Početak kraja fosilnih goriva
Gotovo 200 zemalja na samitu o klimatskim promjenama COP28 postiglo je dogovor koji po prvi put poziva sve nacije da pređu sa fosilnih goriva kako bi spriječili najgore posljedice klimatskih promjena. U nastavku izdvajamo ključne tačke sporazuma.
Najvažniji segment sporazuma upravo se odnosi na smanjenje upotrebe fosilnih goriva. Naime, sporazum poziva zemlje da odustanu od fosilnih goriva u energetskim sistemima, na pravedan, uredan i pravičan način, ubrzavajući akciju u ovoj kritičnoj deceniji, kako bi se postigla neto nula do 2050. godine".
U istom odjeljku, tekst sporazuma poziva na "Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije na globalnom nivou i udvostručenje globalne prosječne godišnje stope poboljšanja energetske efikasnosti do 2030. godine".
To je velika pobjeda, prema riječima energetskih stručnjaka.
"Prvi put, svijet je prepoznao obim ambicija potrebnih ove decenije za izgradnju novog sistema čiste energije", kaže Dave Jones iz istraživačkog centra za čistu energiju Ember za Euronews.
Finansiranje klime
U osnovi klimatske akcije je potreba da se ona pravilno finansira - sredstvima za pomoć u tranziciji zemalja u razvoju; pomoći ugroženim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama; i da im pomogne da se oporave kada udari na smrtonosne načine.
Finansiranje klimatskih aktivnosti ima jednu od najočitijih praznina između onoga što je potrebno i isporučenog. Uspostavljen Pariškim sporazumom, globalni cilj prilagođavanja (GGA) treba da pomogne da se to promijeni. COP28 se sada složio oko teksta kako bi se to sprovelo u djelo, ali i dalje dolazi do određenih razilaženja.
Tamo gdje se u nacrtu teksta "zahtijeva od strane razvijenih zemalja" da obezbijede finansije zemljama u razvoju, konačna verzija glasi da je "hitno potrebna stalna i pojačana međunarodna podrška" zemljama u razvoju.
Sumirajući današnje proboje sa COP28, predsjednik samita Al Jaber je uključio mobilizaciju više od 85 milijardi dolara (78,8 milijardi eura) u novim finansijskim obavezama, u svim klimatskim područjima.
Ali, kako je također priznao zemljama na završnom plenarnom zasjedanju, "sporazum je dobar onoliko koliko je dobra njegova implementacija".
Šta sporazum sa COP28 može značiti za budućnost
Pošto su upravo proživjeli najtopliju godinu dosad, ljudi širom svijeta sve više traže stvarnu akciju - a mnogi su skeptični u pogledu sposobnosti samita UN-a da to postigne.
Sa druge strane, ono što je pozitivno jeste da čak i naftni lideri postaju svjesni da može postojati svijet bez fosilnih goriva.
"Neki ljudi su možda imali prevelika očekivanja od ovog sastanka, , ali ono što je sigurno jeste da čak i proizvođači nafte i plina mogu vidjeti da idemo ka svijetu bez fosila", kaže jedan od sagovornika Euronewsa.
Da sumiramo, ključni segment je taj da se ide ka smanjenom korištenju fosilnih goriva što su konačnici može dovesti i do potpunog prestanka njihove upotrebe, a najvažnije je to da su i lideri poput sultana Ahmeda Al-Jabera, izvršnog direktora za naftu Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) svjesni toga, s obzirom da je on predsjedavao ovogodišnjim klimatskim samitom.
(klix)
Planovi UN protiv gladi i klimatske krize
U borbi protiv gladi i globalnog zagrijavanja, Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) predstavila je sveobuhvatan program djelovanja. Ciljevi uključuju smanjenje broja gladnih ljudi za 150 miliona do 2025. godine i zaustavljanje globalnog uništavanja šuma i svakog ilegalnog i neregulisanog ribolova do 2030. godine. Cilj je i da se do tada smanji bacanje upotrebljive hrane za 50 posto, kako je navedeno u "mapi puta" predstavljenoj u nedjelju na klimatskoj konferenciji u Dubaiju.
Drugi zahtjev u programu je smanjenje emisija metana štetnih za klimu u poljoprivrednom sektoru, koje uglavnom emituju goveda i ovce, za 25 posto do 2030. godine u odnosu na 2020. godinu. Šef Federalne agencije za okoliš, Dirk Messner, izvijestio je u Dubaiju da je 16 posto globalnih emisija stakleničkih plinova sada vezano za metan. Gas je gotovo 30 puta agresivniji od ugljičnog dioksida, kojemu se posljednjih decenija pridaje najveća pažnja.
Prema podacima UN-a, oko 735 miliona ljudi bilo je pothranjeno 2022. Oko 3,1 milijarda ljudi nije imalo pristup zdravoj hrani. S druge strane, procjenjuje se da oko 4,2 miliona ljudi ima nezdravu ishranu, za koju se navodi da promoviše kardiovaskularne bolesti, prekomjernu težinu i gojaznost.
(ksta)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen