Podsjećanje

Kad je Vučko grijao naša srca

Bilo je to u srcu Jugoslavije, u bosanskohercegovačkoj prestonici Sarajevu. Godina 1984. Zimske olimpijske igre (8.-19. februar). Prva najznačajnija sportska priredba na tlu Balkana u danima kada veju pahuljice bijele. To je vrijeme za nezaborav. Za istoriju. I zato se, zaista, treba bar ukratko podsjetiti na te bajnoslovne dane ponosa i slave, ljubavi i zajedništva. Na doba kada je cijeli svijet bio fukusiran na grad na Miljacki i podno Trebevića, na Zetru, stadion Koševo i okolne planine... A maskota je bio simpatični Vučko.

Olimpijski plamen upalila je naša klizačica, Zagrepčanka Sandra Dubravčić, dok je svečanu zakletvu u ime takmičara položio Slovenac Boris Križaj. Zimske olimpijske igre svečano je otvorio predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Mika Špiljak.

Na olimpijskim borilištima u Sarajevu bila su 1.272 predstavnika (274 ženske i 998 muškaraca) iz 49 zemalja. Na programu je bilo šest sportova sa deset disciplina.
„Plavi“ su velike nade polagali, prije svega, u Borisa Križaja. Najviše radosti izmamio je, međutim, slalomaš Jure Franko. Na njegovim grudima je zablistala srebrna medalja, a od one najsjajnije dijelile su ga samo 23 sekunde. I nije čudo što su mu gledaoci skandirali, onako po sarajevski „Jurek- volimo te ko burek!“. A to je i bilo jedino jugoslovensko odličje na ovim ZOI.





Ko posebno pamti sarajevske Zimske olimpijske igre i ko su njihovi heroji.
Gledaoce je naročito oduševili britanski klizači, tačnije plesni par Džejn Gorvil i Kristofer Din. Oni su otplesali maestralno, po taktovovima Ravelovog „Bolera“. I primorali sudije da im svaki od njih dodijeli maksimalnu ocjenu- „šesticu“!





Međutim, junakinja ovih igara bila je Finska nordijska skijašica Marja Liza Hamalainen. Ona je trijumfovala u tri trkačke discipline - na 5. 10 i 20 kilometara, dok se u štafeti 4x5 km morala da zadovolji sa bronzanom medaljom.
Šveđanin Gunde Svan je najtrofejniji u muškoj konkurenciji. On se kući vratio sa četiri odličja, sva u nordijskim disciplinama. Zlatna je ulovio na 15 km i lštafeti 4x10 km, srebrno na 50 km i bronzano na 30 km.





Sportisti iz sedamnaest zemalja su se peli na pobjednička postolja. Najviše medalja su osvojili predstavnici SSSR-a (Sovjetski Savez), ali veću specifičnu težinu imalo je onih 24 koje su zablistale na grudima takmičara iz DRD (Istočna Njemačka) pošto je bilo više onih vrijednijih.
Tabela zemalja osvajača medalja:
  1. Istočna Njemačka/ DDR zlatne 9, srebrne 9, bronzane 6, ukupno 24
  2: Sovjetski Savez/ SSSR 6, 10 9 25
  3. SAD 4 4 - 8
  4. Finska 4 3 6 13
  5. Švedska 4 2 2 8
  6. Norveška 3 2 4 9
  7. Švajcarska 2 2 1 5
  8. Kanada 2 1 1 4
  9. Njemačka SR 2 1 1 4
10. Italija 2 0 0 2
11. Velika Britanija 1 0 0 1
12. Čehoslovačka 0 2 4 6
13. Francuska 0 1 2 3
14-15. Japan i Jugoslavija 0 1 0 1
16. Lihenštajn 0 0 2 2
17. Austrija 0 0 1 1


Dragan Miladinović
 

 

NovaSloboda.ba