Dana 16. jula 1945. godine, prva atomska bomba, Trinity, eksplodirala je na tornju visine 100 stopa u pustinji Novog Meksika. Ovaj test nuklearnog oružja nije javno objavljen sve do dana kada je atomska bomba bačena na Hirošimu - 6. avgusta 1945. Gore: Fotografija koja se rijetko objavljuje, i spominje.
Atomsko bombardovanje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija dogodilo se 6. i 9. augusta 1945. godine. Bombardovaanje je odobrio predsjednik SAD Harry S. Truman, a izvelo ga je Ratno vazduhoplovstvo SAD. Ovom prilikom je po prvi put u istoriji u ratu upotrebljeno nuklearno oružje. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je njime 2. svjetski rat priveden kraju.
Hiroshima – 6. august 1945.
U 7 sati po lokalnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i najavili uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je Enola Gay u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. Od eksplozije i nastale vatrene oluje poginulo je između 70.000 i 80.000, ili oko 30 % ljudi, a od posljedica još 70.000. Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dostizala je i do 5000 °C. Snažni udarni val, brzine 800 km/h, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 12 kvadratnih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada aviona ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i sa udaljenosti od 560 km.
Nagasaki 8. august 1945.
Vlada i vojni dužnosnici Japana nisu isprva znali što se dogodilo. Kasnije su, nakon upozorenja SAD-a, pokrenuli raspravu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod određenim uslovima. Na to je SAD 9. augusta bacio drugu atomsku bombu, ovog puta na grad Nagasaki. Isprva je cilj trebao biti grad Kokura, ali je odlučeno da zbog lošeg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11:02 sati bomba "Fat Man" je bačena i glavni je cilj bio koncern Mitsubishi, ali ga je promašila za više od 2 km. No, ipak je uništila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 osoba, a daljnih 39.000 je poginulo od posljedica radijacije.
Posljedice
Kako bi spriječio i moguće treće bombardiovanje, Japan se odlučio za bezuvjetnu kapitulaciju čime je završen 2. svjetski rat. Procjenjuje se da je od eksplozije i udarnog vala poginulo najmanje 78.000 ljudi. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz 1968., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da niko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe.
78 godina poslije
Japan je obilježio 78. godišnjicu američkog atomskog bombardovanja Hirošime, prilikom čega je gradonačelnik pozvao na ukidanje nuklearnog oružja, te je nazvao ideju čelnika G7 o nuklearnom zastrašivanju “ludošću”.
U nedelju je u 8.15 sati zazvonilo zvono mira, u vrijeme kada je i bačena bomba. Oko 50.000 učesnika ceremonije, uključujući i preživjele, odalo je počast minutom šutnje, prenosi Al Jazeera.
“Čelnici širom svijeta moraju se suočiti sa realnošću da nuklearne prijetnje koje sada zagovaraju određeni zakonodavci otkrivaju glupost teorije nuklearnog zastrašivanja”, rekao je gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui na ceremoniji.
Premijer Fumio Kishida je rekao da put do svijeta bez nuklearnog oružja postaje sve strmiji, dijelom zbog ruskih nuklearnih prijetnji, ali da je zbog toga još bitnije povratiti međunarodnu volju za ostvarivanjem tog cilja.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija) Antonio Guterres izrazio je podršku.
“Svjetski čelnici posjetili su ovaj grad, vidjeli njegove spomenike, razgovarali s njegovim hrabrim preživjelima, te su se potom ohrabrili zauzeti za nuklearno razoružanje. Više bi ih to trebalo učiniti, budući da bubnjevi nuklearnog rata ponovo udaraju”, rekao je.
Dan komemoracije žrtava prvog nuklearnog napada u svijetu dolazi u trenutku kada mnogi strahuju da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje u svom ratu s Ukrajinom.
Hirošima je bila centar pažnje u maju, kada je japanski premijer Fumio Kishida bio domaćin sastanka sedam vodećih ekonomija G7. Čelnici G7 tada su izrazili svoju predanost postizanju razoružanja, ali su poručili da bi nuklearno oružje, sve dok postoji, trebalo služiti zastrašivanju, odvraćanju i sprečavanju rata.
(spagos)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen