Evropski institut za srednjoevropske dvorce je postavio zadatak da utvrdi koliko još tačno ima dvoraca u Njemačkoj. Za taj zadatak će mu biti potrebno minimum narednih deset godina. Postavlja s pitanje, zašto tako dugo?
Svi dvorci, od perioda Karoline (17. st.), pa sve do novijih vremena trebaju biti obuhvaćeni, pa čak i oni kojih više nema. Za to će trebati dosta vremena, jer istraživanje se mora obaviti u pismenom obliku, svaki dvorac se mora posjetiti na licu mjesta.
Prema ranijim procjenama, broj dvoraca u Njemačkoj iznosi nevjerovatnih 25 hiljada. Broj koji iznenađuje, i čini se kao da je u srednjem vijeku svaki brežuljak krasio neki dvorac. Međutim, takvi objekti su postojali, ali ne istovremeno. Broj dvoraca uključenih u bazu podataka ne odgovara u svakom slučaju onome što se danas smatra dvorcem, ili zamkom.
Nema svugdje pokretnih mostova, špicastih tornjeva, vodenih kanala, puškarnica, zlatokosih djevojaka. Stereotipni izgled dvorca oblikovan je posebno kroz idealizovanu sliku srednjeg vijeka, sa korijenima iz kraja 19. vijeka. Tome su doprinijeli filmovi i stripovi. Takvi dvorci su bili prepuni vitezova, uličnih pjevača, koji su se tuda vrzmali ne bi li došli u kontakt sa nekom od dvorskih dama.
U stvarnosti, dvorac nižeg plemstva je bio puno skromniji, manje romantičan, imali su drvene kule, ograđeni, na nekom strmom grebenu, sa jednim predvorjem koji je služio za svakodnevne poslove.
Dvorci ko utvrde, došli su u modu u 16. vijeku, jer dotadašnji nisu bili dorasli tadašnjem modernom vatrenom oružju, pa su građeni kao tvrđave, koje je štitila od artiljerije. Mnogi dotadašnji objekti napuštani su od strane njihovih vlasnika, posebno oni u planinskim regionima.
Tada su mnogi vlasnici svoje kuće na brdu zamijenili objektima u ravnici, jer im je to bilo udobnije.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen