Praznina u duši, praznina u srcu

Skulpture koje simbolizuju prazninu koja nastaje u čovjeku kada biva prisiljen napustiti svoju zemlju, svoj život, svoje prijatelje.

Francuski umjetnik Frances Bruno Catalano, stvara prekrasne i nestvarne skulpture koje simbolizuju prazninu koja nastaje u čovjeku kada biva prisiljen napustiti svoju zemlju, svoj život, svoje prijatelje ...iz bilo kojeg razloga.

(buka)

Prelijepi konji na Bilima

Zadnjih nekoliko godina često smo u prilici na internetu i u medijima vidjeti slike prelijepih konja na Bilima. Mnogima je nepoznato gdje se uopšte nalaze Bile (ili Bijele, kako su također nazivane).

Nekoliko riječi o ovoj lokaciji, koja nije nimalo daleko od Mostara, iz teksta ovjevljenog na portalu radiosarajevo.ba iz 2013. godine:

„U Hercegovini ima dosta prirodnih zanimljivosti, od ljepote krajolika do poludivljih životinja koje su nam na dohvat ruke. Nije česta pojava da ćete negdje naići na krdo konja koji su potpuno nezavisni od ljudi i slobodno se šeću padinama i proplancima ovih krajeva. Ali na prostoru Bila i nižih dijelova planine Čabulje na platou ili bolje reći proplanku na nadmorskoj visini oko 1.000 metara možete upravo vidjeti to, poludivlje konje potpuno slobodne ali uvijek u obrambenoj formaciji kruga gdje svi motre pogledom kojim pokrivaju i 'snimaju' cijeli teren kako bi na vrijeme primjetili sve šta im se približava.

Jako inteligentne životinje dopuštaju 'uljezu' približavanje na određenu daljinu i doimaju se mirnima, međutim ako ste poželjeli biti skroz blizu ovih prelijepih životinja, stiže vam upozorenje od vođe koji se lagano izdvaja i postaje vidno nervozan, piše Abcportal.com.

Teren je bogat travom i ispašom pa su konji lijepo uhranjeni. Ukoliko potraju ljetne suše najveći problem je voda koje nema dovoljno za preko 100 poludivljih životinja koje borave u više krda na prostoru Bila, pa se onda uključuju mještani Goranaca i članovi tamošnjih konjičkih klubova koji se onda pobrinu za dovoz vode do nekoliko konjskih lokava. Također mještani se brinu o konjima i u zimskim hladnim i snježnim mjesecima kad su uvjeti za konje zbog hladnoće i nedostatka hrane jako teški.

Ako imate priliku i ljubitelj ste prirode i svijeta divljih životinja nemojte propustiti priliku za posjetiti Bile i širi prostor planine Čabulje u Hercegovini“.

A da se i među ovim konjima dešavaju jako uzbudčjibe stvari, svjedoči kratki zapis Ovih dana, sa facebook stranice “Konji na Bilima”:

„Nerijetko se zna dogoditi da se kobila odvoji od svoga krda kako bi se oždrijebila u samoći. Jedan takav primjer smo imali prije par dana. Mlada kobila se odvojila od svoga krda i oždrijebila se u blizini novog betonskog pojila.
Nakon par dana, dok ždrijebe stane na noge kako treba i dok kobila bude spremna na parenje, ona ide na proplanke i mjesta na kojima ju mladi mužjaci mogu lako ugledati Tada nastaje borba za nju i pravo na parenje sa njom. Uglavnom do nje dolaze mladi mužjaci koji nisu glavni u svojim krdima. Oni se međusobno bore i na posljetku se jedan od njih pari sa kobilom. Često tako nastaju nova krda. Kada pastuh skupi par takvih kobila on formira krdo na čijem čelu je on.
Ostaje nam vidjeti hoće li se kobila vratiti u svoje staro krdo ili ce sa nekim mladim mužjakom formirati novo“.

(tekst i fotografije sa facebook/Konji na Bilima)

(spagos)

Trojke, odjednom...

Protekle nedelje, na krovu jedne zgrade u Münchenu, gdje inače, već dvije godine boravi jedno malo stado ovaca, na svijet su došle trojke.

Tri jagnjeta, sva tri muška. Za ljude koji se brinu o njima, bio je trenutak iznenađenja, kada je mama ovca, jednog za drugim, ojagnjila tri mala jagnjeta. Težina nakon poroda, svaki po 3,5 kilograma. Kao i sva druga jagnjad, i njih trojica su odmah, nakon što su došli na svijet stali na svoje noge i potražili mlijeko kod svoje majke. Jaganjci će ostati uz svoju majku, i pridružiti se odraslim članovima stada.

Na krovu zgrade, koja se nalazi u blizini Ostbahnhofa u Münchenu, nalazi se ukupno jedanaest „crnonosih“ ovaca. To je jedna rijetka vrsta. Potiču sa pašnjaka na Oberwallisu, na jugu Švicarske. Ne traže puno hrane, ali, takođe, ne daju puno vune ni mesa, kao druge ovce. Zbog toga, za ovu vrstu ovaca uzgajivači nikad nisu ni imali puno interesa. Po prirodi su neobično mirne, baš kao ovce, kako to narod kaže.

Ovim ovcama, na krovu zgrade, redovno u posjetu dolaze đaci, kako bi praktično, i na licu mjesta upotpunili svoje znanje. Posjete moraju biti unaprijed najavljene, kako se ne bi stvarala gužva i uznemiravalo ovce. Sada, kad na svijet dolaze mladi, posjete su uskraćene, barem na mjesec dana.

A dotle će i ovi maleni, biti još veći i još jači.

(sdz)

(NovaSloboda.ba)

Mostarenje kroz memoriju

„Nije grijeh, zatvoriti oči i dozvoliti sebi, da pođete tamo gdje hoćete, a kad ponovo otvorite oči, bićete bar za trenutak ponovo mlađi i srećnjii.
Jednim klikom u memoriju, prošetati korzom šezdesetih, sedamdesetih ili osamdesetih, stati ispred Hita, spustiti se niz Korzo izmedju devet i deset prijepodne. Napraviti jedan krug pješke , tamo do Tepe i do Starog Mosta. Promostariti se“.
Smail Špago

(Aid Čizmić/facebook)

Prijetno me iznenadi postavka ovih nekoliko rečenica na facebooku, koje su nastale prije dobrih 25 godina, a satavni su dio jednog malo dužeg teksta kojei sam uvrstio u knjigu „Mostar kružno“ pa se i sam vratih u ta vremena kad su nastale, ali i u vremena o kojima govore. Naravno, uz nekoliko slika iz tog perioda.

(spagos)

Ubistvo Karabega – Chicago daily tribune, 6.8.1878. godine

U časopisu Chicago daily tribune, dana 6. avgusta 1878. godine, objavljen je sljedeći tekst:

“Austrijska okupacija.

London, 5 avgust – Iz Beča doznajemo da je pobuna u Mostaru u Hercegovini inicirana od Crnogoraca i da će sukob izazvati ozbiljne komplikacije s Austrijom. Navodi se da je stanje u Mostaru gore nego u glavnom gradu Bosne Sarajevu, da su upravnik grada i mostarski muftija ubijeni, da je cijelo stanovništvo naoružano, a da se muslimani iz susjednih država priključuju pobuni”.

Istoga dana časopis Daily Globe, 6.8.1878. godine objavljuje slijedeći tekst:

“Ulazak trupa.

Beč, 5.avgusta – The Abend Post javlja zvanične detalje austrijske okupacije turskih provincija: Glavna kolona napreduje dolinom Bosne i nakon prevlađivanja velikih teškoća usput postepeno dobija pristanak stanovništva. Vlasnici nekretnina su posebno prijateljski nastrojeni. Budući je agitacija u Sarajevu vrlo loša, poslat je 1. avgusta iz Derbenda (Dervente) kapetan Mellenković, glavni u štabu, sa odredom husara, kako bi izvidio stanje u dolini Bosne. Izgleda da je posvuda primljen s radošću. Čuvši da je u Žepču bila organizovana pobuna, kapetan je nastavio prema tamo, te ja na ulazu u grad bio dočekan plotunom pobunjenika. Husari su formirali napad i budući nije bilo moguće ući u grad, odmarširali su natrag u Maglaj. Tamo su stanovnici, prethodno prijateljski raspoloženi, otvorili jaku paljbu na husare, koji su bili primorani brzim hodom preći tjesnac, tako da je tu nastradalo 70 husara.

Ostatak trupa je dostigao austrijsku predstražu u Hercegovini. Austrijancu su napredovali juče prema Mostaru, uz kratke borbe s petstonjiak pobunjenika blizu Čitluka, ubivši nekolicinu i zarobivši nešto zarobljenika. Ranjena su četvorica Austrijanca”.

(prevodi: Tibor Vrančić)

Ulazak austrougarske vojske na čelu s generalom Jovanovićem u Mostar izazvao je različite reakcije kod sva tri naroda. Ukratko, najradikalniji muslimani koji su bili protiv dolaska austrougarske vojske, na čelu sa samoproglašenim Ali-agom Haljevcem upade 2. avgusta 1878. godine u Konak, ubiše kajmakama Murat-bega, zaklaše mutesarifa i njegovog zeta, svukavši ih prethodno do gola i opljačkavši. Zatim upadoše u kuću muftije Sidiki ef. Karabega, usmrtiše ga, pa ga zatim iskasapiše nožem i opljačkaše. Namjeravali su isto učiniti i njegovoj ženi i djeci, ali ih susjeda sakri od razbjesnjele rulje i tako spasi sigurne smrti. Bezvlašće i strah po Mostaru se nastavi sve do 4. avgusta, kada vođa pobunjenika sa svojim jaranima odjaha do Bišća, gdje se ponizno pokloni zapovjedniku austrougarske vojske generalu barunu Stjepanu Jovanoviću i zaželi mu dobrodošlicu u naš „mirni“ grad.

Bitno je da je nakon početne svađe svih vjera u Mostaru tog ljeta 1878. godine oko prihvatanja ili odbijanja dolaska Austrougarske u naš grad, na kraju prevladalo razumno mišljenje da se s rogatim ne treba bosti.

Ovdje donosimo i faksimil originalnog telegrama upućenog stanovništvu Mostara, a poslatog od strane generala Jovanovića.

Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Kitove ubijaju

Na slici se vidi ulovljeni brazdasti kit (Balaenoptera acutorostrata), ulovljen u Japanu 2017. godine. Sada slična sudbina čeka preko 2.000 kitova u vodama oko Islanda.

Njihovo veličanstvo, divovi mora, glavna su atrakcija Islanda, a izleti brodovima pokreću privredu ove ostrvske države. Cijena jedne ture po osobi iznosi 70 eura. Ali, i brutalno ubijanje ovih morskih sisara je dobar izvor prihoda. U narednih 5 godina, tamo bi trebalo biti izlovljeno preko 2.000 kitova.

Ministarstvo za ribarstvo i poljoprivredu donijelo je odluku da svake godina sve do 2025. može biti izlovljeno 209 kitova perajara (Balaenoptera physalus)  i 217 brazdastih kitova. Kako kažu, ova odluka vlade je donesena u skladu sa istraživanjima Nacionalnog instituta za more i tamošnjeg univerziteta.

Izvješta je naišao na oštru kritiku Islandskog saveza za zaštitu okoline. Prvo, što  donosioci odluke nemaju dovoljno privrednog znanja za ovakve proračune, a drugo, grupe koje štite okolinu nisu nikakve terorističke organizacije, kako to stoji u izvještaju. I treće, prijetnja ljudske eksploatacije je realna i stoga je potrebna zaštira kitova.

U zvaničnom saopštenju vlade se navodi  kako je „lov na kitove u vodama Islanda ograničen na postojeću obnovu i zalihu za izlov navedenih vrsta kitov, te da je to naučno osnovan i  pri čemu se strogo vodi računa o usklađenosti sa međunarodnim pravom“.

„Ubijanje životinja je užasna stvar“, kažu iz odrganizacije za zaštitu životinja, dodajući: „Mora postojati dobro opravdanje da se životinje ubijaju na ovakav način, nudeći meso turistima, i izvozeći ga u Japan. Zaista nema opravdanja da Island ubija svoje  kitove“.

Inače je lov na kitove zabranjen od 1986. godina, odlukom Međunarodne komisije za lov na kitove (IWC). Zemlje poput Islanda, Norveške i Japana su protiv ove zabrane, iako su i same članice IWC. Na Islandu postoje dvije kompanije koje love kitove po vlastitim kvotama.

Prema IWC, lov na kitove je doveo do opadanja populacije kitova na svijetu. Pored toga, ubijanje živoinja je okrutna stvar, jer i nakon upucaja harpunom, kitovi još dugo ostaju živi.

(bild)

(NovaSloboda.ba)

Zdravlje prije svega

Bosna i Hercegovina na 42. mjestu najzdravijih nacija, ispred Srbije i Makedonije

Na listi najzdravijih nacija na svijetu prema Bloomberg Healthiest Country Indexu iz 2019. godine su Španjolci. BiH je na toj listi zauzela 42. mjesto.

Još pet evropskih zemlja našlo se među prvih deset na spisku najzdravijih nacija u 2019. godini: Italija na drugom mjestu, Island na trećem mjestu, Švicarska na petom, Švedska na šestom i Norveška na devetom mjestu.

Kada je riječ o našem regionu, najzdravija nacija su Slovenci koji se nalaze na 24. mjestu, potom slijedi Hrvatska na 31. mjestu, Crna Gora na 41. mjestu, Bosna i Hercegovina na 42. mjestu, a iza nje su Albanija na 43. mjestu, Srbija na 55. i Makedonija na 56. mjestu.

Japan koji je na listi iz 2017. godine bio najzdravija nacija sada je na četvrtom mjestu i to je ujedno najzdravija azijska zemlja.

Na spisku deset zemalja s najzdravijim stanovništvom su i Australija, Singapur i Izrael.
Indeks ocjenjuje nacije na temelju sljedećih faktora: trajanje životne dobi, pretilost, upotreba duhana, ekološki faktori poput pristupa čistoj vodi i sanitarni uvjeti.

Španija ima najveće očekivano trajanje života u zemljama Evropske unije.
Prema prognozama Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja Univerziteta Washington, Španci će do 2040. godine imati najduži životni vijek, gotovo 86 godina, a slijede Japan, Singapur i Švicarska. 

Istraživači vjeruju da su za ovakve pozitivne rezultate Španije i Italije "krive" prehrambene navike, tj. njihov mediteranski način prehrane koji je bogat ekstra djevičanskim maslinovim uljem i orašastim plodovima.

Sjedinjene Američke Države pale su za jedno mjesto pa se sada nalaze na 35. mjestu, dok su građani Kanade na 16. mjestu najzdravijih nacija.

U odnosu na prethodnu listu Južna Koreja je poboljšala svoj rezultat za čak sedam mjesta pa je sada na 17. mjestu.

(klix)

Iz materijala za knjigu Mahala Carina u Mostaru: Dva dječaka sa Carine

Desno, moj najstariji brat Ismet (1943-2016) sa Ilijasom-Izom Delićem (1936-2013).
Muzika je bila Izina strast kojoj je ostao vjeran do kraja života. Vrhuncem svoje karijere opisuje kada je u maju 2002. godine sa Mostar Sevdah Reunionom imao koncert u dvorani Queen Elizabeth Hall u Londonu kojeg su kritičari vrlo pozitivno ocijenili, list Evening Standard posvetio im je cijelu stranicu, a Mark Espiner je u publikaciji “This is London” zapisao sljedeće: “Pjevač Ilijaz Delić je bio apsolutna zvijezda koncerta. U krem odijelu, srebrene kose, te noći je bio Frank Sinatra, čiji nas je glas pun emocija odveo daleko, na Balkan”

U časopisu Behar koji je tada (1997) uređivao Ibrahim Kajan štampana je recenzija Ismetovih radova:
“Baraljefi Ismeta Kurta u vječnom materijalu – bakru odišu monumentalnošću i postojanošću koji svaki posjetioc osjeti pri prvom susretu sa radovima. Posmatrajući radove sasvim je jasno da se radi o autoru ciji je spektar opservacija okrenut prema bogatom duhovnom, zanatskom i umjetničkom nasljedju svog Mostara i Bosne i Hercegovine.
Tvorevine su nastale kao izraz duhovne potrebe kroz koje Ismet Kurt poseze za svojim korijenima tražeci odgovore na mnoga pitanja nastala kao refleks na opskurnost posljednjih dogadjaja i na tragiku ličnih turbelencija.
Ismet Kurt traži i uzima sokove tradicije, tražeči eliksir za ranjenu dušu.
Ko je mogao vjerovati da ce poslije potpunog razaranja i uništenja, poslije silne mržnje sa istoka i zapada koja se izlila na Mostar, a posebno na njegov stari dio i na Stari most, Potkujundžilukom, tako brzo, opet veselo odjekivati zvuci kujundžijskih čekića, miris jutarnje kafe, dozivanje i “prozivanje”.
Danas stopama rahmetli Ismeta ide njegov sin Edo Kurt, koji nastavlja stvarati čudesne tvorevine u bakru u svojoj umjetničkoj radionici.

(Ahmet Kurt)

Izložbe: Željeni snovi i mora

U Londonu je ponovo otkrivena nadrealistkinja Dorothea Tanning.

Kad je umrla 2012. godine, imala je tačno 101 godinu. Najveći dio vremena svog života provela je kao supruga, a tek onda kao umjetnica, slikarka. Izložba, koja će krajem februara biti otvorena u Tate Modem u Londonu, pretvoriće gornju konstataciju u suprotnost. Amerikanka je dugo vremena bila udata za njemačkog nadrealistu Max Ernsta, ali je i sama stvorila velika samostalna djela, posebnog sjaja.

Njene ranije slike su nadrealističke zagonetke, koje, istovremeno, otkrivaju mnogo toga o njoj, njenim željama, njenim snovima, njene noćne more, njene strahove.

Maxa je upoznala 1942. godine, a baš tada je nastala njena najbolja slika pod nazivom „Rođendan“, portret nje same.

Na toj slici se čini, da haljina koju nosi, vodi sama svoj život, razotkrivajući, i pokrivajući njeno tijelo podjednako. A uz to se vidi i jedna manja demonska kreatura, kakve se vide na slikama Hieronymusa Boscha. Tanning, jedna autodidaktkinja, koja se mogla nositi sa najvećim, dvadesetog vijeka, ali istoričari umjetnosti već odavno ne dozvoljavaju takva poređenja.

Ipak, 21. vijek je epoha umjetničke istorijske revalorizacije, kasnih otkrića.

Tome baš odgovara što će Tate Modern uskoro izložiti djela iz vlasitite kolekcije, i od aprila, čitavu godinu, prezentirati djela žena. Kasno iskupljenje za sve Tanninge ovoga svijeta.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Poznati dobitnici Oscara za 2019.

Film “Green Book” (Zelena knjiga) reditelja Pitera Farelija osvojio je rano jutros u Los Angelesu Oscara za najbolji film na 91. ceremoniji dodjela nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauke.

U toj kategoriji bili su nominovani “A Star Is Born” (Zvijezda je rođena), “BlacKkKlansman”, “Black Panther” (Crni panter), “Bohemian Rhapsody” (Boemska rapsodija) i “The Favourite” (Miljenica).

Za najboljeg glumca proglašen je Rami Malek za ulogu u filmu “Bohemian Rhapsody”, dok je najbolja glumica Olivia Colman za ulogu u filmu “The Favourite”-

Najbolji film: Green Book

Najbolji reditelj: Alfonso Cuaron (Roma)

Najbolji glumac: Rami Malek (Bohemian Rhapsody)

Najbolja glumica: Olivia Colman (The Favourite)

Najbolja sporedna glumica: Regina King (If Beale Street Could Talk)

Najbolji sporedni glumac: Mahershala Ali (Green Book)

Najbolji strani film: “Roma” (Alfonso Cuaron)

Najbolji dugometražni dokumentarni film: “Free Solo” (Elizabeth Chai Vasarhelyi, Jimmy Chin, Evan Hayes i Shannon Dill)

Najbolji animirani film: “Spider-Man: Into the Spider-Verse” (Bob Persichetti, Peter Ramsey, Rodney Rothman, Phil Lord i Christopher Miller)

Najbolja šminka i frizura: “Vice” (Greg Cannom, Kate Biscoe i Patricia Dehaney)

Najbolja kostimografija: “Black Panther” (Ruth E. Carter)

Najbolja scenografija: “Black Panther” (Hannah Beachler, Jay Hart)

Najbolja filmska fotografija: “Roma” (Alfonso Cuarón)

Najbolja montaža zvuka: “Bohemian Rhapsody” (John Warhurst i Nina Hartstone)

Najbolji miks zvuka: “Bohemian Rhapsody” (Paul Massey, Tim Cavagin i John Casali)

Najbolja montaža: “Bohemian Rhapsody” (John Ottman)

Najbolji kratkometražni animirani film: “Bao” (Domee Shi i Becky Neiman-Cobb)

Najbolji kratkometražni dokumentarni film: “Period. End of Sentence.” (Rayka Zehtabchi i Melissa Berton)

Najbolji specijalni efekti: “First Man” (Paul Lambert, Ian Hunter, Tristan Myles i J. D. Schwalm)

Najbolji kratki film: “Skin” (Guy Nattiv i Jaime Ray Newman)

Najbolji izvorni scenarij: “Green Book” (Nick Vallelonga, Brian Currie i Peter Farrelly)

Najbolji adaptirani scenarij: “BlacKkKlansman” (Charlie Wachtel, David Rabinowitz, Kevin Willmott i Spike Lee prema knjizi Rona Stallwortha)

Najbolja izvorna glazba: “Black Panther” (Ludwig Göransson)

Najbolja pjesma: “Shallow” (A Star Is Born – Lady Gaga, Mark Ronson, Anthony Rossomando i Andrew Wyatt)

Dodjelom Oskara za najbolji film završena je ceremonija dodjele Oscara, kao i sezona dodjela raznih filmskih nagrada.

(NovaSloboda.ba)

Prije 50 godina Jimi Hendrix nastupio u Royal Albert Hallu

Legendarni gitarista Jimi Hendrix je 24. februara 1969. godine održao koncert u londonskom Royal Albert Hallu. To je bila posljednja evropska izvedba originalne postave Jimi Hendrix Experience, u kojoj je bubnjar bio Mitch Mitchell, a basist Noel Redding.

Filmska ekipa snimila je Expirience u akciji prije 50 godina. U prilogu video isječak sa snimkom iz performansa, uključujući “Lover Man”, “Hear My Train a Comin“, „I Don’t Live Today“, „Foxy Lady“, cover Elmore Jamesa “Bleeding Heart“, Hendrixov classic „Firte“ i dio naslovne numere Creamovog „Sunshine Of Your Love“.

Pogledajte nastup Jimi Hendrix Experience u Royal Albert Hallu na linku:

https://www.youtube.com/watch?v=gawg9v1YQp8

(jambase)

Tako to rade šišmiši

Kada cvjetni šišmiši (Leptonycteris nivalis) sišu cvijetni nektar, ljudi imaju vrlo malo šanse da vide ovaj spektakl. Najčešće zbog toga, što ove leteće životinje sa dugim specijalnim jezikom, na ovu gozbu odlaze noću. I što su veoma stidljivi.

