Baklava, poslastica sultana

Parada baklava ili alayiparad

 

 

 

Petnaesti dan Ramazana, vojnicima i janjičarima, koji su u svečanoj živopisnoj povorci dolazili na dvor, dijeljene su baklave i to jedna  velika tepsija na svakih 10 vojnika.

 

Baklava je bila omiljena i u haremima u kojima se prilikom njenog spremanja, osim na tankoću tijesta, pazilo i na izbor sastojaka i začina sa afrodizijačkim učinkom, pa su se za muškarce spremale baklave od pistacija i kardamoma, a za žene od oraha i cimeta, dok su bademi i klinčići bili primjereni za oba spola.

Za vrijeme svoje slavne vladavine, sultan Sulejman Veličanstveni, veliki obožavatelj žena i baklave, uveo je posebnu ceremoniju znanu kao parada baklava ili alayiparad, u toku koje su se petnaesti dan Ramazana, njegovim vojnicima, janjičarima koji su u svečanoj živopisnoj povorci dolazili na dvor, dijeljene baklave (1 velika tepsija na svakih 10 vojnika), koje su posebno za njih pečene u dvorskoj kuhinji).

 

 

Zanimljivo je da je u Turskoj baklava kao vrlo otmjen i vrlo skup desert sve do 19. vijeka bio rezervisan samo za jako bogate, dok su je oni ostali jeli samo u izuzetnim prilikama, pa ne čudi da se izreka: 'Nisam dovoljno bogat da jedem baklavu svakog dana' zadržala do danas.

 

 

U domovima muslimanskih porodica tradicija je da se baklava priprema za bajramske praznike.

 

(Radiosarajevo.ba)