Nostalgično podsjećanje: Bila jednom jedna „Sloboda“!

Četvrti novembar 1944. godine je, nesumnjivo, istorijski dan, ne samo za hercegovačko novinarstvo. Naime, tog datuma, tačno mjesec dana nakon oslobođenja Trebinja, oglasio se list „Sloboda“. I prije njegovog 50. rođendana, 1992. godine je „ubijen“. Nije, valjda, bio po ukusu tzv. demokrata.

A, onda, neočekivano, 1996. godine ovo glasilo je ponovo pred svojim čitaocima, zahvaljujući prije svih Smaji Klariću (funkcioner u Okrugu) i Aliji Bijavici (nekadašnjem glavnom i odgovornom uredniku). Na žalost, riječ sloboda kao da je nekima smetala, pokrenuli su novine s drugim imenom.

I,eto, „Sloboda“ neće slaviti svoj 70. rođendan!

Sentimentalno sam vezan za „Slobodu“. Iz više razloga. Ali, spominjem samo jedan. U tom listu sam, kao profesionalni novinar, proveo dan u dan 31 godinu, duže nego i jedan novinar, bez obzira što sam imao veoma primamljivih ponuda od „velikih“ listova i drugih bh. i jugoslovenskih glasila.

Vjerovatno bi me u tome pretekao Asim Hadžajlić, da nije „prekomandovan“ za glavnog i odgovornog urednika Radio Mostara, koji se oglasio 1969. godine (u sastavu novoformiranog Informativnog centra).

Treba istaći da je upravo na temeljima „Slobode“ stvoren Informativni centar Mostar, čiji se Radio prvi put oglasio 27.jula 1969. godine .

„Sloboda“ je, bez pretjerivanja,bila škola ne samo hercegovačkog novinarstva. U ovom listu, prve profesionalne korake u „sedmoj sili“ počeli su, među ostalima, Gojko Berić („Oslobođenje“), Rade Budalić („Most“ i RTV Sarajevo), Edin Hadrović (Radio Sarajevo), Zdravko Kokotović („Oslobođenje“ i „Svijet“), Mišo Matić (RTV Sarajevo), Džemal Raljević („Privredni pregled“), Brane Parović („Blic“)…

Kroz „Slobodu“ su kao profesionalni novinari prodefilovali i Zulfo Bostandžić („Politika“), Refik Hamzić („Vjesnik“ i dr.), Ćamil Krehić („Vjesnik“)… U „Slobodi“¨su svoje novinarsko pero „oštrili“ i Mugdim Karabeg („Oslobođenje“), Dragiša Spremo („Glas“ Banja Luka), Brato Pavlović („Glas Trebinja“ i pjesnik), Jozo Kraljević („Večernji list“), Aco Dragičević (Radio Čapljina) i mnogi drugi, i onii kojima novinarstvo nije bilo zanimanje.

Međutim, s dužnom pažnjom treba se sjetiti i sastava prve Redakcije „Slobode“, one što je kreirala i njen prvi broj 1944. godine: Milenko Šotra, Osman Đikić, Muhamed Grebo, Kevsera Tikveša, Ali-Riza Fejić, Brano Kokolj, Jakob Samokovlija i Rajko Sikimić.

Evo i tima lista iz 1959. godine, kada je obilježavana njegova 15. godišnjica: direktor i glavni odgovorn i urednik Nada Bitanga Novak, Šefik Pašić, Asim Hadžajlić, Olga Nemuhin (poznatija kao Kocakov), Zdravko Kokotović i moja malenkost.

A za 4o. godišnji jubilej, 1984. godine, ekipu „Slobode“ sačinjavali su: glavni i odgovorni urednik Alija Bijavica, Esad Krpo, Zlata Brbor, Dubravko Grubišić, Sevleta Memić, Gordana Šimunović, Brano Parović, Miroslav Mandić, Đurđa Gavrilović, Nedžad Pašalić, Senad Dugalić i moja malenkost.

Evo, i nekih što su bili tehnički i grafički urednici lista: Mustafa Ico Voljevica, Mirza Hamzić…

Fotoreporteri: Savo Basta, Blago Čale…

Dragan Miladinović