Šta mi znamo, ili ne znamo o Krimu?

(iz teksta objavljenog na klix.ba)

Krimski poluotok, sa svojim multinacionalnim društvom i dugom historijom osvajanja, oduvijek je bio raskrižje kultura, ali i leglo sukoba. I danas, u jeku previranja u Ukrajini, svaka etnička skupina na Krimu ima svoju viziju budućnosti regije.

Krim, koji je danas poznat kao Autonomna Republika Krim, zapravo je predivni poluotok smješten na gornjoj obali Crnog Mora. Stoljećima je Krim osvajan i koloniziran, a nomadska plemena, Skiti, Grci, Vizantijci i Đenovljani ostavili su tragove svoje prisutnosti. Također, na prostoru Krima živjeli su i drevni narodi Kimerijci te Tavri, a na tom poluotoku nastali su grčki polisi.
Nakon niza krvavih ratova sa Osmanskim carstvom, Krim u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća biva pripojen Ruskom carstvu. Kraljica Katarina Velika tada odlučuje Krimu vratiti njegovo staro ime, koje je to mjesto nosilo po Taurima, drevnom narodu koji je naseljavao to područje, te ga naziva Tavrijskom gubernijom. Na Krimu je u proljeće 1918. postojala kratkotrajna Sovjetska Socijalistička Republika Tavrida, koju su uništile Centralne sile. Poslije ruskog građanskog rata su pobjednički boljševici vratili naziv Krimska autonomna sovjetska socijalistička republika.
Godine 1954., Krimska oblast u sklopu sovjetske Rusije je prema inicijativi sovjetskog političara Nikite Hruščova s ukrajinskom biračkom bazom, vraćena u sastav sovjetske Ukrajine.

Ko danas živi na Krimu?

Većina ljudi koji danas žive na Krimu su etnički Rusi, tačnije njih 1.200.00 ili 58,3 ukupnog stanovništva. Blizu 24 posto stanovništva su Ukrajinci (oko 500.000), a 12 posto njih su krimski Tatari.
Tatari, turkofona etnička grupa, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne saradnje s nacističkom Njemačkom te su tokom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku središnju Aziju.
Deseci hiljada Tatara vratili su se u svoju domovinu Ukrajinu pošto je ona postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
No, u najvećem gradu Krima, Sevastopolju, koji se smatra zasebnom regijom Krima, gotovo da nema Tatara, a tu živi 22 posto Ukrajinaca i više od 70 posto Rusa.
U Sevastopolju na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.
Apslutna većina stanovništva na Krimu, njih 97 posto, kao službeni jezik koristi Ruski.

 

fotos sa SDZ