U časopisu „MM Revija“, koji je izlazio tokom 1996. i 1997. godine, u nekoliko nastavaka objavljen je tekst Hilmije Šiširaka pod naslovom „Mostar – čaršija kakve više nema“.
Na ovom mjestu ćemo u više nastavaka čitaocima predstaviti njegov originalni tekst, uz pokušaj da svaki segment teksta što tačnije ilustriramo fotografijama iz bogate arhive sa stranice www.cidom.org. Ovaj dio je, ustvari, dodatak materijalu kojega je g. Šiširak uspio skupiti u periodu nakon izlaska teksta „Mostar – čaršija kakve više nema“. Ovaj pisani materijal je samo dio široke lepeze događaja u prošlosti Mostara, koji proističe iz historiografskih i drugih pisanih dokumanata iz arhivske građe. Imajući u vidu vrijednost tih dokumenata, može se konstatovati da je Mostar bio prava riznica interesantne prošlosti sa mnogo događaja koji su opisali njegovu prošlost.
Važno je napomenuti – veliki dio u rasvjetljavanju prošlosti Mostara se odnosi na usmena kazivanja starijih Mostaraca
Odmah ispod Lučkog mosta, na lijevoj strani Neretve, nalaze se temelji jedne od najstarijih džamija u Mostaru – Kamberagine džamije. Srušena je za vrijeme izgradnje Lučkog mosta. Poslije 1945. godine, na tom lokalitetu je izgrađen manji objekat, u kome su bili stanovi glumaca Narodnog pozorišta u Mostaru.
S Kamberagom nas veže i jedna mala ulica kod same Vučijakovića džamije, a koja se veže s Glavnom ulicom i Bajatovom. U osmansko vrijeme. ulica se zvala Kamberagina, pa je za pretpostaviti da je u toj ulici stanovala i porodica Kamberagina. Odmah na početku ove ulice, s njene desne strane, u samom uglu, i danas se vide ostatci stare kuće iz turskih vremena. U toj kući je nekad stanovala porodica Ačkar – jedna veoma stara mostarska porodica.
U ulici Mala tepa, preko puta Koski Mehmed pašine džamije. nalaze se dva poslovna prostora na kojima su se do današnjih dana zadržala stara željezna vrata. Na jednima od njih nalazimo inicijale ˮH. D.ˮ. To su inicijali bivšeg vlasnika i trgovca Halila Dande, koji je živio u Bjelušinskom sokaku. U drugom poslovnom prostoru, vrata sadrže inicijale ˮB. D.ˮ, odnosno inicijale Derviša Bakije, koji je živio na Carini. On se, inače, bavio prodajom kvalitetnih koža i proizvoda od njih. Oba inicijala su urađena od željeznih slova.
Slika 1 – Džamija Kamberagina na mjestu gdje se počeo graditi Lučki most), 1909.
Slika 2 – Lučki most – izgradnja skele za gradnju mosta, 1912.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen