Povodom promocije
prve knjige iz edicije „Mostar moj grad“
(tekst koji slijedi
objavljen je na portalu Dnevni list iz Mostara )
Da itekako postoji zanimanje za takve knjige, pokazala je i
promocija prve knjige iz ciklusa “Mostar, moj grad”, održana uz veliku
posjećenost publike u hotelu “Bristol” u Mostaru. Ideja za ovu knjigu, odnosno
cikluse knjiga posvećenih bh. gradovima nastala je zahvaljujući Goranu
Mikuliću, direktoru i vlasniku izdavačke kuće “Rabic” iz Sarajeva. Prvi grad iz
ove edicije, čije su ulice, trgovi, kultna mjesta, značajne ličnosti iz
kulture, sporta…, svih oblasti djelovanja, sve ono što čini i što je činilo
dušu jednog grada i odražava njegov duh, bilo je Sarajevo, a edicija je
pokrenuta prije tri godine. Sada se krenulo s Mostarom, pa je prva knjiga iz
ove edicije objavljena zahvaljujući suradnji “Rabica” i IC Štamparije Mostar.
Redatelj, pisac i kritičar, Mostarac – kako često naglašava, Gradimir Gojer,
bio je jedan od promotora ove knjige u Mostaru. Pitamo ga kakav je Mostar čitao u ovoj knjizi, koji je to Mostar?
“To je Mostar kojeg nema”, odgovara. “Ovo je jedna
nostalgična knjiga u kojoj su ljudi govorili o Mostaru kakav bi on trebao biti,
a ne o Mostaru kakav on danas jeste. Mene je potresao niz natpisa u toj knjizi,
a posebno sam bio oduševljen onim što je napisao Bogdan Bogdanović. Mislim da
je to jedan hommage s ogromnom težinom. Ne hommage prolaznih riječi, nego
hommage koji dubinski slika duh Mostara”, kaže Gojer.
Život dostojan čovjeka
Uz Bogdanovića, o Mostaru su pisali Derviš – paša
Bajezidagić, Husein Čišić, Branko Nadilo, Hazim Šabanović, Ibrahim Kajan,
Robert Michel, Tibor Vrančić, Šemsudin Serdarević, Miloš Crnjanski, Mugdim
Karabeg, Vladimir Isaić, Sergej Lukač, Dragan Miladinović, Mišo Marić, Ranko Bajić,
Drago Marić, Hamica Ramić, Enisa Gološ, Roko Markovina, Alija Kebo…
“Danas je jako važno imati jednu ovakvu knjigu. Ja sam
cijelu svoju recenziju koncipirao na jednoj rečenici: dobra i potrebita knjiga.
Dakle, ova knjiga je potrebita u ovom vremenu obezduhovljenosti i rekao bih
trijumfa kiča i šunda, a ovo je knjiga u kojoj nema trunke šunda”, kaže Gojer.
Otprilike isto kaže i Ibro Rahimić, direktor izdavačke kuće IC Štamparija
Mostar.
“Iznimno je važno imati jednu ovakvu knjigu – ovo je
svojevrsna čitanka, skup izvanrednih radova 24 autora koji opisuju pravu
recepturu življenja u ovom gradu. Mislim da nije problem ako se ta receptura
uzme i u nekim novim vremenima primijeni, da oblikujemo život kakav je dostojan
jednog čovjeka”, smatra Rahimić. O
knjizi je govorio i Slobodan Stajić iz Sarajeva, novinar i čuveni putopisac. Stajić
je podsjetio da su neki od onih koji su pisali u Mostaru u ovoj knjizi još
uvijek tu, neki su u rasijanju, a neki su, nažalost, odavno ili odskoro
uplovili u luku vječnog smiraja. “Ali su vajajući storije o ovom gradu i
njegovim ljudima besmrtnicima i sami postali neprolazni”, rekao je Stajić.
Sudbine ljudi i grada
O Mostaru je, ispričao je, slušao čak i u Kini, zahvaljujući
jednom Mostarcu. Podsjetio je na sudbine Mustafe Ejubovića, zvanog Šejh Jujo, i
Smail – age Ćemalovića. Ejubović se, nakon najvišeg obrazovanja u Carigradu i
brojnih ponuda da ostane, što je bio nedosanjani san mnogih, ipak vratio u svoj
rodni grad, govoreći: “Osjećam da blagi vjetar Svemilosnog dolazi iz Hercegovine
i nemam snage da odolim zovu rodne grude”.
“Drugi primjer, pak, govori o ljudskoj svjetlosti, kada
zavlada tmina. Jer Smail – aga Ćemalović je i u smutnim vremenima pokazao
najuzvišeniju stranu ljudske časnosti, postajući tako i simbol dobrote ljudi
svih vjera i nacija našeg podneblja. A upravo je to ona svijetla strana o kojoj
je još prije više hiljada godina pisao i mag iz Telmesa, Aristandar, u čijem
proročanstvu kao da je Smail – aga Ćemalović mogao da vidi i svoju sudbinu.
Uostalom, kao i mnogi dragi i dobri ljudi”, rekao je Stajić. Naglasio je da je
knjiga dragocjena te da govori o povijesti i ritmu ovoga grada i njegovim
uglednim građanima, koji su otišli u vječnost. Ova knjiga ne dozvoljava da
vrijeme briše sjećanja.
“Naravno, priča o Mostaru i ponosnim Mostarcima i
Hercegovcima nikada neće biti do kraja ispričana. To je storija koja traje i
koja će trajati do beskraja…, ustvari, sve dok ovim prostorima bude tekla i
smaragdna Neretva. Slavni Gandi je govorio: ‘Vode Ganga uvijek su druge, ali on
ostaje uvijek isti’. Tako je i sa Neretvom”, rekao je Stajić. U promociji su
sudjelovali i Ekrem Moca Dizdar koji je govorio o simbolima Mostara, Alija
Behram, jedan od recenzenata knjige, glumci Šerif Aljić i Robert Pehar, glazbenik
Elmedin Balalić Titi, a moderator je Šemsudin Zlatko Serdarević. Knjiga se može kupiti u IC knjižari u Mostaru
(Maršala Tita 96).
(dnevnilist)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen