Umjesto posljednjeg pozdrava Muhamedu Mujiću: Čarobnjakov odlazak u legendu

Bio je i ostaje kao najsjajnija Veležova fudbalska zvijezda. I,naravno, bosanskohercegovačka. I među onim jugoslovenskim.

Jer, Muhamed Mujić bio je, zaista, loptački čarobnjak, svestrani igrač vrhunskih kvaliteta.

Prvi put sam u njegovim majstorijama uživao daleke jeseni 1952. godine, kada je Velež, na Starom igralištu, imao svoju prvoligašku premijeru, protiv moćne Crvene zvezde, predođene slavnim Rajkom Mitićem.

Sjećam se kada su ga tih pedesetih godina „sklonili“ u moje Trebinje da ga „rođenima“ ne bi preoteli tadašnji velikani YU fudbala. I tada je, kasnijem fudbaleru Leotara, mlađanom Ismetu Begoviću- na moj džepni kalendar – ispisao svoj autogram!.

Imao sam izuzetnu čast i zadovoljstvo da nekoliko godina „uživo“ uživam u majstorijama- čarolijama loptačkog velemajstora Hamića. Štaviše, i da ocjenjujem njegovu igru na prvoligaškim, turnirskim i inim utakmicama, i to kao dopisnik „Večernjih novosti“.

Muhamed Mujić tačku na svoju blistavu karijeru stavio je u jesen 22. oktobra 1967. godine, pred svojim navijačima, na stadionu pod Bijelim brijegom, protiv zagrebačkog Dinama, kada ga je zamijenio tadašnji poletarac Duško Bajević. Hamić je, naravno ipraćen dugotrajnim aplauzima!

Bila je godina 1972. Velež je obilježavao svoj zlatni jubile j- 50 godina. Tim povodom sa Muhamedom Mujićem „odradio“ sam tekst Umjesto reportaže. I objavio u Slobodi. A svečana akademija „Rođenih“ bila je u donjoj sali hotela „Neretva“. Među slavljenicima nije, na žalost, bilo najslavnijeg rođenog“. Zašto? Čak jedan „mudrac“ J.S.C. bio je tu da priupita ko je taj što je napisao takav tekst o Hamiću!? Mujića nije, na žalost, bilo među onima što su bili Titovi gosti u Bugojnu 1973. godine. Ali, tu je bilo sijaset političkih i i nih glavešina.

Međutim, Mujić je kasnije opet među svojima „Rođenima“ i kao trener, i kao „tehniko“.

Hamiću, legendo, počivaj u miru.

Bio si i ostao fudbalski čarobnjak. I ljudina posebnog kova.

Dragan Miladinović
(prijeratni urednik mostarske Slobode)