Šetnja - I sport i zdravlje

Kad bi šetnja postala svakodnevnica

Ponekad su najbolja rješenja najjednostavnija. Izgleda da je to slučaj upravo sa šetnjom, za koju se tvrdi da je najbolji oblik fizičke aktivnosti. Šetanje veoma povoljno djeluje na zdravlje, a ne zahtjeva nikakvu posebnu opremu, što je čini veoma pogodnim oblikom vježbanja.

Obavljeno je poprilično istraživanja o efikasnosti šetnje, a rezultati su zapanjujući.

...

Smanjuje bol i telesne smetnje:
Izgleda da šetnja čini tijelo snažnijim i otpornijim, a djeluje i terapeutski. Jedno istraživanje je, na primer, pokazalo da ljudi koji pate od artritisa koljena, koji su šetali samo tri sata nedeljno, bol i smetnje u kretanju su se smanjili skoro na pola. Drugo istraživanje je pokazalo da šetnja u trajanju od četiri sata nedeljno smanjuje rizik od preloma kuka kod žena u menopauzi za preko 40 %.

Ublažava depresiju i strepnju:
Jedno proučavanje je izvjestilo da je gotovo trećina depresivnih pacijenata izjavila da se osjeća bolje posle sasvim kratke šetnje. Kada se dužina šetnje povećala, broj depresivnih pacijenata koji su se osjećali bolje posle šetnje povećao se gotovo za polovinu. Slično ovome, pokazalo se da šetnja smanjuje anksioznost (strah) kod oko polovine pacijenata koji su uveli šetnju u svoju svakodnevnu rutinu.

Smanjuje rizik od raznih ozbiljnih oboljenja:
Izgleda da se i ukupno obolijevanje, statistički gledano, smanjuje kada se uvede šetnja. Neka istraživanja su utvrdila da šetanje može sa snizi rizik od srčanih oboljenja za gotovo 50 %. Stariji pacijenti, koji su počeli da redovno šetaju, usporili su napredovanje demencije i Alchajmerove bolesti skoro za polovinu. U jednom proučavanju pacijenata koji su bil izloženi velikom riziku od razvoja dijabetesa, kad je uz neke druge promene životnih navika uvedena i šetnja, kod govoto 60% pacijenata se zaustavio razvoj problema koji vode dijabetesu.

Smanjuje stopu smrtnosti:
Sve ove dobrobiti ukazuju i na nižu stopu smrtnosti. Jedno harvardsko istraživanje pratilo je nekadašnje harvardske diplomce dvanaest godina i utvrdilo da je u grupi onih koji su redovno šetali stopa smrtnosti bila 23 % manja nego u grupi koja nije upražnjavala šetnju. Kardiorespiratorni kapacitet je jedan od faktora koji utiču na smrtnost, a šetnja popravlja ovaj kapacitet.

Iako šetnja vjerovatno neće postati moda kao razni oblici fitnesa, koristi od šetnje su neporecive. Kad bi postojao neki lijek koji bi mogao da proizvede efekte koji su nabrojani, a koje proizvodi šetnja, vjerovatno bi to bio najbolje prodavani lijek na svijetu.

(iz teksta dr. Šulc)