Samit o klimi u pustinjskoj državi

 

Oko 70.000 učesnika sastalo se u Dubaiju kako bi pregovarali o globalnom zagrijavanju. Predznanja u vremenima brojnih kriza su nepovoljna.

Međunarodni čelnici i čelnice okupili su se u Dubaiju (Ujedinjeni Arapski Emirati) na Svjetskom sastanku na vrhu o klimi na 28. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 28). Od 30. novembra do 12. ecembra na konferenciji COP 28 sastat će se stranke Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC).

Globalni summit o klimi COP28; što se iza toga krije i koji su naglasci?

U Dubaiju se ovih održava 28. konferencija Ujedinjenih naroda o klimi COP28, koja okuplja države potpisnice Okvirne konvencije UN-a o klimi.

Konferencija u Dubaiju, što je vidljivo iz pripremnih dokumenata i izjava aktera, nastavak je globalne kampanje u kojoj se klima promatra kao svjetonazorsko pitanje, a gdje se javlja takav pogled na svijet, uvijek postoje pravovjerni i krivovjerni.

Konferencija, s nizom ranijih skupova, postavlja normativne zahtjeve pred čovječanstvo, odnosno ciljeve koji se ne tiču samo politike, zakonskih odredabi i pravila koja se tiču uticaja privrede, posebno industrije, na klimu, nego zadirui u područje privatnosti, određujući prihvatljive i neprihvatljive oblike ponašanja.

Simon Stiell, izvršni sekretar UN-a za klimatske promjene, na svome profilu na društvenoj mreži X u stilu propovjednika šalje dramatičnu poruku, koja zvuči kao najava sudnjeg dana ako se čovječanstvo ne promjeni i ne povjeruje u poruke koju šalje UN.

Konferencija se održava svake godine. Prva takve vrste pod krovom UN-a održana je 1979. u Ženevi, a 1992., na skupu pod nazivom “Konferencija UN-a o okolišu i razvoju” u Rio de Janeiru potpisana je Okvirna konvencija UN-a o klimi.

Na konferenciji u Kyotu 1997. potpisan je Protokol iz Kyota, kojim su prvi put međunarodno pravno utvrđeni ciljevi ograničenja emisije stakleničkih plinova u industrijskim zemljama.
Protokol je stupio na snagu 2005., a do kraja 2011. ratificirala ga je 191 država i Europska unija. SAD je odbio ratificirati protokol, a Kanada je 2011. iz njega istupila.

Utvrđivanje ciljeva borbe protiv klimatskih promjena

U idućim godinama, konferencije su se bavile uglavnom učincima Protokola iz Kyota, rokovima važenja i utvrđivanjem novih ciljeva borbe protiv klimatskih promjena.

U decembru 2015. potpisan je Pariški protokol kao nasljedni dokument Protokola iz Kyota. Tim protokolom, kojeg je potpisalo 195 država i EU, utvrđen je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na dva stepena niže od predindustrijskog doba, a države potpisnice obavezale su se da poduzmu napore u cilju ograničenja zagrijavanja na 1,5 stepen Celzijusa.

Tadašnji američki predsjednik Donald Trump donio je odluku o istupanju svoje zemlje iz Pariškog protokola, koja je i provedena 2020., ali ju je njegov nasljednik Joe Biden povukao nekoliko mjeseci kasnije.

Mjere ograničavanja ljudskog uticaja na negativni razvoj klimatskih okolnosti zahtijevaju usklađenu akciju cijele međunarodne zajednice, a posebno izazovnim pokazalo se pitanje uloge visoko razvijenih zemalja i njihovog odnosa prema nerazvijenima.

Različiti ciljevi i mogućnosti

Posebno kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, jednu od bitnih točaka međunarodne saradnje predstavlja činjenica da su visoko razvijene zemlje prilagodljivije od manje razvijenih, koje ne posjeduju mehanizme brzog prilagođavanja globalno utvrđenim normama.

Uoči konferencije u Dubaiju, skraćeno nazvane COP 28, izvršene su pripreme u vidu provjere provedbe kriterija utvrđenih Pariškim protokolom i napretka u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

U Dubaiju će se predočiti rezultati procjene napretka i u kojoj je mjeri u nacionalnim okvirima svake od država potpisnica moguće ostvarivati te ciljeve.

Papa se uključio u globalnu raspravu o klimi

Nedavno objavljeni izvještaj pokazuje da je protokol doveo do napora u zaštiti klime na svjetskoj razini, ali da nacionalni programi nisu ni blizu ostvarivanja zacrtanih ciljeva.

Iz izvještaja također proizlazi da države potpisnice moraju pojačati finansiranje projekata zaštite klime.

Ove će godine na Konferenciji o klimi prvi put sudjeluje i papa. Uoči njezinog održavanja, papa Franjo je objavio apostolsko pismo Laudate Deum (slavite Boga) u kojoj poziva na dosljedno djelovanje u pogledu klimatskih promjena i izražava protivljenje negiranju klimatskih promjena.

Sredinom mjeseca najavljeno je da će Francuska, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Švedska, Južna Koreja i domaćin konferencije Ujedinjeni Arapski Emirati zatražiti na konferenciji utrostručenje nuklearnih kapaciteta do 2050. godine.

Time je nastala nova promjena usklađenom djelovanju međunarodne zajednice u zaštiti klime, budući da neke razvijene države zagovaraju zabranu nuklearne energije.

Pitanje vjerodostojnosti

Nadalje, upitno je sudjelovanje proizvođača nafte u radu konferencije. Više od stotinu političara iz Europe i Amerike zatražilo je smjenu predsjednika konferencije COP 28 Ahmeda al Jabera, koji je na čelu “Abu Dhabi National Oil Company” (ADNOC), jedne od najvećih naftnih firmi na svijetu.

Kritičari se pribojavaju da bi povezanost naftne industrije i organizacije konferencije moglo ugroziti sami uspjeh konferencije, odnosno ostvarivanje njezinih dugoročnih ciljeva.

Nesuglasice unutar složenog međunarodnog mehanizma konferencije pojavile su se i u pogledu zahtjeva nekih čimbenika za povećanjem korištenja fosilnih goriva, što je glavni sekretar UN-a António Gueterres nazvao “moralnim i gospodarskim ludilom”.

Istovremeno, uoči konferencije pojavile su se i tvrdnje da organizatori konferencije svjesno šire pogrešne informacije kako bi svoje ciljeve prikazali kao klimatski opravdane.

Ujedinjeni Arapski Emirati – predvodnik u zaštiti svijeta od štetnih klimatskih promjena?!

Neki mediji, uključujući i britanski Guardian, tvrde da organizatori konferencije ciljano uređuju stranice na Wikipediji kako bi se organizator, Ujedinjeni Arapski Emirati, prikazali kao predvodnik u zaštiti svijeta od štetnih klimatskih promjena.

Ciljano poliranje ugleda poznata je po nedavnom primjeru Svjetskog fudbalskog prvenstva, kad je cijeli svijet bio izložen uvjeravanjima da je Katar zaslužio biti organizator prvenstva, usprkos opštem uvjerenju koje je do tada vladalo da fudbalska prvenstva organiziraju fudbalske nacije, ili barem one u kojima fudbal ima veliku perspektivu.

Ali, novac mijenja sve, pa i svijest. Navodno je čitava vojska saradnika angažovana na tome da na društvenim mrežama izazove utisak da su Ujedinjeni Arapski Emirati ogledni primjer ekološki osviještene države i primjer kamo svijet treba ići u ekološkom smislu.

Rasprava o klimatskim promjenama i klimatski aktivizam sadrže elemente ideologije, posebno kad je riječ o određenim vrijednosnim, pa čak i vjerskim postulatima koji se pritom ističu.

Zabrinutost za okolinu i osjećaj odgovornosti za ljudsko djelovanje u prirodi načelno gledano odgovaraju svakom moralu i o tome bi se lako mogao postići opšti konsenzus.

Nesporazumi nastaju kad se ljudska odgovornost za okolinu predstavlja kao potreba za upravljanje prirodom u vidu sistemskih zahvata u tok prirodnih procesa, ili kad se određeni ustaljeni oblici ponašanja proglašavaju štetnima.

Veganska prehrana

Čak i prehrana postaje ideološko pitanje, naprimjer kad se određeni oblici prehrane stave na popis opšte štetnih pojava, odnosno, kad se drugi oblici prikazuju kao izraz odgovornosti za sudbinu čovječanstva.

Veganska prehrana, radikalno izbjegavanje hrane životinjskog porijekla, stvar je ličnog odabira. Ali problem nastaje kad se takva ili neka druga prehrana prikazuje kao spasonosno pitanje, pa onda svi oni koji se drugačije ponašaju postaju greijšnici. Te i slične društvene tendencije nisu ništa drugo nego pokušaji stvaranja novih religija ili barem ideologija koje su u pravilu isključive jer imaju totalitarne elemente.

Konferencija u Dubaiju u tom pogledu slijedi određene obrasce, bilo to namjerno ili ne.

Sudionicima konferencije bit će služena veganska hrana. Samim tim, u skladu s nekim ideološkim stavovima, oni su spasitelji svijeta.

(narod.hr)

(spagos)