Šipak - liječi sve

Ljekoviti plod, sok i ulje: sve valja

 

Šipak je proglašen super junakom među voćkama i našao se u središtu pažnje zbog svog uticaja na zdravlje.

 

Nar, mogranj ili šipak je tamno crvena voćka prečnika 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Porijeklom je iz Azije (od Irana do Himalaja), a danas se uzgaja u čitavom sredozemlju, kao i sjevernoj merici. Sazrijeva početkom jeseni, a bere se od septembra do januara.

Smatra se da je šipak jedna od prvih kultiviranih voćaka zajedno sa maslinom, grožđem, smokvom i datulom (4000 do 3000 g pr.K.). Tokom vijekova predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistične iscjeliteljske osobine, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras. Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea.

Nauka se tek kratko vrijeme bavi razotkrivanjem njegovih tajni: istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i u ulja koje se dobija iz sjemenki. Tako je šipak nedavno proglašen super junakom među voćkama i ponovno se našao u središtu pažnje, a ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa, već svog doprinosa u održavanju zdravlja. Studije pokazuju da je bogat antioksidanatima, a povećana konzumacija povezana je sa poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i sa povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni pritisak, Alzheimer-ovu bolest, plodnost i starenje.

Sadrži dosta vitamina C, te veću količinu folne kiseline i vitamina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij. U soku se nalaze tri vrste polifenola - tanini, antocijani i elagična kiselina, vrlo moćni oblici antioksidanata koji štite stanice na molekularnom nivou od razornog djelovanja slobodnih radikala. Nar sadrži više antioksidanata od brusnice i naranče, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sistema i nisu toksični.

Gotovo da nema situacije u kojoj šipak, odnosno sok od šipka, nisu pokazali svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuju nivo LDL (lošeg) holesterola, povoljno djeluju kod dijabetesa i limfoma. Čini se da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja zidova krvnih žila. Sok ima antibakterijske i antivirusne osobine, što pomaže očuvanju zuba. Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke. U ekstraktu šipka pronađen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože.

Šipak konzumiran kao voće nema popratnih pojava, te se može jesti u gotovo neograničenim količinama. Svako voće je izvor bogatstva fitomaterija, a ukoliko se jede svježe, povoljni učinak na zdravlje je mnogobrojniji i snažniji. Preporučuje se konzumiranje sirovog šipka radi boljeg iskorištenja antioksidanata, i to u sklopu uravnotežene prehrane, a također i ukoliko postoje problemi s apetitom, jutarnjom mučninom i bolesnim grlom. Dokazano je da šipak pomaže oboljelim od astme, zbog visokog nivoa vitamina C ima snažno protivupalno djelovanje. Od šipka se proizvodi i sok (pitanje je da li ga ima na policama naših trgovina) koji predstavlja potencijal u borbi protiv otvdrnjavanja krvnih žila.

Plod šipka može se čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne direktno na sunčevom svijetlu. Za duže skladištenje, u frižider se može staviti cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u frižideru ili zamrzivaču u plastičnim kesama.

izvor: centar-zdravlja.net

(tekst: http://www.centar-zdravlja.net/zdrava-prehrana/voce/46/sipak-voce-ljekovitog-ploda-soka-i-ulja/760/)