Mostar nekad i sad
Knjižara Pacher & Kisić
Početkom avgusta 1890. godine, Austrijanac Antun Pacher i braća Kisić, u ortakluku, otvorili su prvu međunarodnu knjižaru u Mostaru.
Štamparsko-umjetnički zavod Pacher & Kisić, kako se zvanično zvala firma, otvoren je u Dudinom sokaku, a kasnije je knjižara preselila na Glavnu ulicu, tačno preko puta Zeme, pored tadašnje Hafiz Hodžine džamije.
Antun Pacher je rođen u poznatom moravskom mjestu Austerlitzu 1848. godine. Dolaskom u Mostar, ulaže imovinu u ortakluku s braćom Kisić u ovaj značajan pothvat. Bili su veoma umješni i preduzetni, tako da se na većini razglednica onog doba nalazi njihov žig „Pacher & Kisić“. Poznato je da je ova izdavačka kuća u Mostaru djelovala u periodu od 1890.–1940.godine, te da je u njenom izdanju izašlo mnogo popularne literature i tadašnjih svjetskih bestselera, sveukupno skoro 200 naslova. Zabilježeno je, među ostalim i da su prvi u BiH štampali prevod Servantesova Don Kihota.
Kasnije, Antun Pacher preuzima sam na sebe cjelokupan Zavod, tako što isplaćuje Kisiću njegov dio imetka, a nasljeđuje ga sin Richard, koji 1942. godine, s ostalim Folksdojčerima, napušta Mostar. Nakon Drugog svjetskog rata, knjižaru preuzima izdavačka kuća Svjetlost iz Sarajeva.
Danas je ovo zdanje ruševina.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/Smail Špago
Antun Pacher je rođen u poznatom moravskom mjestu Austerlitzu 1848. godine. Dolaskom u Mostar, ulaže imovinu u ortakluku s braćom Kisić u ovaj značajan pothvat. Bili su veoma umješni i preduzetni, tako da se na većini razglednica onog doba nalazi njihov žig „Pacher & Kisić“. Poznato je da je ova izdavačka kuća u Mostaru djelovala u periodu od 1890.–1940.godine, te da je u njenom izdanju izašlo mnogo popularne literature i tadašnjih svjetskih bestselera, sveukupno skoro 200 naslova. Zabilježeno je, među ostalim i da su prvi u BiH štampali prevod Servantesova Don Kihota.
Kasnije, Antun Pacher preuzima sam na sebe cjelokupan Zavod, tako što isplaćuje Kisiću njegov dio imetka, a nasljeđuje ga sin Richard, koji 1942. godine, s ostalim Folksdojčerima, napušta Mostar. Nakon Drugog svjetskog rata, knjižaru preuzima izdavačka kuća Svjetlost iz Sarajeva.
Danas je ovo zdanje ruševina.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/Smail Špago
NovaSloboda.ba
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen