Žena čuvar Bosanskog blaga: Profesorica Amila s ćilimom obilazi svijet

 

(tekst koji slijedi objavljen je 15. oktobra 2022. na portalu ljubusaci.com, priredio Mithad M.)

Poetika šare, naziv je predavanja kojim Amila Smajović širom svijeta promovira bosanski ćilim kao jedan od najznačajnijih segmenata kulturnog Blaga i tradicije BiH. Iako kao u bajci bosanski ćilim ne leti. Amila s njim obilazi svijet, a mi smo je zatekli u švedskom gradu Halmstadu.Štand s bosanskim ćilimom bio je najupečatljiviji na Festivalu tekstilne umjetnosti koji okuplja učesnike iz cijelog svijeta. Amila je oduševljena činjenicom da je tamo imala jedno od najposjećenijih predavanja o bosanskom ćilimu.

VAV festival tekstilne umjetnosti najveći je kulturni događaj u ovoj regiji. Mislim da imaju 10.000 posjetilaca tokom dana i to svih generacija. Nevjerovatna je njihova ljubav prema tradiciji, a posebno su vezani za stare tehnike tkanja na horizontalnim razbojima. Većina posjetilaca ostala je zbunjena činjenicom da u Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna ustanova te nijedna organizacija koja bi se bavila očuvanjem i zaštitom starih tkalačkih zanata, a posebno zaštitom bosanskog ćilima – kazala je Amila Smajović.

Bosansko-hercegovaško švedski savez žena zaslužan je što se bosanski ćilim predstavio na ovom velikom sajmu. Riječ je o udruženju koje okuplja veliki broj žena iz BiH i Švedske, što je prepoznalo i ministarstvo kulture ove skandinavske zemlje.

Svojim neumornim radom Amila sanja san da država ima nacionalni program koji bi zaštitio tri Brenda BiH u tkanju a to su: Ponjava, koja na ovim prostorima egzistira više od 3.500 godina,Ćilim I Serdžadu. Pri tome često istakne kako crvena boja ćilima i serdžada simbolizira žrtvovanje i rađanje, što nas bolno povezuje sa istorijom naše države Bosne i Hercegovine.

Ona je na sjajan način spojila priču o tradiciji tkanja sa grafičkim dizajnom koji je neraskidivo vezan za motive utkane u stogodišnju tradiciju bosanskog ćilima.

– Izgleda možda nespojivo, ali ćilim i grafika su puno kompatibilni. Obje tehnike izrade izražavaju se u “plohi”. Ali ideja da se počnem baviti ćilimom došla je još u vrijeme rata kada sam radila drvoreze, a jedan od mojih drvoreza podsjećao je na ćilim. Kad smo kasnije radili “Ratnu grafičku mapu” prof Salem Obralić mi je rekao da i ta grafika liči na – ćilim! To mi je dalo ideju da još 1994. počnem da proučavam ćilim i šare na njemu. Od tada datira i moje razmišljanje kako Bosna i Hercegovina ima stotine godina dugu tradiciju izrade ćilima i da je prosto imperativ da od zaborava sačuvamo i ponovo afirmišemo naš Bosanski ćilim, ali i sve druge stare zanate koji su u izumiranju, ponosno istiće Amila I kako smo vidjeli dobro joj ide.

Uskoro će izaći njena knjiga Tajna bosanskog ćilima kojom će zaokružiti svoj inspirativni I mukotrpni rad na očuvanju bogatstva i tradicije BiH.

(ljudski.ba)

(Macanovici.net)

ŽENA ČUVAR BOSANSKOG BLAGA: Profesorica Amila s ćilimom obilazi svijet – Ljubušaci (ljubusaci.com)

(ljubusaci.com)