it Be – Super Deluxe” Multimedija 2021

Poslije svih iskušenja koje su prošli u „studijskoj fazi”, Bitlsi su se neizbježno kretali ka raspadu.

Ipak, Mekartni je insistirao da Bitlsi završe ciklus povratkom na „tri gitare i bubnjeve”. Majkl Lindzi Hog je, u stvari, bio pozvan da režira prvobitni polusatni 16mm TV specijal “The Beatles at Work”, koji je kasnije postao bioskopski film od bezmalo dva sata. Inicijalna ideja je bila prikazivanje uvježbavanja materijala uz insistiranje na što prirodnijoj atmosferi u studiju što bi završilo trijumfalnim koncertom. Ideje uzete u obzir za završni koncert bile su: rimski amfiteatar u Tunisu sa obožavaocima svih boja i vjeroispovjesti; koncert na prekookeanskom teretnjaku bez publike; koncert usred Sahare, ali i koncert na rijeci Temzi u centru Londona. Međutim, nijedan od ostalih Bitlsa nije bio pretjerano oduševljen Mekartnijevim „protoglobalističkim” prijedlogom. U konsenzusu postignutom povodom filma Mekartni je bio najzainteresovaniji za projekat; Lenon se slagao dokle god je Joko Ono pored njega, a Star je bio za svaku opciju radi održavanja mira u bendu. Jedino je frustrirani Harison želio konačni prekid odnosa. Još jedna od nepogodnosti filma je bilo snimanje tokom uobičajenog radnog perioda od 09.00 do 17.00 zbog zakonskih regulativa i pravila rediteljske unije. To je smetalo svim Bitlsima jer su navikli da probe za snimanja traju tokom noći do sitnih jutarnjih časova. Nametljivo i skoro ukleto prisustvo Joko Ono žestoko je ugrožavalo prvobitni koncept projekta „četiri momka se vraćaju korjenima”. Lindzi Hog je melanholični osećaj gradio pomoću krupnih kadrova lica Bitlsa koja su prečesto izgledala ravnodušno i odsutno.

Posthumno, Pusti! (distributerski prevod u SFRJ) je depresivan, nihilistički i samoobjašnjavajući

kraj jedne dekade i jedne karijere.

Posljednji koncert Bitlsa je bio tajanstveno i efektno zatvaranje kruga uspješne karijere koja je postavila nove standarde. Popularna muzika je evoluirala u sveprožimajući samosvjesni fenomen

gde je puka zabava najmanje bitan nivo.

Pred rok muzikom su se otvorila dva puta. Prvi je (katolički) povratak autentičnosti i korjenima (Dilan, Stounsi, Bitlsi), dok je drugi eskapistički i radikalni odlazak u progresivni rok (Hendriks,

Majls Dejvis, King Crimson, Captain Beefheart).

ALI, enter Piter Džekson, enter Gil Martin. Prvi je od Lindzi-Hogovog materijala stvorio remasterovano rebrendiranje kraja Bitlsa u TV seriji koju očekujemo 25. novembra, dok je sin Džordža Martina napravio još jedan sonični trijumf dodajući još slasti i masti na prokazanu

produkciju Fila Spektora. Na kraju smo dobili dokaz o najpoznatijem drugarstvu na svijetu, potpuno promenjeni žanr za koji je i sam Mekartni rekao da mu je ovaj projekat promijenio mišljenje o kraju sopstvenog benda. A u audio smislu, skoro 60 pjesama u sklopu i originalni album koji i poslije ciničnog odbacivanja od pravih fanova, ipak ima šarma i srceparajućih preokreta. Od noviteta tu je radni miks Glina Džonsa koji ima svoj birokratski i tehnokratski šmek, ali i more novih-starih mikseva i proba, kao onaj fatalistički tejk 19, pesme „Long and Winding Road” gdje Pol pjeva da je ona uvijek znala koliko je pokušavao, umjesto uvriježenog da nikad nije znala... što samo doprinosi suštoj melanholiji i tragici zaljubljivanja. Obratiti pažnju na džem sešne, rane verzije pjesama koje

će završiti na Abbey Road ili na budućim solo albumima. Kao i poslijednji, i ovaj album je bio trijumf Pola Mekartnija. Lenon je u tom trenutku već imao tri intrigantna, ali nekomunikativna albuma avangardne muzike, snimljena sa Joko Ono. Godina 1969. je bila otrježnjujuća godina mučnog i naglog prestanka psihodeličnog sna šezdesetih. Duge kose više nisu bile znak slobode i pobune, već obilježje mita u sutonu.

Rok je izgubio status najvažnije ideologije mladih koja je shvatila da ne može temeljno da mijenja svijet. Krajem šezdesetih, rokenrol je bio vitalan i neposredan način izražavanja (čiste iluzije da su promene moguće) koji je nestao u žrvnju pop kulture. „Životni ciklus” ovog tipa, antropolog Franz Boa opisuje riječima: „Reklo bi se da su mitološki univerzumi određeni da budu pretvoreni u prah, čim su oblikovani kako bi se iz njihovih ostataka rodili novi univerzumi”.

(citymag)

(gornji tekst je objavljen u časopisu City Magazine, broj 208. autor Aleksandar S. Janković)

Zašto služi mali nožni prst?

 

Najčešće, da se u mraku nađe ćošak od nekog dijela namještaja!
(spagos)

Košarkaši BiH pobjedili Bugarsku

 

Kvalifikacije za SP u košarci

Bugarska - Bosna i Hercegovina 75:85 (19:25), (23:25), (13:19), (20:16)

Bugarska: Ivanov 10, Kostov 13, Marinov 11, Minchev 12, Yanev 5, Karamfilov, Bachev, Kostadinov, Stoilov 4, Ivanov 2, Dimitrov 9, Petkov 9.

Bosna i Hercegovina: Roberson 11, Atić 4, Halilović 21, Lazić 7, Sulejmanović 14, Gegić 2, Kamenjaš 6, Čampara, Musa 17, Penava, Vrabac 3, Delalić.

Košarkaši Bosne i Hercegovine pobijedili su u Botevgradu u 2. kolu predzadnjeg kruga kvalifikacija selekciju Bugarske rezultatom 85:75 te su tako otvorili vrata plasmana u posljednju fazu doigravanja za odlazak na Svjetsko prvenstvo.

Nakon ujednačenih prvih minuta, naša reprezentacija je preuzela inicijativu na ovom susretu pa je vrlo brzo došla do 11 poena prednosti (8:19). Ipak, Bugari se bude u završnici prve četvrtine koja je završena sa šest poena prednosti za BiH.

Početkom drugog perioda uslijedio je pad u igri izabranika Vedrana Bosnića pa su domaći uspjeli čak preokrenuti rezultat (34:33). Ipak, naši košarkaši se vraćaju u svoj ritam pa na odmor odlaze sa osam poena prednosti. Najbolji u bh. selekciji u prvom poluvremenu bio je Miralem Halilović koji je već tada na svom kontu imao 14 poena. Podršku je imao u Emiru Sulejmanoviću koji je do poluvremena ubacio 12 poena, dok je kod Bugara najbolji bio Kostov sa osam poena.

Treća četvrtina je bila dosta neefikasna, a naš tim je bez problema održavao prednost koja je u jednom trenutku iznosila čak 19 poena razlike (50:69). Potom je uslijedila serija Bugara 5:0 pa je uoči zadnje četvrtine bilo +14 za BiH.

Do kraja meča naša selekcija je samo jednom upala u probleme kada su Bugari prišli na minus šest, ali je BiH bez problema zadržala vodstvo i na kraju sasvim zasluženo dominirajući u cijelom susretu došla do važne pobjede. Najbolji u dresu BiH bio je Halilović s 21 poenom i šest skokova, dok je Džanan Musa ubacio 17. Kod Bugara se istakao Kostov s 13 poena.

BiH je večerašnjom pobjedom zadržala stopostotni učinak u predzadnjem krugu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. S omjerom 2-0 nalazi se na prvom mjestu zajedno s Litvanijom koja je također ostvarila dvije pobjede. Češka i Bugarska su izgubile obje utakmice. U posljednji krug kvalifikacija plasirat će se tri najbolje plasirane ekipe u grupi.

Nastavak kvalifikacija je zakazan za kraj februara kada našu selekciju očekuje dvomeč s Litvanijom, dok će Bugari igrati sa Česima.

(sport)

Do posljednje bube

 

Makro fotograf Paul Kämpf koristi sofisticiranu tehnologiju za premještanje insekata u oklop. Impresioniran je njihovom ljepotom kao i raznolikošću, koja je sve više ugrožena.

Uglavnom zaljubljeni: bube sa žirafovinim vratom (Trachelophorus giraffa) nalaze se samo na Madagaskaru i to samo na dvije specifične vrste drveća. Mužjak (lijevo) ima jasno duži vrat.

Sto puta uvećano, jednostavno fascinantno

Sačekaj malo, ti žrtva: Kradljivci grmlja (Neoitamus sp.) pripadaju porodici grabežljivih muha. Svojim složenim očima hvataju i najbrže pokrete svog plijena.

Ja sam svjetlucavi sprinter: Tigrove bube (ovdje: podvrsta Cicindela chinensis flammifera) su slavna porodica: nijedan insekt ne može trčati brže od njih.

Phyllium bioculatum, terarijum u obliku biljke, gost je u njemačkim terarijumima više od 100 godina.

Naborana ušica (Allodahlia scabriuscula) koristi svoje smrdljive žlijezde kada je u opasnosti. Aroma: karbonska kiselina.

Bogomoljka (Omomantis zebrata) potpuno mirno čeka svoj plijen. U letu hvata muhe i moljce. Larva kornjače (Cassida sp.) Hrani se veganski - listovima biljaka. Voli da se krije ispod sopstvenog izmeta.

Pjegava kornjača (Aspidimorpha miliaris) društveno živi na biljkama domaćinima čak i kao ličinka. Pepeljasto siva zemljana pčela (Andrena cineraria) nosi vijenac od svijetlog krzna i živi usamljeno u parkovima i baštama širom Njemačke.

Konjski mrav (Camponotus ligniperda) izazvao je bubu bombardera (Brachinus sp.). Napada je uzavrelim mlazom.

Crvenodlaka pješčana pčela (Andrena fulva) leti u srednjoj Evropi od marta do maja. Svaka ženka gradi svoje gnijezdo.

Dobrodošli u čudesno neobičan svijet insekata! I dobrodošli u mali foto studio Paula Kämpfa, 27, fotografa insekata, da tako kažemo. Istraživači su opisali oko milion šestonožnih puzajućih stvorenja kao vrste, što ih čini najraznovrsnijom klasom u životinjskom svijetu.

“Insekti” su zapanjujuće slični nama ljudima po načinu gradnje: glava, grudni koš, trbuh, dlakave noge – to zvuči nekako kao neki komšija. Insekti dišu, imaju cirkulaciju krvi, probavljaju kroz prednje i srednje crijevo, i rektum.

Različiti redovi njihove klase imaju dobra imena: skakači, žohari cvrčci, uši, krila sa resama, korice, da spomenemo samo neke.

Trenutna istraživanja pretpostavljaju ogroman nestanak ovih vrsta, kao i biomase, koja se smanjila za do tri četvrtine u posljednjih nekoliko decenija. Uzroci su oduzimanje zemljišta, intenzivna poljoprivreda, insekticidi. Osim toga, dolazi do promjena u životnim uslovima zbog klimatskih promjena.

Obzirom na nestanak insekata, aktivnost ovog fotografa bi se mogla posmatratiati kao neki konzervatorski aktivizam.

Ovo je stvarno zaštita insekata, ali na mala vrata: Insekti na ovaj način dobijaju pažnju koju zaslužuju - također na Instagramu, gdje fotograf pod imenom paulkaempf_macro predstavlja krhkost kraljevstva insekata sa svojih više od 10.000 pratilaca: Svaki "lajk" je mala molba za biodiverzitet.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

Spomenik kućnoj šnajderici

 

Da živimo u bogatijem društvu koje vodi računa o svom historijskom i kulturnom nasljeđu već davno bi bio podignut bronzani spomenik koji prikazuje ženu dok radi na svojoj Singer mašini. U Mostaru taj spomenik bi se nalazio u pješačkoj zoni Fejićeve ulice, ili pred tržnim centrom Mepas Mall? Time bi obilježili jednu epohu dugu 80 godina, od 1890. kada se šivaće mašine pojavljuju na našim prostorima, pa do 1970. godine kada je u Mostaru “Razvitak” iz Metkovića otvorio prvu modernu robnu kuću u BiH. U tom periodu izrada odjeće za djecu i žene obavljala se u kućnoj radinosti. Sve djevojke iz bogatijih kuća u svojoj opremi za udaju su imale i Singer šivaću mašinu. Svaka mahala je imala više ovih šnajderica, a mnoge su bile po svojoj umješnosti poznate u cijelom gradu.

Na slici vidimo jednu šnajdericu iz mahale Carina iz Drljevića sokaka. Desno na slici iz 1950. godine je Munta Humo (r. 1919) rođena Batlak, supruga Ibrahima (r. 1899), brijača, koji je zbog svoje plave kose dobio nadimak Rus. Lijevo na slici je njena sestra Hatidža, udata Bošnjić, koja u krilu drži Muntinog sina Emira (1948–1993), poginuo kao pripadnik CZ. U sredini Alija-Alica Humo (1945), sin Muntin.

Svi oni su iz poznate mostarske familije Humo, kojoj pripada i pjesnik Hamza (1895-1970), kao i njegov bratić, političar Avdo (1914-1983). Njihov predak je Omer Hazim ef Humo, muderis u Stocu, Mostaru, Konjicu i Visokom i autor prve štampane alhamijada knjige u BiH.

(Ahmet Kurt/facebook 20211129)

Praznik države koje više nema

                             

Na današnji dan, prije tačno 78 godina rođena je "Titova" Jugoslavije. Za one mlađe, 29. novembra 1943. godine u Jajcu je održano Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, ili kako je bilo poznatije, Drugo zasjedanje AVNOJ-a.

Na ovom zasjedanju je donesen niz odluka koje su predstavljale temelj osnivanja socijalističke Jugoslavije. Jedna od njih je bila da će Jugoslavija biti ustrojena kao republika, a ne kao monarhija, te da se kralju Petru II Karađorđeviću zabranjuje povratak u zemlju. AVNOJ je ustrojen kao zakonodavno i izvršno tijelo nove Jugoslavije. Josip Broz Tito je imenovan za maršala Jugoslavije. Sve obaveze, sporazumi i ugovori koje je sklopila takozvana "izbjeglička" vlada, odnosno vlada Kraljevine Jugoslavije, su poništeni i proglašeni ništavnim.

Doduše, na samom zasjedanju je odlučeno da će se nakon rata Jugoslavija sastojati od pet republika, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije, tako da je i grb nove Jugoslavije, čiji je izgled usvojen u Jajcu, imao samo pet baklji.

Međutim, također su potvrđeni i svi zaključci Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a koje je održano četiri dana ranije u Mrkonjić Gradu, tako da je odmah, neposredno po završetku rata, donesena odluka da Jugoslavija ipak ima šest republika, odnosno da BiH postaje jedan od ravnopravih sastavnih dijelova nove države. Tada je i grb dobio šestu baklju.

Dan Republike je do 1991. godine bio najveći državni praznik. Posebno je bio omiljen među ljudima u BiH, koliko zbog same predanosti ideji Jugoslavije, toliko i zbog "spajanja" neradnih dana sa Danom SRBiH, odnosno 25. novmebrom. Nerijetko se dešavalo da se zahvaljujući ovim praznicima "sastavi" pet neradnih dana. Recimo, da je 29. novembar i danas praznik, ljudi bi imali pet neradnih dana, četvrtak zbog 25. novembra, za petak bi se dalo "obećanje" da će biti narađen naknadno, potom dva dana vikenda i onda ponedjeljak Dan Republike.

(oslobodjenje/20211129)

Alarm rakova na Božićnom ostrvu u Australiji

 

Na Božićnom ostrvu (Christmas Island). jedva da ima ljudi, ali ima milione jarko crvenih rakova. Svake godine oni putuju do mora da se pare, kao po komandi. Trenutno je opet vrijeme za to.

Travelbook je prikazao impresivne slike jedne od najvećih životinjskih migracija na svijetu, koja je jedinstveni prirodni spektakl na malom ostrvu u Indijskom okeanu.

Kada počne kišna sezona, kao što je sada, milioni jarko crvenih rakova u šumama na ostrvu, kreću na dugi marš. Njihovo odredište: more. Tamo se mužjaci osvježe slanom vodom, a zatim se prepuštaju pomalo čudnom načinu parenja. I tako, drama počinje ponovo, svake slijedeće godine.

Seoba rakova sa Božićnog ostrva (Gecarcoidea natalis). kako im je naučni naziv, sada je postala turistički spektakl.

Mnogi ljubitelji prirode lete na Božićno ostrvo da posmatraju ove oklopnjake na njihovom putu. Veliki broj dolazi iz Australije, kojoj i pripada i Božićno ostrvo, iako je kontinent na udaljen 1.500 kilometara, i mnogo je udaljeniji od ostva Java koje pripada Indoneziji, koje je udaljeno 300 kilometara.

Rakovi su očigledno najbrojniji stanovnici Božićnog ostrva. Ovdje živi tek oko 2000 ljudi. S druge strane, broj rakova Božićnog ostrva procjenjuje se na 45 do 80 miliona. Niko zaista ne zna tačan broj.

Stručnjak za rakove Peter Green sa Univerziteta La Trobe u Melburnu kaže: „Ima ih toliko da dominiraju ekosistemom ostrva.“ Dvije trećine ostrva, guste prašume, su pod zaštitom prirode. Istraživači još nisu otkrili ko i šta pokreće crvene rakove da se kreću kao po komandi. Zna se da mora da pada mnogo kiše, ne samo malo, i da zemlja mora biti veoma mokra. U pravilu naprijed ide jedan iskusan mužjak. "Oni samo slijede svoje instinkte", kaže rendžer Nacionalnog parka Rob Muller. "Oni to rade milionima godina i doveli su to do savršenstva."

Od šume do mora Rakove veličine tanjira ne mogu zaustaviti nikakve prirodne prepreke na putu.

Sa svojih deset svestrano pokretnih udova, oni savladavaju korijenje, kao i stijene i zidove kuća. Kreću se samo tokom dana. Noću je pauza. U prosjeku pređu 1,5 kilometara dnevno. Za put od šume do mora - pet do sedam kilometara - potrebno im je nekoliko dana.

Oni zapravo nemaju prirodnih neprijatelja, osim jedne vrste mrava, žutog mrava prelca (Anoplolepis gracilipes), koji je vjerovatno dovezen iz Afrike nekim brodom 1990-ih. Svojim otrovom može spaliti oči rakovima, tako da oslijepe i umru. Rakovi sa Božićnog ostrva obično žive od 15 do 25 godina. Postoji im opasnost od ljudi, posebno od automobila. Rakovi se često nađu pod točkovima automobila. Stoga je za njih, na najvažnijoj trasi, sada je napravljena ograda u dužini od pet kilometara, podvožnjaci, pa čak i most za prelazak preko puta. Ipak, svaki put ima mnogo mrtvih rakova, čak i na desetine hiljada.

Kada kopneni rakovi stignu u more, prvo se poprskaju vodom. Tada mužjaci kopaju rupe za parenje, koje brane od rivala. "To je jedini trenutak kada postaju malo agresivniji", kaže Green. Ženke obično dolaze nešto kasnije. Kada se dvoje pronađu, parenje se odvija u rupi.

Također zanimljivo: najluđi zakoni o seksu na svijetu

Mužjaci se potom vraćaju u šumu. Nakon nekog vremena, ženke se sele u more i oplođena jajašca, na desetine hiljada, ostavljaju u vodu. „Ne znamo tačno šta se dešava u moru“, kaže Grin. “Ponekad se ogroman broj mladunaca rakova vrati, ali ne uvijek.”

Pretpostavlja se da to zavisi od vremena, od strujanja, od temperature vode. Osim toga, ajkule i druge ribe traže hranu. Ko preostane. Od mladih koji se izlegu iz jaja, u svakom slučaju se vraća putem svojih predaka, ali sada u suprotnom smjeru.

To je slučaj na Božićnom ostrvu već milionima godina.

A ponoviće se i iduće godine ponovo.

(travel)

prevod: Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Velež slavio u Trebinju

 

(tabela bez -3 boda Veležu, Kicker.de)

Premijer liga BiH, 18. kolo:

Leotar - Velež 1:3

FK Leotar: Perišić R., Milović, Andrić, Todorović, Sekulović, Aćimović, Maksimović, Čolić, Đurić, Perišić M., Arsić.

FK Velež: Bogdanović, Zeljković, Anđušić, Ovčina, Isić, Peco, Hasanović, Salčin, Zajmović, Džanković, Radovac.

Velež je na teškom gostovanju u Trebinju, uprkos pristrasnom suđenju Šehovića, došao do tri vrijedna boda.

Leotar je poveo u 17. minuti iz nepostojećeg penala, koga je Maksimović pretvorio u gol. Ta sudijska nepravda nije obeshrabrila Rođene, koji već u prvom napadu, u 20. minuti, dolaze do izjednačenja. Poslije centaršuta Radovca, loptu je nespretno zahvatio Marko Perišić i pogodio vlastitu mrežu.

O pristrasnom suđenju, što je normalna pojava kada je Velež u pitanju, govori podatak da je Šehović gostima pokazao pet žutih kartona kartona (Isić, Salčin, Zajmović, Džanković, Radovac). Svaki start Veležovih igrača, sudija kažnjava kartonom, pa će Velež u sljedećm kolu protiv Sarajeva biti znatno oslabljen. Više se ne može sakriti želja ostrašćenog rukovodstva takozvanog FS BiH da se Velež izbaci iz društva najboljih.

Pištaljka Šehovića ostala je nijema i u 58. kinuti, kada je poslije prekršaja u šesnastercu Leotara, propustio da svira očigledan penal za Velež.

U 69. minuti Radovac je pogodio stativu, a minut kasnije, Rođeni su, preko Zajmovića, postigli drugi gol. Bolju igru, Velež je, krunisao golom Pršeša minutu prije kraja regularnog toka utakmice.

To je na kraju bio i konačan rezultat ovog susreta i Rođeni došli su do velika tri boda koja ih barem malo udaljavaju od opasne zone, a prekinuta je i dvomjesečna serija od pet utakmica bez pobjede u prvenstvu.

(sport)

Kad su zemljom Dobri hodili

Birvaktile su dunjalukom hodali Dobri i bili su svima plaho zabremedet. More bit hodaju i sad, samo što niko više ne haje za njih. Aman jarabi šta sam se naslušao priča o Dobrim, a neke sam i upamtio. Najčešće su se pojavljivali kada je bilo najteže i iskušavali ljude za vrijeme ratova, morija i gladi. Dolazili bi na vrata ko prosjaci i ko bi im otkino od posljednjeg komada hljeba ili dao mrven soli, brašna, masla pa i šećera, tome više nikad toga ne bi nestalo u kući i ne bi se moro namirivati, sve dok nekom ne kaže. More bit ne bi ovu priču ni znali da nije ljudske potrebe da se govori, a najviše da se drugom pohvali. Ha nekom kaže namah mu svega nestane i mora opet ko i svi kupovat i namirivat se. Nejse. Hodali tako dvojica Dobrih od sela do sela i naiđu na čobanicu kako leži na ledini i gleda u nebesa, a kad ugleda njih nimukajeta, samo prebaci nogu preko noge i dalje ležeći. Upitaše je za put do selo u koje su krenuli, a ona samo podiže desnu nogu pokazujući pravac. Nit mrmori, niti progovori.

-Ova će djevojka imati dobrog i vrijednog muža. Reče jedan i nastaviše put. Na samom ulazu u selo zatekoše djevojku kako pere haljine na potoku i pjeva. Kad njih ugleda, prestade pjevati, ostavi poso i srdačno se upita. Pokazala im je put do kuće i ponudila gostoprimstvo.

-Ova će djevojka imati lošeg muža, lijenčinu i prznicu. Reče onaj isti Dobri.

Sutradan nastaviše put, a Dobri upita onog drugog zašto je govorio da će lijena i neugledna djevojka naći dobrog muža, a ona vrijedna, dobra i vesela lošeg.

-Zato što će dobar muž pokriti mahane loše žene, a dobra će žena napraviti od svakakvog muškarca čovjeka, a mi ćemo i dalje hodati i pomagati ljudima, jer što god prevagne, bilo to dobro ili loše, sve se poremeti na dunjaluku i ode sve u helać.

(tekst pod naslovom Dobri objavio je Hadžibeg, na facebooku dana 19. novembra 2021. godine)

Ilustracija, fotografija Mostar, 1900tih, Cidom

(spagos)

The Beatles kao predmet master studija

 

Jedan pogled na ispisani tekst i odmah vam je odgovarajuća pjesma u glavi: „Strawberry Field“, „Polje jagoda“, napisano je na zidu, a pored njega crvena ulazna kapija od kovanog gvožđa. Takva mjesta se nazivaju ikonskim. Dobrodošli u Beatlesmaniju u Liverpulu!

Legendarni muzički bend nastavlja da oblikuje imidž grada na severozapadu Engleske više od 50 godina nakon razlaza. Mnogi turistički autobusi zaustavljaju se radi kratke fotografije ispred Strawberry Fielda, bivšeg sirotišta u kojem je Beatle John Lennon često svirao kao dijete.

Ali Holly Tessler i njeni studenti traže nešto više od same slike.

„The Beatles: Music Industry and Heritage“, "The Beatles: Muzička industrija i nasljeđe" naziv je njenog master studija iz muzičke industrije i nasljeđa.

To je jedinstveni studij u rodnom gradu "Fab Four". Ali prvo Tessler mora da razbije predrasude. "Ljudi čuju riječ Beatles i misle da je to kao kviz u pubu, ili da mi odslušamo "Sergeant Pepper" i govorimo jedni drugima kako su njihove pjesme odlične", kaže Amerikanka. "Za to nikome nije potrebna diploma."

Docenticu zanima mnogo više. Cilj je dovesti u pitanje preovladano razmišljanje o bendu – tim više što su savremenici sve stariji. Dva od četiri Beatlesa su još uvek živi: genijalni tekstopisac Paul McCartney sljedeće godine će napuniti 80 godina, bubnjar Ringo Star 82. Stručnjaci ponekad imaju utisak da se sjećanja na članove benda mijenjaju u zavisnosti od dnevne forme ili raspoloženja.

Tessler želi to spriječiti i stvoriti naučnu mrežu Beatlesa, kako bi se garantovalo objektivno pisanje historije. Studij je samo jedan dio od svega toga, a iduće godine će početi izlaziti i časopis.

Društvena uloga Beatlesa, njihov uticaj na kulturu i modu 1960-ih bio je ogroman. U prvi semestar je upisano deset studenata, a redovni studij traje godinu dana. Polaznici su mješavina mladih i starijih, između ranih 20-ih i kasnih 60-ih. Neki su odavno u svom profesionalnom životu, ili to već imaju iza sebe. Svi oni imaju jednu zajedničku stvar: veliki su fanovi Beatlesa.

Tessler svojim studentima ne može reći ništa novo o ličnom životu ili pjesmama. Pa o čemu se onda radi?

„Gledamo kako Liverpul usklađuje naslijeđa Beatlesa sa svojim kulturnim sektorom“, objašnjava predavačica. Posjete, kao što je na Strawberry Field, daju studentima pogled iza scene Beatlesmanije. Nastava između učionice i atrakcija kao što je Penny Lane: Kao zadatke, učenici razrađuju rutu Beatlesa kroz Liverpool, ili planiraju Beatles evente. Tessler naglašava “To nije studija koja slavi Beatlese, već su to prije Beatlesi, koje turizam i industrija u Liverpoolu baštine i koristi kao šablon za druga mjesta poznata po svom kulturnom fenomenu."Kao Salzburg i Mocart”.

Mogući ciljevi karijere diplomaca su: turizam, slobodno vrijeme, kultura ili kreativna industrija. Svako ko šeta Liverpulom primijetiće koliko je grad blisko povezan s bendom. Udio, koji euforija Beatlesa doprinosi ekonomskoj moći Liverpula, procjenjuje se na oko 100 miliona eura.

„Veliki dio našeg turizma je turizam Beatlesa“, kaže Roag Best, vlasnik muzeja Beatlesa. "Beatlesi su stvorili branšu koja ljudima donosi plate."

Središte Beatlesmanije je ulica Mathew Street. Tu je klub Cavern, u kojem su Beatlesi slavili svoje prve uspjehe, i pab “Grapes” gdje bi njih četvorica popili pivo prije nastupa. Imena kafića i barova oko njih puna su aluzija na bend i njihove pjesme: Tu je "Rubber Soul" ili "Sergeant Peppers", a harizmatične “glave pečurki” iscrtane su na svakom zidu, pjesme Beatlesa jedna za drugom, stvaraju zvučnu kulisu ulice. Sve to pomalo liči na mali Beatles Disneyland. Naravno, to mora biti ulica Mathew Street, u kojoj je Roag Best otvorio svoj muzej Beatlesa.

“Druga lokacija nije dolazila u obzir”, kaže polubrat prvog bubnjara Beatlesa, Petea Besta, dok posjetioce vodi kroz muzej. Samo Paul McCartney posjeduje veću kolekciju memorabilija Beatlesa, ponosno kaže Best. On smatra da je master studij odlična ideja.

„Proučavanje Beatlesa ne znači samo učenje o jednom Rock-'n'-Roll bendu“, kaže on.

“Radi se o prelasku preko svih svjetskih granica. Beatlesi su promjenili kulturu.”

(ksta)

prevod: Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Košarkaši BiH: Pobjeda nad Češkom

 

BiH - Češka 97:90 (17:23, 27:33, 31:11, 22:23)

BiH: Atić 7, Gegić 20, Halilović 12, Roberson 11, Sulejmanović 15, Čampara, Delalić, Kamenjaš 7, Lazić 2, Musa 21, Penava, Vrabac.

Češka: Bohačik 10, Peterka 14, P.Bohačik 4, Sehnal 14, Jelinek 31, Pekerek, Kyzlink 13, Kovar, Palyza 2, Pursl, Sirina, Vyoral.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pobjedom je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.

Izabranici selekotra Vedrana Bosnića su u prvom kolu F-grupe kvalifikacija večeras u Skenderiji savladali selekciju Češke Republike sa 97:90 (17:23, 27:33, 31:11, 22:23).

Košarkaši BiH došli su do pobjede zahvaljujući preokretu u trećem periodu, u kome su uspjeli nadoknaditi zaostatak od 12 poena.

Prvo poluvrijeme u potpunosti je pripalo gostima, koji su svih 20 minuta imali prednost. Košarkaši BiH dopuštali su Česima lake poene, a zahvaljujući izuzetno visokom procentu šuta za tri poena, gosti su brzo došli do velike prednosti. Reprezentacija BiH u nekoliko navrata je uspijevala prići na četiri poena zaostatka, ali je odmah uslijedila serija raspoloženih Čeha, koji su do kraja poluvremena došli do 14 poena razlike.

U trećem periodu, potpuno druga slika na parketu Skenderije. Rastračani reprezentativci BiH igrali su agresivnu odbranu po cijelom terenu, ne dopuštajući više lagane poene, dok se u napadu razigrao Džanan Musa, koji je serijom svojih poena do polovine treće četvrtine donio izjednačenje, a trojkom Robersona u posljednjoj sekundi do prednosti od osam poena.

Reprezentacija BiH nastavila je u istom tempu i u posljednjoj četvrtini. Agresivna odbrana i nekoliko lijepih prodora Amara Gegića podigli su navijače na noge, koji su ispratili košarkaše BiH do pobjede nad Češkom.

Najefikasniji u reprezentaciji BiH bili su Džanan Musa sa 21, Amar Gegić sa 20 i Emir Sulejmanović sa 15 poena, a u redovima Češke Republike najefikasniji je bio David Jelinek sa 31 poenom.

U drugom meču u ovoj grupi, Litvanija je savlalala Bugarsku sa 89:69.

Drugo kolo na rasporedu je 29. novembra, kada reprezentacija BiH u gostima igra protiv Bugarske.

(sport)

Fijaker stari...

 

Aktuelno - zima ide

Ovo me odgojilo.

Kažem, ovo me odgojilo kao i sve ranije, starije generacije. Fijaker šporet, a kasnije tiš šporet Smederevo. A ovo tiš je dolazilo od švapske riječi tiš = stol.

Na fijaker šporetu šerpa sa grahom, ili nekim drugim varivom. U rerni bi obično bila pita, ili pole krompir. Hljeb se podrazumjeva, a ispod šporeta mačka koja drijema, bila je neizostavni inventar.

Obično bi se, kad za to dođe vrijeme, na ulicu, ili sokak istovario ugalj Kreka, ili ćumur kako smo ga zvali, dvije do tri tone. Gomila bi zakrčila put, da se ne moze se proći. Ćumur bi se unosio na brzinu, bila kiša ili ne. Znalo smo toga vakta i za smog, kad pane pritisak vazduha, dim bi počinjao da se čuje. Ali ne kao u drugim mjestima, jer mi smo imali onu '' Duni vjetre malo sa Neretve''.

I sada me brat, koji ne živi ovdje, često upita: ''Čuje li se ćumur?''

Bila su to lijepa i sretna vremena, i lijepo sjećanje. Barem meni.

(Ajša)

(gornji tekst je na facebooku objavila Ajša Šehič Nametak 26.11.2017. godine)

Naravno, i nama svima je tekst pobudio lijepa sjećanja na neke prošle, sretne dane. Ćumur smo kupovali ili u Prenju, ili direktno na Rudniku. Ovaj rudarski je bio bolji od Kreke, jer je bio mrki, i grijao je bolje. U vrijeme kad preduzeća nisu imali dovoljno mehanizacije, ćumur se prevozio kolima koja su vukli konji. Ćumur se na istovarenom mjestu, na ulici, na sokaku, pred prozorom podruma, ne bi dugo zadržavao, unosio bi se u avliju, u neku šupu, ili ubacivao kroz prozor, u podrum, a akciji bi se bez poziva priključivala prisutna raja. Po principu: Danas oni pomažu tebi, sutra ti njima.

Akcija bi bila završavana tek kad bi se ulica, sokak ili dvorište potpuno pomelo, tako da na tlu nije ostajalo ni traga od istovarenom ćumura

Vremenom su se umjesto šporeta na drva i ugalj u kuće uselile peći naftarice, a u šupe i podrume bidoni za naftu, a nakon toga i termoakumulacione peći. Uključila bi se da se puni po noći, u vrijeme jeftine struje, a pustila da grije tokom dana. 

Naravno, zgrade novije zgradnje su sa sobom donoslile novinu centralnog grijanja, električnih i plinskih šporeta, a sa tim je nestao i miris, ili smrad dima od uglja, koji se širio okolinom.

(fotografije: internet)

(spagos)

Ta divna slatka stvorenje – I životinje su živa bića

I ove godine su proglašene najbolje fotografije iz životinjskog svijeta, u kategoriji Comedy Wildlife Photography Awards.

Jadni majmun, ako ništa drugo, bio je pobjednička fotografija fotografija konkursa.

Fotografija Zlatnog svilenog majmuna u jednoj veoma neugodnoj situaciji osvojila je glavnu nagradu i time je najsmješnija fotografija godine. Fotograf Ken Jensen napravio je snimak u provinciji Yunnan, u Kini. Njegova nagrada: sedmica dana safarija u Keniji.

Međutim, i druge fotografije iz finalne runde su vrijedne pogleda i osmjeha.

Samo malo pokraj, takođe je promašaj! Bjeloglavi orao fotografa Dave Eppleyja je sasvim drugačije zamislio njegovo slijetanje.

Psst! Jeste li čuli ...? Kao da se djeca rakuna igraju gluhih telefona. Fotograf Jan Piecha fotografirao je ovaj trio.

Kuckuc! Mladi medvjed fotogtafa Pal Marchhart očigledno vjeruje da je dobro kamufliran iza tankog stabala.

Golub ništa više ne vidi. Fotograf John Speirs: Vjerovatno je pomislio: Ljeto prođe, jesen dođe!

Hajmo sada svi! Chu Han Linov Blatni skakač želio je da impresionira svoje rođake. Očigledno, to mu je i upalilo!

Ninja prerijski pas! Athur Trevino je tako nazvao svoju sliku. Prerijski pas je podigao šape i kao da želi da se zeza sa bjeloglavim orlom. A onda mu je uhvatio pogled, i šmugnuo...

Zabavno, u svakom slučaju.

(wild)

(NovaSloboda.ba)