U skladu s tim, ova fotografija jednog turiste, nastala na Kostariki, vrijedna je pažnje, ne samo zbog toga što je ovu gozbu pomno pratio tri sata i čekao najpogodniji, to jest najvidljiviji trenutak da pritisne okidač na kameri.

To što rade šišmiši, dio je jedne drevne razmjene između biljaka i životinja: Ja tebe hranim, a ti, preko dlaka na tvom krznu, širiš dalje moj polen.

(spiegel)

(NovaSloboda.ba)

Večeras dodjela Oscara

U Dolby teatru u Los Angelesu noćas će biti održana 91. ceremonija dodjele Oskara, nagrade američke Akademije filmskih umjetnosti i nauke.

Favoritima sa po 10 nominacija se smatraju britanski film “Miljenica” (The Favourite), crna komedija o političkim intrigama i igrama moći na dvoru kraljice Ane u 18. vijeku, i “Roma”, nostalgični osvrt na život jedne kućne pomoćnice u domu srednjeg staleža u Meksiko Sitiju.

“Miljenica” je dobila i tri nominacije za glumačke nagrade. Olivia Colman je kandidatkinja za najbolju glumicu. Za sporednu žensku ulogu nominovane su i Emma Stone i Rachel Weisz.

Ipak, sam broj nominacija ne garantuje da će neko i dobiti nagradu za najbolji film, jer za to glasa 8.200 članova Akademije iz različitih oblasti, kaže scenarista i reditelj Murray Horwitz za Glas Amerike, prenosi Tanjug.

“Crni klanovac” (BlacKkKlansman) Spikea Leeja, oštra satira o rasizmu u Americi, kandidat je za šest Oskara, dok je za sedam Oskara nominovan “Crni panter”, film o superheroju, Rajana Kuglera.

“Zvijezda je rođena” (A Star Is Born) dobila je osam nominacija, među kojima za najbolji film, kao i za glavnu mušku ulogu za Bradleya Coopera, dok je Lady Gaga nominovana za glavnu žensku ulogu kao i originalnu pjesmu za “Shallow.“

Film o grupi Queen, “Boemska rapsodija” također je nominovan za najbolji film, a Rami Malek za najboljeg glumca.

U kategoriji najboljeg filma je i “Zelena knjiga” (Green book), čije su zvijezde Viggo Mortensen i Mahershala Ali nominovani za glavnu i sporednu ulogu…kao i “Potpredsjednik“ (Vice) – koji je donio i nominacije za glavnu mušku ulogu Christianu Baleu, Amy Adams za sporednu žensku ulogu, a Adamu McCayu za režiju.

Disneyevi “Incredibles 2“ i “Ralph Breaks the Internet” su u trci za najbolji animirani film.

(radiosarajevo)

Biciklista na žici ponovo iznad Miljacke

Tekst & foto: Jadranka Šuster

"Biciklista na žici" što ga je stvorio umjetnik Enes Sivac ponovo visi iznad Miljacke u blizini Pravnog fakulteta. Ova skulptura je prvi put postavljena u proljeće 1993. kad je grad bio pod opsadom i izložen granatiranju i snajperisanju. Nadrealna slika u onom paklu!?

Poslije rata je jedno vrijeme bila ispred zgrade Parlamenta BiH.?
Sarajevo, februar 2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike sedmice

Aktivisti grupe “EndGelände” su, u sklopu nedelje akcije, protestvovali protiv rezultata Komisije za ugalj u Njemačkoj, i pri tome zauzeli jedan bager na rudniku lignita u Lausitzu, u blizini Leipziga. Protest da, ali zauzimanje tuđih sredstava za rad ne. Svih 17 učesnika protesta je uhapšeno.

Indonezija i vulkani su u zadnje vrijeme skoro postali sinonimi. Iz jedne male luke po imenu Pehe, na ostrvu Siau vidi se vulkan Karangetang, kako izbacuje dim i pepeo. Zbog aktivnosti vulkana, desetine stanovnika iz mjesta morali su biti evakuisani na sigurno.

U Nici, u Francuskoj, jedan majstor upravo nanosi posljednje poteze četkom na ogromnoj figuri sa likom predsjednika Trumpa. Grad Côte d´Azur se nalazi u sred priprema za karneval, koji će se ove godinje održati pod motom “King of Cinema”.

Samo jedno raskršće puteva u Idalia, predgrađu grada Townsvillea u Australiji, viri iz vode. Sve okolo je poplavljeno. Uprkos i do sada velikim poplavama, kažu da plima još nije dostigla svoj vrhunac. Padavinama nema kraja.

Nova kineska godina je na državnoj televiziji proslavljena sa bombastičnim show programom i pompeznim vatrometom.

Tokom proslave Nove godine u Yangonu u Myanmaru, jedan dječak je zauzeo mjesto na ramenima svoga oca. Naime, i u Myanmaru su Kinezi proslavili dolazak Godine svinja.

O kakvoj se zimi i snijegu radilo u Bayarnu u Njemačkoj, pokazuje slika jednog skijaša na snijegom pokrivenom vrhu Veliki Arber, sa 1.456 metara nadmorske visine.

(web)

Smail Špago

(NovaSloboda.ba)

Ponovo u kinima: Prohujalo s vihorom

“Prohujalo s vihorom”, jedan od najomiljenijih i najkontroverznijih holivudskih filmova svih vremena vraća se krajem februara u američke kino-sale u povodu obilježavanja 80-godišnjice njegove premijere.

Film iz 1939., nastao po istoimenome književnom predlošku Margaret Mitchell, priča je o mladoj Scarlett O’Hari koja usred Američkog građanskog rata svim snagama nastoji zadržati obiteljski posjed na jugu zemlje.

U filmu je maestralno glumi britanska glumica Vivien Leigh, a njezinog partnera Rhetta Butlera, Clark Gable.

“Prohujalo s vihorom” prikazivat će se 28. februara u svim američkim gradovima koje imaju kino-sale, prenosi New York Times. S obzirom na to da je riječ o radnome danu, film će biti na repertoaru do 3. marta.

Film je osvojio osam nagrada Oscar, a imao je još pet nominacija. Osvojio je i dva počasna Oscara.

Ako se obračuna prihod što ga je ostvario 1939. godine u usporedbi s aktualnom vrijednošću dolara, film je zaradio 3.785.107.801 dolara, što ga svrstava u kategoriju najkomercijalnijih u historiji američke sedme umjetnosti.

Godine 1982. film je, zbog svojega kulturnog značaja uključen u “državni filmski registar SAD-a”, a Američki filmski institut uvrstio ga je na popis “100 godina 100 filmova”.

Režirao ga je redatelj Victor Fleming. Zanimljivo je da je Gable ulogu dobio tek nakon što ju je odbio Gary Cooper, koji je tada izjavio da će “film biti najveći neuspjeh u historiji Hollywooda”. Prvi Flemingov izbor za Scarlet bila je glumica Paulette Goddard.

Zanimljivo je i to da se za ulogu Scarlett prijavilo čak 1400 glumica, među kojima i Olivia de Havilland, koja je na kraju dobila važnu ulogu Scarlettine sestre Melanie.

Film je počeo snimati George Cukor, no ‘odradio’ je 17 minuta te potom napustio film smatrajući da scenarij nije dobar.

Hattie McDaniel prva je crna glumica nominirana za Oscara. Na kraju ga je i osvojila u kategoriji najbolje ženske sporedne uloge, one Scarlettine dadilje Mammy.

Prva verzija filma trajala je više od četiri i pol sata, no kasnije je skraćena za 48 minuta.

(kult)