O kako miran dan...

"Kako je svijet tako tih

I pod pokrivačem tame

Tako ugodan i tako lijep!

Kao tihi prostor

Gdje žamor dana treba

Prespavati i zaboraviti."

Hvala, Matthias Claudius, na ovim riječima iz druge strofe „Večernje pesme“.

Čak se poklapaju sa ovim utiskom iz Bayerna u ranim jutarnjim satima: Na izlasku sunca jato ptica prelijeće preko maglom obavijenog jezera Illasbergsee, nedaleko od Roßhauptena u Ostallgäuu.

Žal dana barem su ptice potpuno zaboravile u ovom tihom prostoru: Uprkos koroni, one lete bez ikakve minimalne udaljenosti ...

(stern)

(NovaSloboda.ba)